fbpx
Photo: Boris Scitar/PIXSELL

JESU LI BAGARIĆU ODBROJANI DANI? Smanjuje plaće i dijeli otkaze, a sebi je isplatio milijun kuna!

Autor: Iva Međugorac

Krajem listopada pedesetak članova Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja nakratko je dospjelo u medijski prostor zbog prosvjeda koji je organiziran na Plesu pred sjedištem Hrvatske kontrole zračne plovidbe. Trenutak je to u kojem su djelatnici odlučili javno prozvati direktora Zračne plovidbe Vladu Bagarića zbog pritisaka i zastrašivanja zaposlenika.

“Budući da Bagarić negira bilo kakve probleme u Zračnoj plovidbi i bilo kakve pritiske na zaposlenike, okupili smo se kako bi kontrolori letenja i ostali zaposlenici pokazali da je pritisaka i dugotrajnog zlostavljanja bilo i da pritisci još traju”, tvrdio je tada u jeku prosvjeda prvi čovjek Strukovnog sindikata Krešimir Rakoci izvijestivši kako je 194 zaposlenika potpisalo izjavu kojom ne odobravaju direktorovo ponašanje i u kojoj tvrde kako osjećaju veliki stres i napetost zbog Bagarićeva ponašanja u posljednjih godinu i pol dana.

Priča na tome nije stala, Bagarić je odlučio produbiti ionako kompleksnu situaciju pa je, kako je Rakoci tvrdio, pokrenuo davanje otkaza njemu kao predsjedniku sindikata, što je sindikalni šef protumačio kao udar na sindikat i sindikalno djelovanje koje je zajamčeno svakom djelatniku u Hrvatskoj.


O složenoj situaciji u to doba govorio je i najpoznatiji hrvatski sindikalist Krešimir Sever koji je došao dati potporu prosvjednicima. Potvrdio je tada kako ti ljudi doista jesu izloženi stresu i pritiscima, koji su počeli otkako se krenulo u kolektivno pregovaranje, kada je predsjednik Uprave tražio smanjenje plaće svih zaposlenih u sustavu.

Premda je sindikat u to doba pristao na rezanje plaća zaposlenicima, direktor Bagarić svoju plaću nije dirao, već si je isplatio bonuse. Sindikat u međuvremenu nije prihvatio daljnje smanjenje plaća pa se na koncu dogovorilo da više neće ni biti rezova, no to po svemu sudeći nije bilo dovoljno.

I danas, mjesecima nakon prosvjeda, djelatnici progovaraju o direktoru Bagariću i tome kako je ishodio osobnu novčanu dobit na štetu tvrtke i zaposlenika pa u tom kontekstu problematiziraju isplaćivanje bonusa, uspješnica, hranarine, ali i sklapanje aneksa ugovora. Time je direktor sam sebi isplatio gotovo milijun kuna, što podrazumijeva bonuse u bruto iznosu od 550.000 kuna koji su mu isplaćeni u 2020. koju je obilježila koronakriza, što je tek prvi od apsurda.

Mimo zakona

Drugi je apsurd to što je Bagarić bonuse sebi isplaćivao mimo odluke Vlade na temelju koje proračunski i izvanproračunski obveznici državnog proračuna mogu preuzeti isključivo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji nisu nužni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija.

Priča na tome ne staje, isplata se, naime, prema riječima naših sugovornika, dogodila po nepoznatom ključu, a tomu u prilog ide i odluka Vlade o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprava i trgovačkih društava, a nije poznato ni uz čiju suglasnost, s obzirom na to da Nadzorni odbor nije bio formiran od polovice 2019. do konca 2020. godine. Inače, riječ je o tijelu koje imenuje Skupština društva, a što su zapravo predstavnici nadležnih ministarstava RH.

Kada je pak riječ o uspješnici na plaću, treba napomenuti da se ona ne isplaćuje direktoru, nego je na temelju kolektivnog ugovora namijenjena zaposlenicima, no ta odredba Bagarića, prema riječima naših sugovornika, nije spriječila da se u razdoblju od 2018. do 2020. domogne ukupnog iznosa od 25.000 kuna.




Ni na tome nije stalo pa stoga treba spomenuti i hranarinu, odnosno maksimalan iznos hranarine za 2019. i 2020. u iznosu od 10.000 kuna. Bagarić u ožujku 2019. godine sklapa aneks ugovora, na temelju čega mu plaća raste za 30 posto, što je također suprotno odluci Vlade o plaćama direktora te ujedno zahtijeva inspekciju nadležnih tijela, koja se po svemu sudeći nije dogodila.

U kriznoj 2020. odbija prijedlog aneksa kojim se zaposlenici odriču regresa, uspješnice i dodataka na plaću jer bi time sebi onemogućio isplate bonusa i uspješnica. Po ustaljenoj špranci, ni tu priča ne završava, već naši sugovornici Bagariću spočitavaju i zapošljavanje nekompetentnog, neoperativnog kadra koji ne ispunjava elementarne uvjete za rad. Dio napredovanja i promaknuća zaposlenika na direktorske pozicije odvija se praktički preko noći, odnosno unutar 24 sata od zaposlenja, a to pak znači da na rukovodeće pozicije dolaze kadrovi bez prethodnog radnog iskustva.

Posao dobivaju i neoperativni kadrovi, i to za vrijeme krize, a do posla dolaze i oni koji ne prolaze standardne procjene, kao i oni koji nisu dobili dozvolu tehničkog osoblja za rad. Kako to obično kod takozvanog uhljebljivanja biva, formiraju se i nova radna mjesta u sistematizaciji kojoj je cilj zapošljavanje točno određene osobe, a nerijetko to biva i zapošljavanje kadrova na temelju obiteljske povezanosti.




Niječe krivnju

Za to vrijeme direktor Bagarić javno negira teze sindikalista o tome da je ozbiljno razmišljao o otkazima i restrukturiranju kompanije te navodi da je samo upozorio internu javnost na tu soluciju, premda je, kako smatraju naši sugovornici, donio odluku o osnutku projektne skupine za provedbu projekta restrukturiranja i izrade programa za zbrinjavanje radnika.

Navodnu potrebu za velikim brojem otkaza koristio je, tvrde upućeni, kao sredstvo za psihološku ucjenu i prijetnje djelatnicima, a to je rezultiralo odlaskom nekolicine kontrolora i drugog operativnog osoblja u mirovinu, što nije nimalo benigno. Da je situacija složena, vidljivo je i iz kolumne koju je zrakoplovni analitičar Alen Šćuric objavio na specijaliziranom portalu zamaaero. Prema njegovim riječima, jedni tvrde kako je Bagarić počeo uništavati mafiju u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe, dok se drugi pitaju komu je uopće palo na pamet staviti na čelo HKZP-a generala, jer to treba voditi netko iz struke.

Nabasao je Šćuric u pripremi kolumne i na one koji ne komplimentiraju šefu sindikata Rakociju i koji tvrde da on ne pokušava raditi, nego se pokušava boriti za sindikate, dok mu se Bagarić osvećuje zbog pregovora za kolektivni ugovor i nastoji eliminirati smetnju. Treba u kontekstu ove priče spomenuti i to da je Hrvatska kontrola zračne plovidbe trgovačko društvo u vlasništvu države koje obavlja poslove kontrole zračne plovidbe u našoj zemlji.

Kontrola leta nastala je sredinom 90-ih, a riječ je o službi koja obavlja poslove pružanja usluga u zračnoj plovidbi i u hrvatskom zračnom prostoru, kao i u zračnom prostoru iznad Jadranskog mora te izvan teritorija Republike Hrvatske u granicama koje su utvrđene međunarodnim ugovorima, što se primarno odnosi na sjeverozapadni dio BiH. Hrvatska kontrola zračne plovidbe usluge u zračnoj plovidbi pruža i civilnim i vojnim korisnicima zračnog prostora Hrvatske, a ima i značajnu ulogu u međunarodnoj djelatnosti, što joj jamči članstvo u nizu međunarodnih organizacija.

U ovom trgovačkom društvu danas je zaposleno oko 750 djelatnika, od čega u Sektoru upravljanja zračnim prometom radi njih gotovo 500. Spomenimo kako je HKZP još 2019. godine imao 281 kontrolora leta koji su raspoređeni duž cijele zemlje, u Zagrebu govorimo o njih 169, na području Splita i Brača riječ je o 30 kontrolora, u Dubrovniku je bilo njih petero manje, u Puli 2, u Zadru 19, a u Rijeci osam. Pet je kontrolora leta te 2019. godine djelovalo na području Osijeka, a dvoje na Lošinju. Kada smo se već dotaknuli brojki, treba reći da je 2019. HKZP ostvario promet od 112,7 milijuna eura, a 2020. od 84 milijuna eura.

Pad profita

U toj istoj 2019. Kontrola leta zabilježila je 4,3 milijuna eura profita, a godinu dana poslije poslovala je s gubitkom od 56,9 milijuna kuna.
Načelno se najvećim troškom HKZP-a smatraju plaće radnika, dok se prihod uglavnom ubire od rutne naknade u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, dok dio prihoda dolazi i od terminalne naknade.

Bagarić je pak u ovim vodama dobro poznato ime. Riječ je o generalu i zapovjedniku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, ali i o pilotu helikoptera koji je svojedobno bio pomoćnik direktora za aerodrome, usluge u zračnoj plovidbi i upravljanje zračnim prometom u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, od 2017. je direktor HKZP-a. Poznat je i po odgovornosti za pad dvaju MIG-ova u rujnu 2010. godine, u vrijeme dok je bio zapovjednik HRZ-a, zbog neosiguravanja sigurnih uvjeta za provođenje vježbe i nepoštovanja svih propisanih procedura.

U svojim medijskim istupima otvoreno je prozivao Rakocija zbog propusta u izvršavanju zadataka pa tako primjerice na zahtjev korisnika usluga Rakoci, prema Bagarićevim tezama, nije aktivirao zone zračnog prometa, što mu je bila dužnost, iako Rakoci tvrdi da je tada tražio pojašnjenje onoga što se od njega traži jer za navedeni posao nije bio adekvatno osposobljen niti je za isti imao ovlaštenje. Ipak, zbog toga mu je izrečeno upozorenje na obaveze iz radnog odnosa s posebnim upozorenjem da mu je poslodavac ovlašten otkazati ugovor o radu ako se kontinuirano utvrde lakše povrede radnih obveza.

Prozivao je direktor šefa sindikata i zbog toga što nije došao na svoje radno mjesto, nakon čega se satima nije javljao na službeni telefon preko kojega se pokušalo ustanoviti hoće li se na poslu pojaviti. Optužbe su tako pljuštale s obje strane, a drama se potom primirila, no po svemu sudeći ona unutar same tvrtke nije okončana. Da sagi ni izbliza nije kraj, jasno je i iz toga što su se u nekim medijima pojavili napisi o tome kako Državno odvjetništvo istražuje niz djelatnika HKZP-a, i to mahom kontrolora leta, zbog sumnje da su lažirali prebivalište te umjesto na stvarnim adresama u Zagrebu bili prijavljeni u okolici grada i drugim županijama, odnosno u mjestima bez prireza kako bi na taj način varali tvrtku.

Saznanja o tome nema naš sugovornik Davorin Balenović, diplomirani inženjer aeronautike i oblasni kontrolor zračnog prometa – ocjenjivač. “Jedino što mogu reći jest da vjerujem da će svi kojima se dokaže krivnja i potvrdi da su se ogriješili o zakon biti i sankcionirani”, kaže uvodno Balenović te podsjeća da su brojni mediji pisali o navodnim Bagarićevim spornim isplatama bonusa. Naš sugovornik nije upoznat s time provode li se o tome ikakve istrage, no napominje kako se i u medijima govorilo o dokumentima iz kojih proizlaze suspektne isplate.

Nitko nije nezamjenjiv

“Mogu reći da sam, kao zaposlenik HKZP-a, bio jako iznenađen svim javno objavljenim informacijama, s obzirom na to da se sve to događalo u vrijeme kada smo mi zaposlenici iz ureda direktora dobivali informacije o jako lošem financijskom stanju HKZP-a, potrebom za smanjenjem plaća i restrukturiranjem, tj. otpuštanjem radnika”, tvrdi Balenović koji se referirao i na zapošljavanje nekompetentnih kadrova.

“Svjestan sam da je bilo puno zapošljavanja u vrijeme mandata sadašnjeg direktora. Neki od novih zaposlenika kandidati su za kontrolore leta i kontrolori koji su završili obuku i za njihovu kompetentnost mogu jamčiti. Kad je riječ o ostalim novim osobama koje su zaposlene po drugim odjelima, to ne mogu komentirati”, naglašava Balenović te se prisjeća raspleta događaja. “Nedugo nakon izbijanja pandemije i nakon što se dogodio potres u Zagrebu, direktor nam je počeo slati dopise u kojima nas je izvještavao o lošem financijskom stanju društva te neminovnom smanjenju plaća i materijalnih prava radnika. Naš strukovni sindikat ulagao je iznimne napore da se očuvaju prava radnika, ali ti pregovori, koliko znam, nisu išli smjerom koji je direktor zamislio. Tako su stalno pristizali dopisi o pokretanju procesa restrukturiranja, smanjenja do čak 200 radnika te informacije o otpuštanju kontrolora zračne plovidbe”, navodi naš sugovornik koji se osvrnuo i na stanje u kompaniji.

“Mislim da su zaposlenici već umorni od svega što se događa i da im je dosta ovog medijskog prepucavanja unutar HKZP-a. Posao kontrolora leta je sigurnost zračne plovidbe i taj posao ne bi trebao biti opterećivan navodno upitnim bonusima, zapošljavanjima, što nas očito ne može zaobići, s obzirom na stalnu prisutnost te teme u javnosti. Zbog sveukupne situacije u kojoj se prijeti otkazom čak i predsjedniku sindikata koji je jedan od nas zaposlenika HKZP-a, veliki broj mojih kolega s kojima razgovaram slaže se da takvi postupci i cijela ova situacija unose nemir, zabrinutost i strah u već notorno stresno zanimanje. Direktor je, kao i svaki kontrolor, zamjenjiv. Sigurnost zračne plovidbe to nije”, zaključuje Balenović.

Autor:Iva Međugorac
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.