www.flickr.com
www.flickr.com

RAK USNE ŠUPLJINE: Najugroženiji su oni koji i piju i puše

Autor: dr. Morana Brkljačić

Kombinacija alkohola i duhana najgora je kombinacija. U Hrvatskoj od karcinoma usne šupljine godišnje umire između 300 i 400 ljudi, što ga čini desetim uzročnikom smrti među malignim tumorima.

Karcinom usne šupljine jedan je od najčešćih karcinoma glave i vrata. Iako je lokaliziran u regiji koja je dostupna pregledu golim okom i može ga se otkriti vrlo rano, to se najčešće ne događa. U najvećem broju slučajeva karcinom usne šupljine otkriva se u uznapredovalom stadiju kada su terapijske mogućnosti smanjene, a prognoza znatno lošija. Zbog toga karcinom usne šupljine i danas, unatoč razvoju različitih metoda liječenja, ima visoku stopu smrtnosti. Rak usne šupljine razvija se svake godine u velikog broja bolesnika, najvećim dijelom u ljudi iznad 40 godina. Uz rak pluća i kože, rak se usne šupljine može češće spriječiti nego većina drugih sijela raka. Nekancerozne (benigne) i kancerozne (maligne) novotvorine mogu proizići iz svake vrste tkiva u ustima i oko njih, uključujući kosti, mišiće i živce. Rijetko se u području usta nađu oblici raka koji su se proširili iz drugih dijelova tijela, najčešće pluća, dojke i prostate. Probir ili pretraživanje ili skrining u svrhu rane dijagnostike raka usne šupljine treba biti sastavni dio pregleda i liječnika i zubnog liječnika, jer je bitno rano otkrivanje. Rak promjera manjeg od centimetra može se lako izliječiti. Na žalost, većina se raka usne šupljine ne dijagnosticira sve dok ne prodru u limfne čvorove čeljusti i vrata. Zbog prekasnog otkrivanja 25% slučajeva raka usne šupljine završi smrtno. Karcinom usne šupljine čini 3% svih karcinoma u čovjeka (4% u muškaraca i 2% u žena) te je jedan od deset najučestalijih uzroka smrti u svijetu. Javlja se uglavnom u srednjoj i starijoj životnoj dobi, s najvećom učestalošću između 50. i 70. godine života. U posljednja je dva desetljeća primijećen porast incidencije u populaciji mlađoj od 40 godina. Karcinom usne šupljine je 10 puta češći u muškaraca, a taj omjer u populaciji mlađoj od 40 godina iznosi 3:1.

U Hrvatskoj od karcinoma usne šupljine godišnje umre između 300 i 400 ljudi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od karcinoma usne šupljine i ždrijela premine godišnje oko 350 osoba, što ga čini desetim uzročnikom smrti među malignim tumorima.

Pretraživanje u svrhu rane dijagnostike raka usne šupljine treba biti sastavni dio pregleda i liječnika i zubnog liječnika

Ljudi koji rabe alkohol i duhan imaju najveći rizik od nastajanja raka usne šupljine. Kombinacija alkohola i duhana će vjerojatnije uzrokovati rak nego sam alkohol ili sam duhan. Oko dvije trećine raka usne šupljine pojavljuje se u muškaraca, ali povećana uporaba duhana među ženama posljednjih nekoliko desetljeća postupno uklanja razliku među spolovima. Pušenje cigareta će vjerojatnije uzrokovati rak usne šupljine nego pušenje cigara ili lule. Na mjestu na usnama na kojem se obično drži cigareta ili lula može se razviti smeđe, plitko područje nalik na pjegu od sunca (pušačka mrlja). Samo se biopsijom (uzimanjem uzorka tkiva i pretragom pod mikroskopom) može utvrditi je li mrlja kancerogena. Ponavljano nadraživanje oštrim rubovima slomljenih zubi, plombama ili zubnim protezama (kao što su krunice i mostovi) može biti dodatni rizik za karcinom usne šupljine. Ljudi koji su imali rak usne šupljine imaju povećan rizik od razvitka drugog raka.

Iako je humani papiloma virus (HPV) prepoznat kao uzročnik karcinoma vrata maternice, njegova uloga u nastanku karcinoma usne šupljine još uvijek nije do kraja razjašnjena. HPV se posebno dovodi u vezu s nastankom karcinoma tonzila u osoba mlađih od 40 godina koje nemaju drugih čimbenika rizika kao što su pušenje i alkohol. Smatra se je usna šupljina rezervoar HPV-a i da infekcija HPV-om u malog broja pacijenata tek u kombinaciji s ostalim čimbenicima rizika može dovesti do razvoja karcinoma usne šupljine.

Simptomi bolesti

Rak usne šupljine pojavljuje se obično na bočnim stranama jezika, dnu usne šupljine i stražnjem dijelu krova usne šupljine (meko nepce). Rak na jeziku i dnu usne šupljine je obično rak pločastih stanica (planocelularni karcinom). Kaposijev sarkom je rak krvnih žila u blizini kože. Pojavljuje se u usnoj šupljini – obično na krovu usne šupljine (nepce) – u ljudi s AIDSom. Uobičajeno sijelo raka onih koji žvaču ili šmrču duhan je unutarnja strana obraza i usana. Taj rak je često sporo rastući verukozni (bradavičasti) karcinom. Melanom, rak koji se obično javlja na koži, rjeđe se pojavljuje u ustima. Područje u ustima koje je prije kratkog vremena postalo smeđe ili tamno obojeno može biti melanom pa liječnik ili zubni liječnik trebaju to ispitati. Melanom treba razlikovati od normalno pigmentiranih područja u ustima koja se pojavljuju u nekim obiteljima, a posebno su česta u tamnoputih ljudi Sredozemlja. Karcinom usne šupljine u početnom je stadiju uglavnom asimptomatski, a simptomi počinju dolaziti do izražaja tek u uznapredovanom stadiju bolesti. Najčešća tegoba zbog koje pacijenti odlaze liječniku je osjećaj neugode i peckanja u ustima. Također se mogu javiti otežano i bolno gutanje, otežan govor, pomičnost zuba, krvarenje iz usne šupljine i bol u uhu. Rijetko, prvi znak karcinoma usne šupljine može biti pojava jednog ili više čvorova na vratu. U više od 50% pacijenata se prilikom postavljanja dijagnoze bolest već nalazi u uznapredovanom stadiju.

Zbog prekasnog otkrivanja 25 posto slučajeva raka usne šupljine završi smrtno

Unatoč tome što se karcinom usne šupljine može otkriti u vrlo ranom stadiju jednostavnim kliničkim pregledom sluznice, u većine pacijenata se on dijagnosticira dosta kasno. Jedan od razloga je taj što karcinom usne šupljine u ranom stadiju ne izaziva nikakve simptome i pacijenti ne traže pomoć liječnika ili doktora dentalne medicine. Karcinom usne šupljine može se otkriti u najranijem stadiju jednostavnim pregledom oralne sluznice. Radi se o lokalizacijama koje su vidljive golim okom za vrijeme rutinskog stomatološkog pregleda. Pregled je jednostavan, traje minutu do dvije, ne zahtijeva nikakvu posebnu opremu i nije neugodan za pacijenta. U Hrvatskoj se na navedenim lokalizacijama dijagnosticira oko 300 tumora godišnje. Upravo zbog činjenice da u ranom stadiju simptomi i tegobe nisu prisutni, redoviti pregledi sluznice u svrhu što ranijeg otkrivanja posebno su važni u visokorizičnim skupinama u koje spadaju muškarci, pušači, te osobe starije od 40 godina koje redovito konzumiraju alkohol.

Rak jezika je u ranom stadiju redovito bezbolan i obično se otkrije prilikom rutinskog pregleda zubi. Rak se obično pojavljuje na bočnim stranama jezika. Gotovo nikad ne nastaje na vrhu jezika osim u nekoga tko je niz godina imao neliječeni sifilis. Rak pločastih stanica jezika često izgleda poput otvorenih napuklina i sklon je rastu u tkiva koja se nalaze ispod. Crveno područje u ustima (eritroplakija) je preteča raka. Svatko s crvenim područjem na bočnim stranama jezika trebao bi posjetiti liječnika ili zubnog liječnika.

Rak dna usne šupljine je u ranom stadiju redovito bezbolan i obično se otkrije prilikom rutinskog pregleda zubi. Kao i kod karcinoma jezika, rak dna usne šupljine obično je karcinom pločastih stanica (planocelularni karcinom) koji izgleda poput otvorenih napuklina i sklon je rastu u tkiva koja se nalaze ispod. Svatko s crvenim područjem (eritroplakija) na dnu usne šupljine trebao bi posjetiti liječnika ili zubnog liječnika, jer to može ukazivati na rak.

Rak mekog nepca može biti rak pločastih stanica ili rak koji počinje u malim žlijezdama slinovnicama u mekom nepcu. Rak pločastih stanica često izgleda poput vrijeda (ulkusa). Rak koji započinje u malim žlijezdama slinovnicama obično izgleda kao malo oteknuće.

Kada se vlažna unutarnja prevlaka usne šupljine (sluznica usne šupljine) nadražuje dulje vrijeme, može se razviti plitka bijela mrlja koja se ne može ostrugati (leukoplakija). Oštećeno mjesto izgleda bijelo, jer je to zadebljani sloj keratina – istog “materijala” koji prekriva najveći dio kože i normalno ga ima manje na prevlaci usne šupljine. Za razliku od drugih bijelih područja koja nastaju u ustima – obično od nakupina hrane, bakterija ili gljivica – leukoplakiju se ne može očistiti. Većina leukoplakija nastaje kao normalna zaštitna reakcija protiv daljnjeg ozljeđivanja. Međutim, u procesu nastajanja tog zaštitnog prikrivača neke stanice mogu postati kancerogene. Upravo suprotno, crveno područje u ustima (eritroplakija) nastaje zbog stanjivanja sluznice usne šupljine. Područje izgleda crveno, jer se kapilare koje se nalaze ispod bolje vide. Eritroplakija je znatno opasniji preteča raka nego leukoplakija. Osoba s bilo kakvim crvenim područjem u ustima treba potražiti liječnika ili zubnog liječnika. Vrijed (ulkus) je rupa koja nastaje na sluznici usne šupljine kad dođe do prekida gornjeg sloja stanica pa se kroz taj sloj vidi tkivo koje se nalazi ispod njega. Vrijed se čini bijelim jer su u rupi propale (mrtve) stanice. Vrijedovi usne šupljine često nastaju kao posljedica ozljede tkiva ili nadražaja – na primjer kad se nehotice zagrize ili ogrebe unutrašnju stranu obraza. Drugi su uzroci rane od čira i nadražujuće tvari kao što je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja se upire o desni. Nekancerozni vrijedovi su redovito bolni. Vrijed koji ne boli a traje više od 10 dana može biti prekancerozni ili kancerozni pa ga liječnik ili zubni liječnik trebaju pregledati. Osoba koja žvače duhan ili ga šmrče može razviti bijele izbrazdane nakupine na unutarnjoj strani obraza. Te se nakupine mogu razviti u verukozni karcinom.

Oštra izbočina ili uzdignuto područje na desnima (gingiva) ne treba biti uzrok za uzbunu. Ako takvu izbočinu ne uzrokuje periodontalni apsces ili ognojeni zub, to može biti nekancerozna novotvorina izazvana nadraživanjem. Nekancerozne novotvorine su relativno česte i, ako je potrebno, mogu se lako ukloniti kirurškim zahvatom. U 10% do 40% ljudi nekancerozne novotvorine se vraćaju, jer nije uklonjen uzrok, tj. ono što podražuje. Ako loše namješteno zubalo podražuje nastanak nekanceroznih novotvorina, treba ga ispravno namjestiti ili zamijeniti. Usne – najčešće donja usna – predmet su oštećenja suncem (aktinička heiloza), što ih čini ispucanim i crvenim, bijelim ili pomiješano crvenim i bijelim. Liječnik ili zubni liječnik može napraviti biopsiju da odredi jesu li ta gruba mjesta na usnama kancerogena. Rak na vanjskoj strani usne češći je u područjima gdje ima više sunca. Rak usne i drugih dijelova usne šupljine često je na opip tvrd poput kamena i čvrsto se drži uz tkivo koje se nalazi ispod njega (fiksiran za podlogu), dok većina nekanceroznih kvržica (čvorića) u tim područjima nije vezana za podlogu, pa je pomična. Nenormalnosti gornje usne su rjeđe nego one na donjoj usni, ali je vjerojatnije da su kancerogene i zahtijevaju medicinsku skrb. Osoba koja žvače duhan ili ga šmrče, može razviti bijele izbrazdane nakupine na unutarnjoj strani usne. Te nakupine se mogu razviti u verukozni karcinom. (Izvor:http://www.msd-prirucnici.placebo.hr)

 

Klinička slika i liječenje

Karcinom usne šupljine u početnom je stadiju uglavnom asimptomatski, a simptomi počinju dolaziti do izražaja tek u uznapredovanom stadiju bolesti. Najčešća tegoba zbog koje pacijenti odlaze liječniku je osjećaj neugode i peckanja u ustima. Također se mogu javiti otežano i bolno gutanje, otežan govor, pomičnost zuba, krvarenje iz usne šupljine i bol u uhu. Rijetko, prvi znak karcinoma usne šupljine može biti pojava jednog ili više čvorova na vratu. U više od 50% pacijenata se prilikom postavljanja dijagnoze bolest već nalazi u uznapredovanom stadiju.

Terapija karcinoma usne šupljine ovisi o stadiju bolesti. Najčešći pristup liječenja je kirurški, koji se nadopunjava radioterapijom i kemoterapijom. Rani stadiji karcinoma usne šupljine liječe se uglavnom kirurški, a uznapredovali stadiji kombinacijom kirurškog zahvata i radioterapije.

 

Autor: dr. Morana Brkljačić

ZADNJE VIJESTI