pixabay.com

Tko uživa u pušenju, čeka ga opaka stvar!

Autor: Morana Brkljačić / 7dnevno / 18. studenog 2016.

Kronični bronhitis je bolest karakterizirana kašljanjem i iskašljavanjem tijekom tri mjeseca godišnje, najmanje dvije godine uzastopce

Kronični bronhitis je dugotrajna upala dišnih puteva popraćena kašljem, hripanjem i sluzi, čiji se intenzitet i učestalost s vremenom povećavaju. Može se ustanoviti ako se tijekom barem tri mjeseca u godini u razdoblju od dvije godine javlja kašalj sa sekretom. Što je uzrok? Poznate su mnoge štetne posljedice pušenja, ali se vrlo malo govori o kroničnom bronhitisu kao rezultatu te nezdrave navike. Ipak, u čak 90 posto slučajeva kronični bronhitis je upravo rezultat pušenja. Štoviše, respiratorne infekcije četvrti su uzrok smrti u svijetu, s napomenom da muškarci češće obolijevaju. Kronični bronhitis je dugotrajna upala dišnih putova koja proizvodi velike količine sluzi. To uzrokuje kašljanje i hripanje.

Podsjetimo se da su pluća sastavni dio organa za disanje koji čine dišni sustav koji služi za izmjenu plinova. Organe za disanje čine: nosna šupljina, usta, ždrijelo, grkljan i dušnik koji se dijeli u dvije dušnice i pluća. Strujanjem kroz nosne šupljine zrak se u sluznici pročišćava od prašine te se vlaži i zagrijava do uobičajene tjelesne temperature, dok disanje na usta može uzrokovati upalu grla. Pročišćavanje zraka vrši se u svim gornjim dijelovima dišnog sustava, sve do pluća. Pročišćeni zrak odlazi u ždrijelo prema grkljanu. Na početku grkljana nalazi se grkljanski poklopčić (epiglotis). On kao poklopac na raskrsnici otvara put prema dušniku dok dišemo, a zatvara ga kad prolazi hrana.

Kod ljudi i drugih sisavaca dišni se sustav sastoji od dišnih puteva, pluća i dišnih mišića koji kretanjem stežu dišne organe kako bi zrak ulazio i izlazio iz sustava. U dišnom sustavu, pomoću pluća, izmjenjuju se molekule kisika i ugljikovog dioksida pomoću difuzije, između zraka i krvotoka. Tako se u krvotoku, uz oksidaciju krvi, uklanjaju i CO2 i ostali metabolički otpadni plinovi te zajedno s njim izlaze iz krvotoka u atmosferu.

Pluća (lat. pulmones) su glavni organ dišnoga sustava u kopnenih kralježnjaka, nekih riba i nekih puževa (u puževa su primitivna pluća). U sisavaca su pluća smještena u prsnoj šupljini zajedno sa srcem. Osnovna funkcija pluća je prijenos kisika iz atmosfere u krvotok, te izdavanje ugljikova dioksida iz krvotoka u zemljinu atmosferu. Ta izmjena plinova odvija se u posebnim tankim mjehurićima koje se nazivaju alveole. Naime, prilikom udisaja zrak koji udišemo ulazi kroz nos (i/ili usta) u ždrijelo, zatim u grkljan, te u dušnik. Dušnik se dijeli u glavni lijevi i glavni desni bronh (lijeva i desna dušnica), a zatim u sve manje bronhiole pa do alveolarnih vodova (ductuli alveolares) i na kraju alveola, kroz čiju stijenku se vrši izmjena plinova. Koliko vrijedno pluća rade ogleda se u činjenici da odrasla osoba udahne oko 9000 litara zraka u 23.000 udaha dnevno.

Bronhitis se smatra kroničnim ako kašalj i ekspektoracija traju najmanje tri mjeseca u godini, dvije godine uzastopce. Emfizem je bolest koja uništava plućne alveole (zračne prostore) i/ili najmanje bronhiole (male zračne putove) u plućima. Jednostavno rečeno, pluća gube elasticitet, kao i istrošena gumena traka. Time se zračni prostori povećavaju i otežavaju disanje. Najvažniji vanjski faktori koji utječu na nastanak bronhitisa su onečišćeni zrak, pušenje i infekcije dišnog sustava, dok su unutarnji faktori nasljedna slabost dišne sluznice, pojačana osjetljivost na čimbenike iz okoliša, poremećena regulacija širenja i sužavanja bronha, ali i neki drugi faktori za sada još nepoznati.

Akutni bronhitis je akutna upala velikih dišnih putova (dušnika ili traheje i dušnica ili bronha). Upala prolazi sama od sebe uz potpuni oporavak i bez dugotrajnih posljedica. Kronični bronhitis razlikuje se od akutnog bronhitisa po tome što bronhalna upala traje i pogoršava se. Ova opasna bolest nastupa tako podmuklo da mnogi u početnim stadijima te bolesti i ne znaju da je imaju. Zbog učestalih infekcija bronha i bronhiola dolazi do odebljanja i iskrivljenja sluznice tih cijevi koje su sužene i začepljene od prekomjernog izlučivanja sluzi i pretjeranog stezanja mišića u stijenkama.

Simptomi u početnom i kasnijem stadiju bolesti




Prvi simptom je jutarnji kašalj s ispljuvkom (sluzi). Pušači često smatraju taj kašalj “normalnim” pušačkim kašljem. S godinama se količina ispljuvka postupno povećava i kašalj se počinje javljati i danju. Kratak dah i hripanje postaju postupno sve mučniji. U početnim stadijima samo jake prehlade ili napadaji gripe uzrokuju naglo izbijanje bolesti. Kasnije, međutim, svaka manja hunjavica dovodi do jakog napadaja. Mnogi imaju po nekoliko takvih bronhitisa svake zime. Stoga i prihvaćena medicinska definicija kroničnog bronhitisa glasi: učestali kašalj s ispljuvkom što se javlja gotovo svaki dan u razdoblju od najmanje tri mjeseca godišnje (obično zimi) najmanje dvije godine za redom. U kasnim stadijima su kašalj, kratak dah i hripanje teški i gotovo neprekidni. Samopomoć: prestanite pušiti i izbjegavajte zadimljene prostorije. Ne prilazite prehlađenim ljudima. Ono što je kod osobe zdravih pluća samo prehlada, može kod osobe s kroničnim bronhitisom razbuktati bolest i pogoršati tegobu. Ako radite u/na onečišćenom zraku, bilo bi pametno da promijenite radno mjesto ili čak, ako je to moguće, da se preselite u kraj s toplom, suhom klimom. Ljudi koji boluju od kroničnog bronhitisa izloženi su većoj opasnosti ako provode zimu u hladnim, vlažnim krajevima. Stručna pomoć: liječenje uglavnom ovisi o tome koliko je bolest uznapredovala prije no što ste se obratili liječniku. Ako vas već muči kratak dah, liječnik će vam vjerojatno preporučiti aerosol za inhalaciju koji će vam pomoći, ako ga koristite tri-četiri puta na dan, jer će opustiti mišiće stijenki bronha i tako proširiti dišne putove. Ako imate jak napadaj infekcije te iskašljavate sluz, liječnik će vam vjerojatno propisati antibiotik, obično u obliku tableta ili kapsula koje ćete uzimati tri-četiri puta na dan. Kod teških oblika te bolesti injekcije antibiotika će biti najbrži način rješavanja izvora infekcije. Ponekad liječnici običavaju kao zaštitnu mjeru propisati male doze antibiotika koje ćete uzimati kroz nekoliko tjedana ili mjeseci.

Liječenje kronične bolesti pluća

U liječenju kronične opstrukcijske bolesti pluća postoji određena metodologija rada i principi izbora lijekova i metoda liječenja. Prije svega, nužno je postaviti točnu dijagnozu osnovne bolesti, zatim utvrditi je li bolest u stabilnom stanju ili akutnom pogoršanju, otkriti uzrok pogoršanja, postoje li prateće komplikacije (pneumotoraks, pneumonia, plućna embolija i sl.), ima li pridruženih bolesti, i procjeniti stupanj oštećenja plućne funkcije (spirometrijsko ispitivanje, mjerenje otpora, tjelesna pletizmografija, difuzijski kapacitet, određivanje respiracijskih plinova u arterijskoj krvi i sl.).




Tek nakon detaljnog pregleda i ispitivanja pristupa se liječenju lijekovima i drugim oblicima liječenja. Osnovni ciljevi liječenja su otkrivanje simptoma i ponavljanih pogoršanja, očuvanje optimalne funkcije pluća kako u neposrednoj tako i u udaljenoj perspektivi, poboljšanje aktivnosti vezanih za svakodnevni život i popravljanje kvalitete života. Međutim, malo je terapijskih opcija za koje je utvrđeno da sprječavaju nastanak kroničnog bronhitisa ili usporavaju gubitak plućne funkcije. Zbog toga, osnovna preventivna mjera ostaje borba protiv pušenja. Uporaba bronhodilatatora dovodi do popuštanja spazma bronhija, što za posljedicu ima povećanje protoka zraka kroz dišne puteve i smanjenje osjećaja dispneje.

Kašalj – zaštitni refleks, ali i nešto drugo

Kašalj je prirodni obrambeni mehanizam koji dišne putove oslobađa nakupljene sluzi i ostalih štetnih tvari koje podražuju sluznicu. Budući da je kašalj zaštitni refleks, on svojim mehanizmom želi osloboditi dišne putove od stranih čestica i drugih produkata upale. Zato ga ne treba nužno suzbijati nego ponekad ubrzati njegov tijek, omekšavajući bronhalnu i trahealnu sluz, te na taj način olakšati tegobe. Kašalj se manifestira naglim izbacivanjem zraka iz pluća, s ciljem izbacivanja nakupljenog sadržaja iz dišnih putova. Često je popraćen i zvučnim fenomenom, što je zapravo rezultat skupljanja prsne šupljine. Centar za kašalj, smješten u mozgu, podražuje se živcima čiji su završetci smješteni odmah ispod površine dišnih putova. Živce mogu podražiti različiti virusi, prašina, grinje, pelud te ostali alergeni. Pušački kašalj – budući da plinovi, katran i ostale štetne tvari iz cigareta uništavaju stanice dišnih putova, lučenje sluzi često može biti onemogućeno. Stoga se u terapiji te vrste kašlja ne preporučuju sredstva za smirivanje kašlja da bi se, ipak, omogućilo izbacivanje sluzi. Budući da refleks kašlja nakon nekog vremena više ne može izbaciti nagomilanu sluz, postoji opasnost da ona postane plodno tlo za razmnožavanje bakterija i superinfekcije.

Autor:Morana Brkljačić / 7dnevno / 18. studenog 2016.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.