Filip Brala/PIXSELL
Filip Brala/PIXSELL

Dr. Lidija Gajski: ‘Zapanjujuća je nesnošljivost prema necijepljenoj djeci i njihovim roditeljima’

Autor: Dnevno.hr/ Cijepljenje.info

Osim militantne nesnošljivosti prema neistomišljenicima, iz teksta dr. Beškera vidljivo je i elementarno nepoznavanje materije o kojoj piše, kako njenog medicinskog, tako i etičkog i pravnog aspekta, piše dr. Lidija Gajski

U svom novom članku Kome doista može koristiti huškanje na strah od cjepiva?, objavljenom u Jutarnjem listu 13. travnja 2017.godine, doajen našeg novinarstva, sveučilišni profesor Inoslav Bešker napisao je da necijepljenu djecu ne želi vidjeti u vrtiću, školi, metrou, ni autobusu. Za njih je predvidio “kućno obrazovanje, ili zatvoreno igranje u getu za paranoike”. Povlači paralelu s ekstremistima – “dok samo zastupaju mahnito mišljenje, slobodno im, … Ali ako krenu ubijati – a klice ubijaju – imam i moralno i zakonsko pravo na samoobranu.”

Pretpostavljamo da gospodin Bešker ovaj tekst nije pisao u bunilu i da je bio svjestan značenja riječi koje rabi. Ako je tako, radi se o zapanjujućoj demonstraciji netolerancije prema drugom i drugačijem i o jasnom govoru mržnje s fašistoidnim elementima. U diskursu profesora Beškera necijepljenu djecu i njihove roditelje treba po uzoru na rasne zakone izolirati, a obzirom da su u stvari (neizravni) ubojice, imamo se pravo od njih na isti način braniti. Ovakav destruktivan, predrasudom opterećen stav i svjetonazor teško da se može naći i u anonimnim komentarima na internetu; nakon takve izjave nogometni navijač bio bi priveden u policiju i vjerojatno odgovarao na sudu.

Osim militantne nesnošljivosti prema neistomišljenicima, iz teksta dr. Beškera vidljivo je i elementarno nepoznavanje materije o kojoj piše, kako njenog medicinskog, tako i etičkog i pravnog aspekta.

Dr. Bešker očito ne zna da većina cjepiva nema dokazanu učinkovitost u sprječavanju zaraznih bolesti.

Nije svjestan da nijedno cjepivo nije prošlo evaluaciju odnosa koristi i štete.

Nije pročitao stotine znanstvenih izvještaja i istraživanja koji ukazuju na kratkoročne i dugoročne štetne učinke cijepljenja.

Ne zna da je biznis s vakcinama izrazito profitabilan zbog višekratne primjene cjepiva protiv sve više bolesti, na brzorastućem tržištu ogromne svjetske populacije, iz generacije u generaciju. A vakcine proizvode nove bolesti i nova tržišta za lijekove.

Ne želi doznati o brojnim dokazima o tome da stručnjaci i institucije koji promiču cijepljenje rade u interesu proizvođača cjepiva, a ne u interesu javnog zdravlja.

Nije mu poznat sadržaj konvencija i deklaracija o zaštiti ljudskih prava u području biomedicine i zakona o pravima pacijenata, koji zabranjuju medicinske postupke protiv volje pacijenta.

Ne zna da se pravo autonomije u vezi s odlučivanjem o integritetu vlastitog tijela može povrijediti samo iznimno, i to uz uvjet da je korist za društvo puno veća od štete za pojedinca, što u slučaju cijepljenja nije slučaj, niti je obrazloženo.

Dr. Bešker ne zna ništa o cijepljenju niti o etičkoj dimenziji zakonske obveze cijepljenja. Reference su mu pjesnici i sjećanja iz mladosti. Tom metodologijom gradi i fantastičnu, apsurdnu konstrukciju da iza širenja straha od cjepiva stoji farmaceutska industrija. Piše da nije poklonik teorije urote. Drži se “davne maksime da je najjednostavniji odgovor obično i najvjerojatniji”.

Kada već ne želi čitati i istraživati, neka se osloni na tu zdravorazumsku maksimu i pretpostavi da s cjepivima ipak nešto ne valja kad im se opire sve veći broj ljudi. Ako im ne želi pomoći, neka im barem više ne smeta.

Napomena: Inoslav Bešker autor je knjige “Istraživačko novinarstvo”. Dobitnik je nagrade “Joško Kulušić” Hrvatskog helsinškog odbora, koja se dodjeljuje istaknutim novinarskim autorima za doprinos u zaštiti ljudskih prava na području medijskog djelovanja, a koji nadilazi profesionalne obveze i uobičajene standarde.

Lidija Gajski/cijepljenje.info

Autor: Dnevno.hr/ Cijepljenje.info

ZADNJE VIJESTI