Foto: Robert Fajt / CROPIX

Barbarić se brine o 160 boca vina jer mu dolazi Plenković, a baš ga briga što mu firma propada!

Autor: 7dnevno

Hrvatska elektroprivreda (HEP) d.d., hrvatski nacionalni proizvođač, prijenosnik i distributer električne energije, do kraja ove godine izgubit će gotovo nevjerojatnih 100 milijuna eura. To čak i ne bi bilo toliko dramatično, ni čudno, da se ne radi o ogromnih 100 milijuna eura koje HEP nije trebao izgubiti. Sve što je Uprava HEP-a trebala učiniti jest savjesno i pravovremeno obavljati svoj posao i 100 milijuna eura ne bi bilo nepovratno bačeno u vjetar. Tih 100 milijuna eura ova će kompanija u većinskom državnom vlasništvu izgubiti na ime neproizvedene struje u Hidroelektrani Plat, postrojenju koje je izgorjelo u požaru 10. siječnja ove godine, kada je život izgubilo troje djelatnika HEP-a. Iako su brojni stručnjaci nakon tragedije tvrdili da se elektrana može i mora brzo ponovno staviti u pogon, to do danas nije učinjeno. Niti će biti osposobljena do kraja godine, usprkos protestima svih upućenih u tematiku. 

Nakon što smo prije dva tjedna objavili veliki tekst o HEP-u i predsjedniku Uprave Frani Barbariću, te nizu nepravilnosti u ovoj državnoj tvrtki — koje uključuju navodna namještanja javnih natječaja, brojne skandale, odlaske vrhunskih profesionalaca, općenitu atmosferu mobinga i ozbiljan pad prihoda — javilo nam se mnogo ljudi koji su nas upozorili da je stanje u HEP-u puno gore nego što smo isprva mislili. A za sve je kriv, kako nas obavještavaju ljudi dobro upoznati sa situacijom, Barbarić. 

Iako je u normalno vođenoj kompaniji gotovo nemoguće za baš svaki problem okriviti predsjednika Uprave, u HEP-u se upravljačka struktura potpuno promijenila otkako ga je preuzeo Barbarić pa se tako danas ni jedan potez ne može povući a da ga ne amenuje Barbarić. Apsolutna kontrola koju provodi Barbarić jasna je i na primjeru našeg prethodnog teksta, koji se nije pojavio u press-clippingu, dnevnom izvještaju u kojem se sažimaju sva spominjanja HEP-a u javnosti. Kako doznajemo, upravo je Barbarić tražio da se taj tekst ne distribuira svim zaposlenicima u HEP-u. Ovakav način vođenja kompanije uvodi ogromne probleme u radni proces, usporava cijelu operaciju te dovodi do toga da se za svaku stvar mora čekati odobrenje jedne osobe. 

To bi bilo super kada bi ta osoba bila sposoban stručnjak. No, bojim se da Barbarić to nije”, kaže nam jedan stručnjak blizak HEP-u i dodaje kako je vrlo moguće da je upravo činjenica da Barbarić sve mora odobriti dovela do izuzetno sporog obnavljanja Hidroelektrane Plat. Prema riječima stranih energetskih konzultanata, koji su bili konzultirani kako bi procijenili stanje u oštećenoj elektrani, Plat je mogao biti stavljen u pogon u roku od tri mjeseca od tragedije. Oni bi se, prema riječima stručnjaka, koncentrirali na procjenu stanja primarne opreme turbina i generatora (koji su, po svemu sudeći, neoštećeni), pa zatim sekunderne opreme, kako bi počeli proizvoditi struju, pa bi se zatim bavili estetikom elektrane. U HEP-u su se odlučili za sasvim drugačiji pristup. Oni već mjesecima čiste elektranu od posljedica požara, dok turbine i generatori, koje su neoštećeni u požaru, stoje i ne proizvode struju. Kako doznajemo od ljudi koji su bliski kooperanti koji izvode radove u Dubrovniku, po sadašnjem tempu ne postoji ni teoretska šansa da će ti radovi biti gotovi prije kraja godine. 

Netom prije izlaska ovog broja, portal Trebinje Live objavio je da HE Plat počinje s radom tek u siječnju 2020., pozivajući se na službeni HEP-ov dokument koji su navodno vidjeli. Prema njihovim navodima, za nešto više od tri mjeseca jedan od dva agregata u elektrani trebao bi biti stavljen u pogon, dok bi se drugi uključio u ožujku iduće godine. HEP i dalje ne komentira kada će službeno Plat biti stavljen u pogon. Trebinje Live ističe da je HEP najprije obavio čišćenje elektrane, a tek su zatim pregledavani agregati i potvrđeno im je da primarna oprema hidroelektrane nije oštećena te da su izgorjeli samo kabeli pomoćnog napajanja i je oštećen je stropni dio strojarske zgrade. Trebinje Live također citira stručnjake koji napominju da sanacija traje neočekivano dugo. 

Rezultat nerada Plata, kao što smo spomenuli, iznosi monstruoznih 100 milijuna eura do kraja godine. No, kako je moguće da samo jedna ugašena elektrana stvara dnevni gubitak od 300.000 eura? Računica je vrlo jednostavna. Plat, osim što je opskrbljivao gotovo cijeli južni dio Hrvatske strujom, opskrbljivao je i Republiku Srpsku, u koju je HEP izvozio struju proizvedenu u sada zatvorenoj hidroelektrani. Kako se za takvu opskrbu struje potpisuju dugogodišnji ugovori koji jamče stabilnost strujne mreže u susjednoj državi, jasno je da se HEP nalazi u velikim problemima jer tu struju jednostavno — nema odakle isporučiti. 

HEP se tako nalazi u bizarnoj situaciji. Gubi stotine milijuna eura godišnje jer nisu uspjeli upogoniti elektranu o kojoj joj ovisi važan ugovor o izvozu, dok, s druge strane, Hrvatska uvozi više od 40% svojih strujnih potreba. U relativnim odnosima, to Hrvatsku svrstava u sam vrh zemalja Europske unije po količini struje koju uvoze. Tako visoki uvoz predstavlja veliki problem za cijelu državu. Ne samo zbog činjenice da bi uz modernizaciju pogona u Hrvatskoj taj uvoz mogao biti smanjen nego i zbog problema sigurnosti opskrbe strujom. Naime, susjedne zemlje od kojih uvozimo struju, do 2030. morat će početi gasiti svoje elektrane pogonjene ugljenom, te će raspolagati s manje ukupne snage koju bi mogli prodavati susjednim zemljama. Iako su energetski stručnjaci sasvim svjesni ovog problema, u HEP-u ne poduzimaju korake kojima bi zaštitili energetsku sigurnost Hrvatske.




Ogroman uvoz električne energije u odnosu na potrošnju (30% u prosjeku, a u pojedinim periodima preko 50%) bio bi alarm u svakoj zemlji, osim u Hrvatskoj gdje se menadžment HEP-a bavi perifernim stvarima, a pitanja dostatnosti proizvodnje smatra nevažnom činjenicom. Umjesto da je bio lider i u izgradnji obnovljivih izvora energije, HEP je ostao pasivan, a prostor se otvarao biranim energopoduzetnicima dobro umreženima s politikom”, izjavio je sredinom godine saborski zastupnik, prof. Ivan Lovrinović, na konferenciji za novinare na kojoj je upozoravao na sve probleme s HEP-om. No, nitko tada nije službeno reagirao.

Problemi opskrbe električnom energijom, čak i sada kada je ima dovoljno, predstavljaju još jedan golem problem za ekonomiju. Hrvatska u ovom trenutku ima skuplju struju u srednjoj kategoriji poduzetništva od dvije trećine EU-a, što u kombinaciji s neizvjesnom opskrbom struje hrvatsku proizvodnju dovodi u nepovoljan položaj. Malo će se koja ozbiljna tvrtka odlučiti graditi tvornicu u Hrvatskoj, u kojoj je cijena ionako ogromna, ako ne znaju hoće li na dan otvaranja imati električne energije ili ne.

U svemu ovome HEP se ponaša kao da to uopće nije njihov problem. Bave se otvaranjem nekih malih pogona i trafostanica, a za ključne probleme ne postoji nikakva strategija”, objašnjava nam jedan drugi stručnjak za energetiku. Malo pomalo, HEP je pretvoren u letargičnog mastodonta koji ne može, ili ne želi, mijenjati energetsku sliku Hrvatske. Tako je, primjerice, nedavno ugašen odjel unutar HEP-a koji se bavi obnovljivim izvorima energije. Iako obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj predstavljaju zaseban problem, teško je zamisliti ijednu modernu firmu koja se bavi energetikom a da gasi takav odjel u trenutku kada je cijeli svijet u potrazi za novim i efikasnijim modelima iskorištavanja prirodnih resursa. 




Bivši odjel obnovljivih izvora energije prebačen je u odjel razvoja. To bi, donekle, imalo smisla, jer obnovljivi izvori energije spadaju u razvoj HEP-a. Problem je što u cijelom odjelu razvoja rade samo dva elektroinženjera. Iako ovo zvuči potpuno nemoguće, nekoliko izvora nam je potvrdilo da je to — istina. Od 10 000 zaposlenika koliko ih radi u HEP-u, te nekoliko desetaka ili stotina koji se nalaze u odjelu razvoja, samo je dvoje ljudi kvalificirano za rad na razvojnim projektima. Čime se bave ostali, nije baš jasno.

HEP godinama nije uložio ozbiljan novac u razvoj. Nove hidroelektrane se ne grade, postojeće se ne obnavljaju, a Hrvatska općenito nema nikakvu energetsku strategiju. Stručnjaci se pitaju kako je moguće da u Hrvatskoj postoje termoelektrane koje trenutno imaju i osamdesetak stalno zaposlenih radnika, a ne proizvode ni jedan kilovat snage godišnje. Takva je i termoelektrana Rijeka, koja ima idealne uvjete za isporučivanje 500 megavata, s obzirom na to da je postrojenje već spojeno na mrežu i hladi se vodom iz mora, što uvelike smanjuje cijene obnove. Prelazak takve jedne elektrane na plin, što mnogi stručnjaci nazivaju idealnim prijelaznim energentom između prljavog ugljena i čistih obnovljivih izvora, koštalo bi 20% manje od gradnje nove elektrane te bi uvelike olakšalo hrvatski problem uvoza struje. 

Pred novinarima u svibnju, Lovrinović je istaknuo kako se HEP već neko vrijeme financijski destabilizira, pogotovo otkako je smanjena tzv. mrežarina, odnosno troškovi prijenosa električne energije putem mreže, pa će se godišnje zbog toga ukupni prihodi HEP-a smanjiti za oko 300 milijuna kuna. On je zatražio od Vlade da konačno izađe pred javnost s izvještajem o energetskoj sigurnosti, o bilancama proizvodnje, da HEP pokrene novi investicijski ciklus obnove i gradnje novih hidroelektrana, no Vlada ništa nije učinila. 

Na istoj konferenciji za novinare govorio je i energetski stručnjak Milan Puharić, koji je istaknuo da je izvješće Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) za 2017. navelo da su “izražena suša u većem dijelu godine te neraspoloživost većeg dijela termoelektrana uzrokovali visok uvoz u hrvatski sustav te da nije bila zadovoljena dostatnost električne energije” te je dodao da se već pojavljuje opasnost da ne bude dovoljno električne energije u okruženju. To se može dogoditi u ljetnim periodima, kad je turistička sezona na vrhuncu i kad nam je prijeko potrebna električna energija da ne ugrozimo sezonu”. Također, Puharić je podsjetio da i međunarodne institucije kao Europska mreža operatora u svojim izvješćima upozorava da će 2020. godini biti ugrožena energetska sigurnost Hrvatske zbog nemanja električne energije.

Lovrinović traži od Vlade da definitivno zauzme stav i o plinskim termoelektranama, te napominje da samo obnovljivi izvori ne mogu jamčiti kontinuiranu opskrbu. U paradoksalnoj situaciji, Hrvatska se nalazi pri samom vrhu EU-a po udjelu struje koja dolazi iz obnovljivih izvora energije. Konkretno, nalazi se na visokom osmom mjestu. Koliko god bilo pohvalno da Hrvatska ima tako visok udio iskorištavanja obnovljivih izvora energije, postavlja se pitanje — što će učinitii sa svom tom proizvedenom energijom. Kako navode neki stručnjaci, spajanje vjetroelektrana na mrežu izuzetno je skupo, dok drugi, poput Puharića, ističu da obnovljivi izvori energije imaju nizak broj sati rada pri nazivnoj snazi (sunčane elektrane u HR 1200-1300 sati, vjetroelektrane 2400 sati), što će pridonijeti neznatnom povećanju ukupne energije proizvedene na teritoriju Republike Hrvatske. Smanjenje uvoza električne energije bit će simbolično.

Osim trenutnih naznaka o minimalnim ulaganjima u obnovljive izvore energije, okvirno 750 milijuna kuna u sunčane elektrane, ne naziru se objekti koji će znatno poboljšati sadašnju elektroenergetsku bilancu. Svojevrsni paradoks je da se obnovljivi izvori energije nastoje preuzimati (kupiti) od privatnih investitora, uz činjenicu da u HEP-u radi više od 10 tisuća ljudi. Postavlja se pitanje kako je moguće da su privatni poduzetnici učinkovitiji i uspješniji od tvrtke kojoj je specijalnost planiranje, izgradnja i pogon takvih postrojenja, dakle Hrvatske elektroprivrede”, pitao se Lovrinović u svibnju. 

Problematika privatnih investitora u obnovljive izvore energije aktualna je upravo ovaj tjedan. Ovog ponedjeljka, 30. rujna, šef HEP-a Barbarić, u društvu premijera Andreja Plenkovića, otvorit će Energetski park Korlat, vjetroelektranu of 58 megavata u okolici Zadra za koju najavljuju da će kasnije postavljati i solarne panele. Iako projekt zvuči hvalevrijedno, od samog je početka umočen u ogroman skandal. Umjesto da HEP ovaj projekt pokrene sam uz svoje stručnjake ili angažira vanjske konzultante koji bi im pomogli oko konstrukcije, HEP je odlučio ovaj projekt vrijedan 500 milijuna kuna kupiti kao već gotovu firmu.

Kupnja projekta kao već gotove firme također ne bi bila problem, da ne podrazumijeva ogromne, nepotrebne i nerazumne, troškove. Sredinom 2018. godine, tvrtka Helb d.o.o. osnovala je firmu bez zaposlenih Energetski park Korlat d.o.o. s jednom svrhom — pokretanje projekta Korlat. Helb je obavio pripremu projekta, osigurao lokacijsku dozvolu te po najoptimističnijim procjenama vrhunskih stručnjaka na cijeli projekt potrošio 2-3 milijuna kuna. Godinu dana poslije, HEP kupuje Energetski park Korlat d.o.o. za ogromnih 50 milijuna kuna. Kako doznajemo, uz to ogromno povećanje cijene, HEP će morati platiti i 8,8 milijuna kuna konzultantskih usluga tvrtki Fractal iz Splita. Ključni je problem što nije bilo potrebno osnivati tvrtku Energetski park Korlat d.o.o., nego je HEP mogao otkupiti cijeli projekt. Ovako su morali platiti 1,6 milijuna naknade prava služnosti Hrvatskim šumama jer HEP-ova tvrtka nije oslobođena tih davanja. Da je projekt otkupio HEP d.d., ta naknada ne bi bila plaćena jer je prema Zakonu o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina HEP oslobođen naknade. Dakle, Barbarić je tom odlukom o osnivanju novog društva direktno oštetio HEP za 1,6 milijuna kuna.

Iako su konzultanti svoj posao naplatili više od milijun eura, energetski stručnjaci koji su poželjeli ostati anonimni ističu veliki problem — oprema u Korlatu preplaćena je za 20%. Po trenutnom izračunu vrijednosti od 500 milijuna kuna, cijena postrojenja po jednom proizvedenom megavatu je oko 8,5 milijuna kuna. Iskusni konstruktori elektrana kažu nam da takvo postrojenje ne može koštati više od 6-6,6 milijuna kuna po megavatu. 

Ranije smo spomenuli da se u HEP-u ništa ne događa bez Barbarićeva odobrenja. Gospodinu Barbariću uputili smo pitanja vezana uz projekt Energetskog parka Korlat, kupnju firme po visokoj cijeni, plaćanje konzultantskih usluga, preplaćenom postrojenju te pitanja o izgubljenoj dobiti HEP-a zbog neobnavljanja Plata i nedostatku investicija, no odgovor nismo dobili do zaključenja broja. Iako cijela ova priča izgleda podosta sumnjivo, te bi neki mogli posumnjati čak i na korupciju, osobe iz HEP-a nam odgovorno tvrde: ovdje se ne radi o korupciji, ovo je čista Barbarićeva nesposobnost. No, doznajemo, Barbarić se ipak angažirao oko projekta Korlat. Izvori iz HEP-a nam otkrivaju kako je ušao u sukob s voditeljem projekta Korlat oko količine vina koje će se naručiti za otvorenje. Nakon što su mu bliski ljudi sugerirali da je 160 litara vina za otvorenje možda malo previše, i da bi manja količina bila sasvim dovoljna, Barbarić je izgubio živce i uz viku zahtijevao da se narudžba ne smanji ni za litru.

Autor:7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.