Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Kako izbjeći pet najčešćih ljetnih nezgoda

Autor: dr. Ivo BELAN/7Dnevno/04.08.2016.

Svaka osoba trebala bi poznavati osnovne tehnike pružanja pomoći žrtvama utapanja, toplinskog udara, uboda insekata, zaražene hrane…

Kad dođu topli dani i ljudi počnu masovno izlaziti na otvorene prostore, nezgode se množe. Ljeto uzima svoj danak u povećanom broju poginulih u prometnim nesrećama, umrlih u utapanjima, uslijed toplinskog udara, gromova itd. Bude puno oboljelih od pokvarene, zaražene hrane, od uboda insekata, itd.

Brzo pružena pomoć može učiniti ljeto mnogo sigurnijim. Svaka osoba trebala bi primiti upute s osnovnim tehnikama pružanja pomoći.

Ovdje su načini kako izbjeći – ili, ako je potrebno, kako tretirati pet najčešćih ljetnih nezgoda.

Utapanje. Velik je broj onih koji ne znaju plivati ili ne plivaju dovoljno dobro da bi bili u stanju spasiti sebe ili druge. A to je vještina koja se može lako naučiti nakon nekoliko kratkih poduka.

Nekoliko sugestija: nikad ne plivajte sami. Nemojte plivati ako ste prevrući, premoreni ili neposredno poslije jela. Prije ronjenja ili skakanja u vodu treba biti siguran da je dovoljno duboka i da nema skrivenih stijena. Prsluk za spašavanje mora biti na raspolaganju u svakom čamcu. Zračni madrac ili čak obična daska može pružiti lošem ili umornom plivaču dobro došli odmor.

Prva pomoć. Većina žrtava u vodi zahtijeva prvu pomoć tehnikom disanja “usta na usta”. Prvo treba očistiti usta žrtve od bilo kakvih eventualnih stranih tijela. Zatim zabaciti glavu žrtve prema natrag, dok se drugom rukom smještenom pozadi, podiže vrat. Kažiprstom i palcem gornje ruke stisnu se nosnice, a s drugom rukom pritisne se donja vilica i otvore usta. Tada se svoja usta prislone na usta žrtve i upuhuje zrak dok se ne počne podizati grudni koš žrtve. Upuhivanje zraka se ponavlja oko 12 puta u minuti.

U slučaju nezgode zbog skakanja u plitku vodu, valja znati da se takvu žrtvu ne smije micati, prenositi samo na nečemu što je čvrsto, recimo daska ili daska za surfing. Glava žrtve mora uvijek biti u ravnini s njegovim tijelom.

Sunce i vrućina. Pedeset tjedana za uredskim stolom nije priprema za dva tjedna vrtoglavih aktivnosti pod ljetnim suncem. Kako bi izbjegli toplinsku iscrpljenost ili toplinski udar, nemojte pretjerano fizički raditi. Obucite svijetlu, laganu odjeću. Pijte puno tekućine.

Prva pomoć. Žrtve toplinskog udara trebaju što prije liječničku pomoć. Dok ta pomoć ne stigne, žrtvu smjestiti u hlad, skinuti mu odjeću. Neka leži na leđima ili na boku. Ako je na raspolaganju, žrtvu staviti u hladnu vodu (dok joj se temperatura tijela ne spusti na oko 37.5 stupnjeva Celzijusevih). Ako nema mogućnosti da se unesrećenika smjesti u vodu, onda ga zamatati u plahte namočene u hladnu vodu. Po mogućnosti, te mokre plahte naglo sušiti ventilatorom. Ako je pri svijesti dati mu piti vode, nikako alkohol!

Žrtvu toplinske iscrpljenosti treba smjestiti na hladno mjesto i skinuti joj odjeću. Dati da popije lagano zasoljenu tekućinu. Osoba treba mirovati. Za vrijeme oporavljanja korisno je davati hladna i slatka pića. Omatanje mokrim ručnicima može biti od pomoći.

Gromovi. Nakon udara gromom čovjek je obično u nesvijesti. Ako ste na otvorenom, vlažnog dana, kada počinje grmljavina, i primjećujete da vam se vlasi podižu, brzo legnite u neki jarak ili jamu. U takvim trenucima izbjegavajte biti na nekim uzvišenim mjestima, u čamcu, na plaži, u blizini metalnih žica za vješanje rublja, izbjegavajte vožnju biciklom, traktorom ili jahanje konja. Nemojte se smjestiti ispod usamljenog stabla! Vjerojatno je najsigurnije smjestiti se unutar zatvorenog automobila.

Prva pomoć. Pružanje umjetnog disanja metodom “usta na usta” može biti od pomoći. Ako je osoba koja pruža pomoć prošla edukaciju o srčanoplućnom  oživljavanju, treba odmah s tim započeti. Što je prije moguće pozvati liječničku pomoć.

Otrovanje hranom. Svakog ljeta događaju se pojedinačna ili grupna trovanja hranom. Gotovo sva trovanja hranom uzrokovana su bakterijama. Otrovanja se mogu manifestirati od blagih neugodnosti do ozbiljnih ili fatalnih slučajeva. Posumnjajte na otrovanje hranom ako jedan do šest sati nakon konzumiranja žrtva osjeti ozbiljne grčeve, trbušnu bol, mučninu, povraćanje, proljev.

Prva pomoć. Blagi se slučajevi oporavka i bez liječenja. Međutim, ako su simptomi jaki ili ako je žrtva malo dijete ili starija osoba i oslabljena osoba, treba biti odvedena liječniku odmah.

Međutim, najbolja prva pomoć kod otrovanja hranom je prevencija: toplu hranu održavati toplom, a hladnu hranu hladnom (bakterijama za rast i razmnožavanje pogoduje temperatura između 4 i 60 stupnjeva Celzijusovih). Pakirani ručak, koji se ne može staviti u hladnjak, treba biti konzumiran unutar tri sata. Posebno treba biti oprezan s bilo čime što je spravljeno s majonezom, jajima, šlagom, mlijekom ili ribom. I, naravno, oprati ruke prije pripremanja hrane.

Ubodi i ugrizi. Premda je većina ljetnih insekata samo neugodnost i gnjavaža, neki su ipak opasni. Pčele, ose, stršljeni ubodu na malu provokaciju. Maknite se od njih, posebno od njihovih gnijezda. Ako lete oko vas, polagano se udaljite. Nemojte lamatati rukama: iznenadni pokreti zračne struje iritiraju ove insekte. Izgleda da tamnija odjeća odvraća ova stvorenja. Nosite neko pokrivalo za glavu kako bi spriječili da vam se insekti zavuku u kosu. Slatku hranu i piće brzo sklanjajte od prisustva insekata.

Prva pomoć. Odmah nakon uboda pustite hladnu tekuću vodu preko mjesta uboda ili stavite led na to mjesto. Nemojte nastojati stiskom prstiju istisnuti van žalac koji je zaostao u koži. Žalac vadite oprezno struganjem noktom ili steriliziranom iglom. Ubodeni ud ne micati. Ako su simptomi uboda ozbiljni – otok, jako crvenilo, glavobolja, vrtoglavica, mučnina – odvedite žrtvu liječniku što je prije moguće.

 

Autor: dr. Ivo BELAN/7Dnevno/04.08.2016.

ZADNJE VIJESTI