fbpx
Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

BROJKE SU NEUMOLJIVE! Ovo postaje ključno sigurnosno nacionalno pitanje: Zamjena se stanovništva kroz povijest uvijek provodila ratovima…

Autor: dr. sc. Stjepan Šterc

Demografsku se problematiku dugo i predugo smatralo usputnom političkom, ekonomskom, statističkom, planskom, razvojnom, stručnom, znanstvenom i sličnom pričom, razmatranom i spominjanom u javnom prostoru samo kao ukrasni dodatak velikim političkim i gospodarskim mudrovanjima na još većim skupovima, tribinama, okruglim stolovima, raspravama i inim prevažnim sretanjima o kojima je uvijek u pravilu ovisila sudbina zemlje danas na prizemnim europskim pozicijama. Praznina misli i spoznaja o izravnoj uvjetovanosti ljudske populacije po sastavu i trendovima na sve djelatnosti u svakom društvu i prostoru, pa time i na ukupni i svaki drugi razvoj istih, rezultirala je današnjom hrvatskom demografskom, gospodarskom, društvenom, prostornom, političkom, akademskom i ukupnom slikom poražavajućih obrisa, boja i pozicija.

Malo je bilo javne političke pozornosti o poodavno najavljivanoj demografskoj destrukciji unatoč stalnim stručnim upozoravanjima, nažalost uvijek iz smjera samo jednog znanstvenog polja – demografskog, dok su mirovanja i velike zablude o drugačijoj važnosti u ostalim područjima, poljima, granama i disciplinama rezultirale političkom mirnoćom i uglavnom nečinjenjem. Koliko je samo vremena prošlo od prvih najava temeljenih na znanstvenim projekcijama ovog što gledamo danas i koliko je političkih zabluda bilo potrebno da Hrvatska demografski uplovi u depopulaciju, prirodni pad, starenje, izumiranje, slom, nestanak, destrukciju pa sve do u takvim okolnostima očekivane pojave zamjene ili supstitucije stanovništva unutar državnog prostora.

Politička negacija

Prethodnom totalitarnom političkom sustavu u prostornim okvirima bivše zajednice malo je znanost značila sa svojim projekcijama i modelskim rješenjima, zato što su partijska mišljenja postavljena kao osnovna zakonitost društvenog i javnog promišljanja i djelovanja. Nestanak takvog modela i teški ratni rastanak s apsolutnom političkom i jednostranom nacionalnom dominacijom malo je toga promijenio u odnosu na znanstvena predviđanja, dok je vrijeme neumitno odlazilo, a s njim i hrvatska populacija emigracijom širom svijeta ili na kraju svog puta prema Kraljevstvu nebeskom. Poput povijesnog usuda djelovali su odlasci i ništa se nije naučilo na vlastitim krivim procjenama i greškama niti je promjena prostornog okvira i građenje novog hrvatskog društva rezultiralo novim pristupima, obrascima, razumijevanjima, uvažavanjima i u konačnici postupanjima.

Rezultati su posebno vidljivi upravo na demografskoj slici formalno nove europske Hrvatske s novim-starim odnosom prema istraživačkoj logici, ali danas još i dodatno prema političkim tumačenjima nevidljivih postupaka i još manje vidljivih velikih postignuća. Međutim, vremena su se promijenila i demografska se destrukcija Hrvatske događa u novim i nikad zabilježenim u povijesti okolnostima velike starosti hrvatske populacije, velikoj silini prirodnog pada i isto takvoj silini smanjivanja učenika osnovnih i srednjih škola. Vjerojatno se nalazimo i u najtežem demografskom povijesnom razdoblju, a priznati stručnjaci Ujedinjenih naroda potvrđuju kako se nalazimo i u demografski najugroženijem području u svijetu. Politička je negacija takve visokostručne predočene hrvatske demografske stvarnosti od vlastitog političkog sustava također vjerojatno i najveći oblik potiskivanja slika oko nas.

Što nam se dogodilo?

Demografski su procesi u ratnom međupopisnom razdoblju 1991.-2001. godine prevladavajuće uvjetovani vojnom agresijom na Hrvatsku i uglavnom su obilježeni preseljavanjima stanovništva i posrednim i neposrednim gubicima nestandardnim u mirnodopskim okolnostima. Poznato je kroz povijest ljudske civilizacije kako su upravo ratovi, uz pandemije, potrese i ostale prirodne nepogode, i najveći demografski destrukcijski faktori koji mijenjaju osnovne demografske procese i strukture izvan standardnih demografskih zakonitosti i uvjetovanosti. Zato je nužno razmotriti demografska zbivanja u Hrvatskoj nakon popisa stanovništva 2001. kako bi se dobila stvarna slika demografskog potopa u slobodi.

1. Depopulacija ili smanjenje ukupnog stanovništva iznosi od popisa stanovništva 31. 3. sa stanjem u 24 sata 2001. do 31. kolovoza u 24 sata ove godine po prvim procjenama rezultata popisa stanovništva ukupno – 557.460 osoba (4,437.460 2001. prema 3,880.000 stanovnika 2021.). Uzimajući u obzir znatan udio posredno i fiktivno popisanih u oba popisa, razlika je vjerojatno i veća i mogla bi iznositi čak između 600.000 i 650.000 stanovnika. Gubitkom između 13,5 i 15 posto ukupne populacije iz popisa stanovništva 2001. u mirnodopskom razdoblju Hrvatska ostaje bez najvrednijeg potencijala i time se potvrđuje sva silina demografskih negativnosti.

2. Prema popisu stanovništva 2011. (popisano je ukupno 3,284.889 osoba) ukupna je depopulacija do kritičnog momenta popisivanja 31. kolovoza ove godine – 404.889 osoba ili čak 9,5 posto stanovništva popisanog 2011. godine. Vjerojatno depopulacija prelazi i 10 posto ukupne populacije s obzirom na posredno i fiktivno popisane. Nevjerojatni su to gubici najvećeg hrvatskog potencijala i ne mogu se mjeriti niti nadoknaditi nikakvim naveliko politički hvaljenim uspjesima tipa gospodarska i financijska stabilnost, kreditni agencijski rejting, povoljnost zaduživanja i slično.

3.  Nakon popisa stanovništva 2001. godine Hrvatsku je iseljavanjem napustilo ukupno gotovo 400.000 osoba, a od toga samo nakon ulaska u Europsku uniju 2013. godine gotovo 270.000 osoba ili čak 67,5 posto od ukupno iseljenih u razdoblju nakon popisa stanovništva 2001. godine.




4. Depopulacija ukupnog stanovništva nije uvjetovana nakon popisa stanovništva 2001. godine samo silinom iseljavanja uglavnom mladog i obrazovanog stanovništva i mladih obitelji s djecom, nego i prirodnim padom ili većim brojem umrlih nego rođenih. Nakon popisa stanovništva 2001. godine u Hrvatskoj je gotovo 260.000 osoba više umrlo nego što ih se rodilo, a samo u 2020. i osam mjeseci 2021. godine više od 45.000 osoba.

5.  Ukupno je Hrvatsku nakon popisa stanovništva 2001. napustilo iseljavanjem i umiranjem oko 660.000 osoba, dok je razlika prema ukupnoj depopulaciji nadoknađena useljavanjem, uglavnom radno sposobnog stanovništva ili zamjenskog stanovništva u nedostatku radne snage, naročito izraženom intenzivnim iseljavanjem iz Hrvatske nakon ulaska u EU.

6.  Brojke su neumoljive i migracije su i prirodni odlasci posljedično doveli Hrvatsku na prag duboke starosti, izumiranja kao tipa općeg kretanja stanovništva, demografskog sloma s praktički ni jednim pozitivnim demografskim pokazateljem i trendom, silnog smanjivanja broja učenika u osnovnim i srednjim školama i demografskog potencijala koji čini nestabilnim osnovne sustave na kojima počiva država, uvjetuje neuređeno hrvatsko društvo i prostor i koji zaustavlja ukupni razvoj.

7. Negativna je bilanca vanjskih preseljavanja u Hrvatskoj započela 2009., dok je do tada bila pozitivna uz ipak manji intenzitet iseljavanja iz Hrvatske i veći useljavanja u Hrvatsku još uvijek kao prevladavajuća posljedica ratnih zbivanja i preseljavanja hrvatske etničke populacije prema matičnoj državi. Prave promjene u smjeru i intenzitetu vanjskih preseljavanja počinju nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a najavu zamjene stanovništva ili demografske supstitucije potvrđuju službeni podaci Državnog zavoda za statistiku o vanjskoj migraciji stanovništva i njezinoj bilanci za 2019.




Prvi pokazatelji

Zamjena se stanovništva kroz povijest uvijek provodila ratovima i u pravilu je bila uzrok ili posljedica osvajanja teritorija, strateških koridora i kontroliranja prostornog potencijala u koji se stanovništvo do recentnih vremena nikad nije ubrajalo. Stanovništvo se u okolnostima osvajanja teritorija uvijek pomicalo ispred ili iza vojski i nije predstavljalo cilj ratovanja niti se ikad dogodilo rješavanje prenaseljenosti jedne populacije u drugim državnim i političkim prostornim okvirima. Bila su to vremena gotovo fiziološkog nataliteta i održavanja i rasta ljudske populacije u okvirima državnog i sličnog teritorijalnog okvira ponajprije prirodnim putem.

Ulaskom pojedinih zemlja u posttranzicijsku fazu demografskog razvoja s nastojanjem racionalnog planiranja ukupnog rasta stanovništva počelo je i posebno vrednovanje ljudske populacije po sastavu i trendovima u funkciji osiguravanja radne snage i nacionalnog opstanka. Dulje razdoblje neosiguravanja prirodnog rasta stanovništva i njegove temeljne razvojne funkcije kompenziralo se selektivnom imigracijom uglavnom radne snage. Ugrožavanje takvog modela demografskog uvjetno rečeno razvoja potvrđuju velike migracije prema Europi 2015., s jasnim elementima usmjeravanja stanovništva i u funkciji destabilizacije i kontrole prostora.

Zamjena stanovništva kao migracijski model ne uklapa se u selektivnu imigraciju i u svojoj osnovi, s obzirom na moguće posljedice, u svojoj trajnosti i intenzivnosti predstavlja terminalnu fazu demografskih negativnosti za domicilnu populaciju koja stari i nestaje prirodnim putem i emigracijom. Navedene hrvatske demografske negativnosti u prethodnom poglavlju u svojoj su projekcijskoj varijanti klasična demografska destrukcija koja bez jasno postavljene imigracijske selektivne politike omogućuje ulazak novog stanovništva čak i klasičnom inercijom u demografski ispražnjene prostore. Silina iseljavanja iz Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju otvorila je i taj hrvatski problem potvrđen službenom statistikom useljavanja nakon 2019. Posljednje dvije godine za koje postoje službeni podaci Hrvatsku je napustilo ukupno 74.194 stanovnika, a u Hrvatsku se uselilo ukupno 71.140 stanovnika uz negativnu migracijsku bilancu za 3054 stanovnika. Ranija je, npr. vanjska migracijska bilanca, bila  na godišnjoj razini čak i većoj od 30.000 osoba pa je ovo jasna potvrda početka procesa zamjene stanovništva.

Visina iseljavanja i useljavanja u tim apsolutnim okvirima za populaciju ispod 3,9 milijuna stanovnika i na takvoj ukupnoj državnoj površini s nevjerojatnom jadranskom obalom, smatra se visokointenzivnom i uz nastavak samo u linearnom obliku u dogledno vrijeme može bitno izmijeniti demografski sastav. Demografska problematika po toj osnovi neosporno postaje i ključno sigurnosno nacionalno pitanje.

Autor:dr. sc. Stjepan Šterc
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.