Reproduktivne tehnologije mogu povećati izglede za tumore ili usporeni razvoj djece

Autor: Hina

U usporedbi s djecom koja su začeta prirodnim putem djeca rođena ART-om imala su 27 posto veće izglede završiti u programima za djecu s usporenim razvojem dok su djeca tzv. “subfertilnih” parova koji su teško začeli imala 20 posto veće izglede.

Žene koje se podvrgavaju in vitro fertilizaciji (IVF) i drugim reproduktivnim tehnologijama mogu imati veće izglede za djecu s određenim vrstama tumora ili s usporenim razvojem u odnosu na vršnjakinje koje zatrudne spolnim odnosom, pokazala su dva nova istraživanja.

Povećani rizik komplikacija može barem dijelom biti posljedica više dobi trudnica i drugih zdravstvenih faktora zbog kojih žene pokušavaju začeti uz pomoć asistiranih reproduktivnih tehnologija (ART), kažu autore obje studije objavljene u četvrtak u časopisu Pediatrics.

Upozoravaju da su rezultati preliminarni te da ne bi trebali odbiti žene od pokušaja da uz pomoć ART-a realiziraju trudnoću.

“U ovom trenutku ne vjerujemo da je težina raspoloživih dokaza dovoljno jaka da sugerira da žene ne bi trebale posegnuti za ART-om”, kazala je onkologinja Melissa Bondys s Baylor College of Medicine u Houstonu koja je napisala uvodnik uz istraživanje o raku.

Razlog tomu je što istraživanje o raku, poput mnogih koja istražuju korijene prirođenih defekata i bolesti u djetinjstvu, ne mogu nasumično uputiti neke žene na ART samo da bi se vidjelo kako će njihova djeca ‘ispasti’.

Umjesto toga znanstvenici su proučavali podatke djece rođene u Norveškoj između 1984. i 2011. i uspoređivali ih s registrom oboljelih od raka. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno više od 1,6 milijuna djece među kojima je 26.000 začeto ART-om.

Od 4500 slučajeva raka 51 se dogodio kod djece začete ART-om. Sveukupno rizik od raka nije bio značajno veći za ART djecu no te tehnike povezane su sa 67 posto većim izgledima od leukemije te četiri puta većim rizikom od Hodgkinova limfoma.




“S obzirom na to da se neke vrste tumora djece poput leukemije javljaju rano u djetinjstvu vjeruje se faktori povezani s ranim embrionalnim razvojem ili intrauterinim okruženjem mogu igrati ulogu”, kazala je voditeljica istraživanja Marte Reigstad sa sveučilišta Oslo. “Malo još znamo o tim faktorima no postoje neke indikacije da primjerice visoka dob roditelja može igrati ulogu kao i neke rijetke nasljedne genetičke bolesti”, kazala je Reigstad.

Drugo je istraživanje ispitalo drugi potencijalni rizik ART-a – razvojne poremećaje –tako što je proučavalo djecu u Massachusettsu koja su se upisala u program rane intervencije (EI), program koji opslužuje malu djecu s usporenim razvojem.

 Znanstvenici su povezali podatke o rođenju više od 330.000 djece od 2004. do 2008. s podacima o više od 88.000 djece koja su ušla u programe zbog poremećaja razvoja. Nakon što su isključili višestruke trudnoće ostalo je 318.000 novorođenčadi među kojima i 6450 začeto ART-om te 5500 djece parova koji su imali velike teškoće s ostvarivanjem roditeljstva.




U usporedbi s djecom koja su začeta prirodnim putem djeca rođena ART-om imala su 27 posto veće izglede završiti u programima za djecu s usporenim razvojem dok su djeca tzv. “subfertilnih” parova koji su teško začeli imala 20 posto veće izglede.

“Rezultati naše studije sugeriraju da nedonošenost nije primarni faktor koji povezuje ART s uključivanjem u programe”, kazao je voditelj istraživanja Hafsatou Diop s odjela za zdravstvo Massachusettsa.

 “Iako postoji povećani rizik mislimo da to nužno nije dovoljno da utječe na nečiju odluku hoće li se odlučiti ili ne za ART,”, kazao je Diop.

Iako neke faktore rizika poput dobi ili zdravstvenog stanja žena ne može promijeniti puno toga može učiniti kako bi smanjila vjerojatnost za komplikacije i usporeni razvoj djeteta bez obzira na način začeća, kaže Diop.

“Važno je postići i zadržati optimalno zdravlje prije začeća a to uključuje prestanak pušenja i konzumiranja alkohola, smanjivanje stresa, održavanje normalne tjelesne težine i zdravu prehranu”, kaže Diop.

Autor:Hina
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.