Pixabay

Starije osobe – demencija i socijalna isključenost

Autor: dr. Ivo BELAN / 7Dnevno / 13. siječnja 2017.

Medicinski i socijalni stručnjaci sve intenzivnije istražuju načine liječenja nekih problema povezanih sa starošću, a koje su u prošlosti po kratkom postupku "otpisivali" kao "običnu senilnost"

Rječnici i enciklopedije hladno i kratko definiraju senilnost kao “skup fizičkih i mentalnih promjena koje se javljaju u starijoj životnoj dobi” ili kao “fizička i duševna nemoć i slabost u starosti”.

Međutim, za milijune ljudi koji trpe i podnose to intelektualno slabljenje, kao i za obitelji koje o njima skrbe – ta riječ često istovremeno znači i veoma duboki očaj. U zadnje vrijeme medicinski i socijalni znanstvenici sve intenzivnije istražuju načine kako bi okrenuli taj bolesni proces u obrnutom smjeru ili čak kako bi izliječili neke probleme povezane sa starošću, a koje su u prošlosti po kratkom postupku “otpisivali” kao “običnu senilnost”.

Specifičniji pojam za stanje koje je većina ljudi označavala kao senilnost je demencija, tj. postupni razvoj intelektualnog oštećenja koji uključuje slabljenje pažnje, gubitak pamćenja, smanjenu sposobnost računanja i gubitak orijentacije u vremenu i prostoru. Promjene ličnosti, razdražljivost, smanjen osjećaj za humor itd. obično prate ova intelektualna oštećenja.

lako je teško doći do točnih statističkih podataka, općenito se smatra da je oko 80 posto svih slučajeva demencije u osoba u dobi iznad 65 godina uzrokovano dvama ireverzibilnim stanjima. Jedno je Alzheimerova bolest (nepoznat uzrok povezan s progresivnom demencijom; dovodi do smrti za 5 do 10 godina; za sada nema djelotvornog liječenja), a drugi glavni uzrok je niz malih moždanih udara od kojih svaki razara maleno područje moždanog tkiva. Liječenje eventualno postojećeg povišenog krvnog tlaka je često od pomoći u sprječavanju daljnjih “mini moždanih udara”.

To su loše vijesti. Relativno dobre vijesti su da otprilike 10 do 20 posto osoba s mentalnim oštećenjem, u dobi iznad 65 godina, ima u osnovi svoje bolesti uzroke koji se mogu djelomično ili potpuno ukloniti. Tu pripadaju:

Neprikladna upotreba lijekova: vrlo dobro je poznato da starije osobe često uzimaju lijekove ili pretjerano ili na neprikladan način. Nešto toga proizlazi iz samih problema demencije (zaboravljanje kad je uzeta zadnja doza lijeka, smetenost oko toga koliko dugo treba trajati liječenje) ili iz sklonosti bolesnika da pokuša s nečim što je preporučio neki njegov prijatelj. Međutim, mnogo krivnje zbog ovakvog stanja može se pripisati i samim liječnicima koji suviše olako propisuju lijekove, a da prethodno brižljivo ne ispitaju koje lijekove pacijent već uzima ili koji posvećuju premalo vremena razmatranju i objašnjavanju nuspojava koje kod starijih ljudi mogu uzrokovati mnogi često upotrebljavani lijekovi.

Neuočena depresija: u bilo kojoj dobi, tijekom pogoršanja intelektualnog stanja, mogu ostali neuočene ozbiljne depresije koje se nalaze u osnovi samog oboljenja. Postoji posebna opasnost da se to dogodi kod starijih osoba, s obzirom da se kod njih takva pogoršanja olako okarakteriziraju kao “senilnost”. Sve više se smatra da je depresija polazna osnova za oštećenje mentalnih funkcija u starijih ljudi. Ispravno liječenje može dovesti do značajnog poboljšanja.




Prisutnost fizičkih oboljenja: ovdje pripadaju različita oboljenja, kao na primjer alkoholizam, poremećaji u prehrani, infekcije, smanjena funkcija štitne žlijezde ili neuočen krvni ugrušak negdje blizu mozga. Naravno, važno je da se ovakvi uzroci uzmu u obzir ako ih se hoće otkriti. Dakako, i ovdje je još uvijek veoma lako “otpisati” promjene u mentalnim funkcijama kao stvar “starenja”.

Gubitak podrške okoline: stariji su ljudi posebno osjetljivi i ranjivi na promjene u njihovoj društvenoj okolini. Gubitak voljene osobe, preseljenje u nepoznato, strano mjesto ili povećana društvena izolacija (kao što je smještaj u bolnicu), može dovesti do mentalnih pogoršanja koja se potencijalno ipak mogu spriječiti ili liječiti.

Najbolje bi bilo pronaći kvalificiranu osobu ili zdravstvenu instituciju koji pokazuju poseban interes za probleme koji se odnose na starije osobe. Svakako da je izbjegavanje nepotrebnih pretraga i testova važno i za pacijenta i obitelj, ali s obzirom na opravdanu nadu da se mogu otkriti reverzibilni uzroci demencije danas naglasak treba biti prije svega na temeljitu početnu procjenu stanja bolesnika. A ne da se na brzu ruku jednostavno proglasi da je problem u “starosti”.




Autor:dr. Ivo BELAN / 7Dnevno / 13. siječnja 2017.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.