Pixabay

Tjelovježba ne može oštetiti zdravo srce!

Autor: dr. Ivo Belan

Kada osjetite bol u jednom dijelu tijela koja se pojačava daljnjom tjelovježbom – prekinite i odustanite od treninga. Trenirati uz bolove, može izgledati romantično, ali to je bliže gluposti. Naučite prisluškivati svoj organizam kad ima važnu poruku za vas...

Sportska medicina danas nije kao što je bila nekad, kada se s njom bavila svega šačica liječnika i kada se sportska ozljeda liječila – odmorom, sredstvom protiv bolova i, ako je trebalo, kirurškim zahvatom. Danas je situacija sasvim drukčija. Sportska medicina je znanost koja je doživjela velik napredak i razvoj. Ona proučava sve što se događa u tijelu čovjeka koji vježba, tj. koji se bavi sportskim ili rekreativnim aktivnostima. Ona takvom čovjeku, pored mnogih drugih stvari, pruža sve važne činjenice o kondiciji, ona mu može pomoći da izabere pravi sport za sebe, ona mu pomaže u sprječavanju ozljede i liječenju ako ju je već “zaradio”.

Pronalaženje najboljeg sporta za sebe

Recimo, na primjer, da osoba boluje od kronične upale zglobova (artritis). U tom slučaju, u njezinoj sportskoj aktivnosti, ne smije biti uključeno dugotrajnije podnošenje ili nošenje tereta. To znači da treba davati prednost onima sportovima u kojima se ne stoji dugo, kao što su plivanje, vožnja biciklom.

Ako ste uplašeni od eventualnog srčanog napada za vrijeme tjelovježbe ili ako su kod vas prisutni neki rizični faktori (povišeni krvni tlak, pušenje, prekomjerna tjelesna težina…) ili ste stariji od 35 godina, vaš će liječnik obaviti tzv. stress-test, tj. snimak rada vašeg srca (EKG) pod opterećenjem (ergometrija). Na osnovi tog snimka liječnik će moći odrediti granice intenziteta vaših treninga, unutar kojih ne­ćete izložiti srce opasnosti.

Usput rečeno, šanse da ćete doživjeti srčani infarkt za vrijeme tjelovježbe, praktički su zanemarive. To su izuzetno rijetki incidenti, a i kod onih koji su se dogodili, u gotovo svakom slučaju je utvrđeno da su ti ljudi već imali bolesno srce. Opteretili su srce iznad svojih mogućnosti i postali žrtve infarkta. Poznati engleski kardiolog dr. Dudley, redovno vozi bicikl, iako je u 80-im godinama života i živi je dokaz njegovog mišljenja da tjelovježba ne može oštetiti zdravo srce.

Sprječavanje ozljeda

Kad čovjek izabere sportsko-rekreativnu aktivnost s kojom se želi baviti, liječnik sportske medicine spreman je dati mu instrukcije i savjete kako izbjeći ozljede.

Više od 70 posto trkača koji su prekinuli s joggingom, učinili su to u prvih 6 tjedana treninga, i to zbog neke ozljede. Oko 70 posto žena koje počinju s treningom aerobika, dobiju bolove u mišićima prednje strane potkoljenica. Koji je razlog tako učestalih ozljeda?

Početnici obično ne prestanu s tjelovježbom pri pojavi bolova. Ako obratite pažnju na svoj organizam, vidjet ćete da on obično daje dovoljno upozorenja kad se radi o prekomjernom treningu i ozljedama u vezi s njim. Kada osjetite bol u jednom dijelu tijela koja se pojačava daljnjom tjelovježbom – prekinite, odustanite od treninga. Trenirati uz bolove, može izgledati romantično, ali to je bliže gluposti. Naučite prisluškivati svoj organizam kad on ima važnu poruku za vas…

Trčanje je na prvom mjestu među sportsko-rekreativnim aktivnostima kao uzročnik ozljeda. Nisu početnici jedini koji su skloni ozljedama. Oko 85 posto svih pacijenata koji dolaze liječniku sportske medicine su trkači, a među ozlijeđenima su i početnici i oni s dugim stažem trčanja.

Jedan od važnih faktora u sprječavanju ozljeda je i osiguravanje dovoljno odmora (1 do 2 dana) između dva treninga, naročito ako su bili naporni. Tri treninga tjedno može održavati prosječnu osobu u vrlo dobroj kondiciji. Učinak dodatna dva treninga tjedno je minimalan. Sportsko-rekreativna aktivnost tri puta tjedno, posebno je preporučljiva za osobe starije od 40 godina.

Daljnji faktor u prevenciji ozljeda je redovno i propisno izvođenje vježbi istezanja prije treninga. Te vježbe treba provoditi polagano i bez trzaja, najbolje nakon zagrijavanja (laganog trčkaranja nekoliko minuta).

Liječenje – stručnjacima

Stari sportsko-medicinski lijek, koji se sastojao samo od odmora i nekog sredstva protiv bolova, značio je isto toliko kao kad bi miris tijela otklanjali samo s – parfemom. Današnji liječnici sportske medicine utvrđuju uzrok ozljede i otklanjajući uzrok sprječavaju ponavljanja ozljede (npr. jačanje pojedinih grupa mišića dodatnim vježbama kako bi se korigirala eventualna mišićna neravnoteža, stavljanje specijalnih uložaka u tenisice za trčanje, upotreba kvalitetnih tenisica, ispravno doziranje treninga itd.)

Valja napomenuti da većina liječnika nema dovoljno iskustva u liječenju sportskih ozljeda, pa je u takvim slučajevima uputno potražiti savjet specijaliste sportske medicine ili od liječnika koji je prošao određenu edukaciju na tom području.

Autor: dr. Ivo Belan