Pexels

RADITE NOĆNU SMJENU? Evo što se događa s vašim organizmom

Autor: R.M.

Poremećaj lučenja melatonina izravna je posljedica disfunkcije epifize uzrokovane današnjim tempom života.

Proizvodnja mora nesmetano funkcionirati, bez obzira bila u pitanju noć ili dan. No koliko to zapravo utječe na naše navike i organizam u cijelini? Temom se svojedobno pozabavio Nexus.

Kako navodi jedna studija, posljedice su teške:

“Rad u smjenama, noćni rad posebno, može imati negativan utjecaj na zdravlje i dobrobit radnika, jer može izazvati: (a) poremećaje normalnih cirkadijskih ritmova psihofizioloških funkcija, počev s ciklusima spavanja / buđenja; (b ) smetnje radnog učinka i učinkovitosti u odnosu na 24-satno razdoblje, s posljedičnim pogreškama i nesrećama; (c) poteškoće u održavanju uobičajenih odnosa i na obiteljskoj i društvenoj razini, s posljedičnim negativnim utjecajima na bračni odnos, zaštitu djece i socijalne kontakte; (d) pogoršanje zdravlja koje se može manifestirati u poremećajima spavanja i prehrambenim navikama i, na duge staze, s težim smetnjama, pretežno u gastrointestinalnim (kolitis, gastroduodenitis i peptički ulkus), neuro-psihičkim (kronični umor, anksioznost, depresija) te kardiovaskularnim (hipertenzije, ishemijske bolesti srca) funkcijama. Osim toga, smjene i noćni rad mogu imati specifične negativne učinke na zdravlje žena, kako u odnosu na njihove posebne hormonske i reproduktivne funkcije, tako i na njihove obiteljske uloge. Procijenjeno je da će oko 20% svih radnika morati napustiti rad u smjenama u vrlo kratkom vremenu, zbog ozbiljnih poremećaja, oni koji ostanu raditi u smjenama pokazuju različite razine loše prilagodbe i (ne) tolerancije, koje se mogu očitovati više ili manje u različitim vremenskim razdobljima i s različitim intenzitetom. U stvari, učinci takvih stresnih okolnosti mogu varirati među radnicima u smjenama u odnosu na mnoge “intervencijske varijable” uzimajući u obzir pojedine čimbenike (npr. dob, osobine ličnosti, fiziološke osobine), kao i radne situacije (npr. radna opterećenja, raspored smjena) te različite socijalne uvjete (npr. broj i dob djece, stanovanje, putovanje na posao).”

“Svjetla po noći i melatonin su predloženi kao jedan put po kojem noćne smjene mogu utjecati na rak dojke, i dok podaci iz prospektivnih studija općenito podržavaju zaštitne učinke melatonina na rak dojke, biomarkerske studije noćnog rada i melatonina su manje dosljedne.”

U ovoj studiji, znanstvenici su istraživali jesu li noćne smjene povezane s povećanim rizikom od raka dojke kod 1.134 žena s rakom dojke i 1.179 žena bez bolesti, ali u isto doba. Žene, koje su radile različite poslove, upitane su o njihovim uzorcima rada u smjenama kroz cijelu svoju radnu povijest, a bolnički zapisi su korišteni kako bi se utvrdilo tipove tumora. To može biti važno, kažu autori, jer faktori rizika variraju ovisno o osjetljivosti hormona i hormona spavanja melatonina; poremećaj koji je bio uključen kod većeg rizika od raka dojke među noćnim radnicima u smjenama može potaknuti proizvodnju estrogena. Također, rizik je bio veći među onima čiji su tumori osjetljivi na estrogen i progesteron. Također je značajna studija gdje su američki znanstvenici otkrili vezu između rada u noćnim smjenama i rizika od razvoja raka jajnika. Istraživači su promatrali 1.101 žena s naprednim karcinom jajnika, 389 s graničnim ili početkom bolesti te 1.832 žena bez bolesti. Analiza prikupljenih podataka pokazala je 24% veći rizik od uznapredovalog raka i 49% veći rizik od ranog stadija bolesti za noćne radnice u usporedbi s onima koji su radili tijekom dana. Istraživači također napominju da su rezultati bili značajni samo za žene iznad 50 godina te da je jedino moguće objašnjenje poremećaj u radu hormona melatonina no da su za tu tvrdnju potrebna dodatna istraživanja.

Treba istaknuti i istraživanje koje je obuhvatilo 2 milijuna ljudi koje nalazi da rad u smjenama može dramatično povećati rizik od srčanog i moždanog udara. Radnici koji rade u smjenama imaju gotovo 25% veću vjerojatnost od razvoja ovih događaja dok radnici koji rade u noćnim smjenama imaju najveći rizik od 41%. Ljudi koji rade u smjenama također imaju i višu razinu nezdravog ponašanja poput konzumacija hrane-smeća, lošeg spavanja i ne vježbanja, koje se povezuje sa srčanim problemima. No, znanstvenici su i to uzeli u obzir, a prekomjerna stopa rizika je ostala. Ovo istraživanje je najveća analiza rada u smjenama i vjerojatnosti vaskularnih problema, uključujući srčane i moždane udare te angine. Za rad u smjenama je odavno poznato da remeti tjelesni sat i da je povezan s povišenim krvnim tlakom, visokim kolesterolom i dijabetesom, no ukupni učinak na zdravlje kardiovaskularnog sustava nije bilo jasan. Tim međunarodnih znanstvenika analizirao je rezultate 34 studije koje uključuju 2.011.935 ljudi s ciljem istraživanja je li rad u smjenama povezan s vaskularnim problemima. Znanstvenici upućuju da bi svi radnici u smjenama, posebno oni koji rade u noćnim smjenama, trebali obratiti dodatnu pozornost na svoje zdravlje kao i na prehrambene navike te se uključiti u redovno tjelesno vježbanje.




Autor:R.M.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.