Vimeo

ČUVAJU VAŠU CRIJEVNU MIKROFLORU: Probiotici doslovno znače ‘za život’!

Autor: doc.dr.sc. Morana BRKLJAČIĆ dr. med / 7dnevno / 8. rujna 2017.

Probitike danas na tržištu nalazimo u različitim oblicima koji mogu biti tablete, prašci, jogurti, mliječni proizvodi, sokovi, bomboni

Probiotici su živi mikroorganizmi koji ukoliko se primjene u dovoljnoj dozi mogu pomoći u održanju zdravlja domaćina. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. “dobre” bakterije) koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina. Najčešće vrste probiotika su bakterije koje proizvode laktičnu kiselinu, ali se određene vrste gljivica koriste kao probiotski organizmi. Te se bakterije koriste često u industriji za fermentaciju mliječnih proizvoda koji onda imaju blagotvoran učinak na funkcioniranje imunosnog sustava i probavnog trakta domaćina.

Riječ “probiotik” potječe od grčkog “pro bios”, što u doslovnom prijevodu znači “za život”.

Što je to crijevna mikroflora?

Gastrointestinalni sustav predstavlja složeni ekosustav u kojem se uspostavlja ravnoteža između domaćina i crijevne mikroflore koju čine fakultativni i obvezatni anaerobi. Otprilike 95% crijevne bakterijske populacije kod ljudi čine obvezatni anaerobi poput Bifidobacterium, Clostridium, Eubacterium, Fusobacterium, Peptococcus, Peptostreptococcus i Bacteroides, dok 1-10% crijevne populacije čine fakultativni anaerobi poput Lactobacillus, Escherichia coli, Klebsiella, Streptococcus, Staphylococcus i Bacillus. Aerobni mikroorganizmi nisu prisutni kod zdravih osoba s iznimkom Psedomonasa koji je prisutan u vrlo maloj količini. Većina bakterija je prisutna u debelom crijevu s bakterijskom koncentacijom od 10 na jedanaestu do 10 na dvanaestu CFU (engl.colony-forming units) na mililitar. Crijevna mikroflora je važna za sazrijevanje imunološkog sustava, razvoj normalne crijevne morfologije, održavanje kroničnog i imunološki posredovanog upalnog odgovora, održavanje funkcije crijevne sluznice, obranu od alergena te pomaže u prevenciji od pričvršćivanja patogenih mikroorganizama.

Više od 1.000 različitih vrsta bakterija živi u našem probavnom traktu pomažući nam razgraditi hranu i apsorbirati hranjive tvari. Antibiotici (anti bios – ubojice života), odnosno lijekovi namijenjeni uništavanju destruktivnih bakterija, istovremeno mogu ubiti i zdravu crijevnu floru koja nam pomaže pri probavi. Zbog toga nakon uzimanja antibiotika liječnici često propisuju uzimanje probiotika kako bismo ponovno naselili probavni trakt zdravim bakterijama. Probiotici su također korisni kod zaustavljanja proljeva povezanog s uzimanjem antibiotika, od kojeg godišnje u bolnicama umire veliki broj ljudi. No, to nije sve. Istraživanja potvrđuju da probiotici mogu pomoći i kod mnogih drugih zdravstvenih problema: jačaju imunitet, sprječavaju infekcije, ublažavaju, čak i kompletno liječe alergiju i astmu, povećavaju otpornost na stres, štite od vaginalnih infekcija, potpomažu mršavljenju, ublažavaju želučane tegobe, pomažu kod dojenačkih grčeva, uspješno liječe dermatitis, ekcem i psorijazu.

Probitike danas na tržištu nalazimo u različitim oblicima koji mogu biti tablete, prašci, jogurti, mliječni proizvodi, sokovi, bomboni i sl. Liječnici češće propisuju “medicinske oblike” kao što su tablete, dok se ostale formulacije promoviraju izravno prema potrošačima. Da bi neka bakterija zaista imala probiotski učinak mora zadovoljiti neke osnovne preduvjete: biti jasno identificirana, sigurna za uzimanje, imati sposobnost prianjanja za sluznicu probavne cijevi, imati sposobnost kolonizacije probavne cijevi, imati sposobnost preživljavanja u kiseloj sredini želuca i žuči dvanaesnika, biti stabilna pri skladištenju (www.plivazdravlje.hr).

Prednosti probiotika

Prednosti probiotika nisu do kraja razjašnjene, međutim neke su poznate: suzbijanje rasta patogenih bakterija i njihovo vezivanje i invazija epitela, poboljšanje funkcije crijevne barijere te moduliranje imunosnog sustava. Iako se obično preporučuju jogurti kao izvor probiotika, sve žive kulture sadržane u jogurtu uglavnom ne prežive u kiselom okruženju niti učinkovito koloniziraju mikrobiotu. Povoljni učinci probiotika ovise uglavnom o njihovoj sposobnosti preživljavanja u kiseloj okolini, utjecaju hidrolitičkih enzima te sadržaja žuči u želucu i dvanaesniku. Nekoliko je studija pokazalo da su razina kiselosti, duljina izloženosti i soj probiotika glavni čimbenici koji utječu na njihov opstanak. Početne studije određenih probiotičkih vrsta (dane pojedinačno ili u kombinaciji) pokazale su potencijalnu djelotvornost u nekoliko gastrointestinalnih bolesti, od kojih su najbolje proučene upalne bolesti crijeva.

Mikrobioza crijeva sadrži oko 30 vrsta roda Bifidobacterium, 52 vrsta roda Lactobacillus, ali i druge rodove kao što su Streptococcus i Enterococcus. Postoje podaci koji upućuju na to da bi probiotici mogli biti korisni za gastrointestinalne kolike, akutnu zaraznu dijareju, sindrom upale crijeva, proljev povezan s antibioticima, proljev putnika, malapsorpciju laktoze i upalne bolesti crijeva. Tijekom zadnjih desetljeća, u brojnim studijama se opisivala uloga probiotika u liječenju želučanog ulkusa. Otkriveno je da probiotički sojevi Lactobacillus rhamnosus GG, Escherichia coli Nissle 1917, Lactobacillus gasseri OLL 2716 i Bifidobacterium bifidum BF-1 inhibiraju stvaranje ulkusa povišenjem prostaglandina, potiču stvaranje sluzi i inhibiraju apoptozu (programiranu smrt stanice).

Probiotici pomažu kod raznih vrsta probavnih smetnji. Odlično pomažu kod bolova u trbuhu, grčeva, nadutosti, proljeva i zatvora. Mogu biti korisni za osobe sa sindromom iritabilnog crijeva. Jedna od možda najvažnijih indikacija za primjenu probiotika je proljev uzrokovan antibioticima (AAD prema engl. Antibiotics Assotiated Diarrhea). Uzimanjem antibiotika crijevni se mikrobiom značajno mijenja. Uobičajeni bakterijski sojevi koji u zdravom crijevu štite sluznicu pod utjecajem antibiotika  odumiru te ostavljaju “upražnjeno” mjesto koje onda zauzimaju “štetne” bakterije. Te “štetne” bakterije se nalaza i kod zdravih osoba, ali ih u normalnim uvjetima “zdrave” bakterije drže pod nadzorom. Najvažnija su stanja koja nastaju zbog naglog rasta bakterije Clostridium difficile, što čini cca 20% slučajeva AAD-a. Takve je infekcije kasnije teško liječiti poglavito kod starijih osoba. U jednoj su studiji pacijenti primijetili osjetno ublažavanje simptoma kao što su bol u trbuhu i neredovita stolica nakon što su dobili dodatak koji sadrži bakterijski soj Bifidobacterium infantis. Probiotici pomažu u ukupnom upravljanju probavom čak i ako osoba nema konkretnih zdravstvenih problema. Čuvaju zdravlje mokraćnog sustava Brojna istraživanja pokazuju da probiotike valja uzimati ako patite od infekcija mokraćnog sustava. Redovita upotreba probiotika može spriječiti napad loših bakterija na mokraćni sustav. To se postiže održavanjem populacije zdravih bakterija u organizmu. Infekcije mokraćnog sustava vrlo su česte, osobito u žena. Većina infekcija nestaje uz antibiotike, ali istraživanja pokazuju da ih se oko 30 do 40 posto može i vratiti. Redovitim uzimanjem probiotika možete spriječiti ponovnu pojavu ove bolesti. Sprečavaju vaginalne infekcije, te baš kao probavni trakt i naši se intimni organi oslanjaju na krhku ravnotežu dobrih i loših bakterija. Kada se ta ravnoteža poremeti može rezultirati s nekoliko vrlo čestih i neugodnih infekcija. Bakterijska infekcija intimnih organa može dovesti i do gljivične infekcije. Dokazano je brojnim studijama  da L. Acidophilus može spriječiti vaginalnu infekciju i pomoći u slučajevima već nastalih infekcija u žena. Pritom valja napomenuti da su probiotici u tim studijama bili korišteni u obliku vaginalnih čepića, a ne kao dodatak prehrani.

Uz navedeno, probiotici imaju povoljan učinak kod proljeva, konstipacije, alergija, karcinoma, infekcija mokraćnog sustava te drugih stanja i bolesti.

Prema preporukama SZO-a probiotici imaju povoljan učinak kod proljeva, konstipacije, alergija, karcinoma, infekcija mokraćnog sustava te drugih stanja i bolesti :

Intolerancija laktoze: bakterije mliječne kiseline pretvaraju laktozu u mliječnu kiselinu, stoga ingestija probiotika pomaže u intoleranciji laktoze

Prevencija karcinoma kolona: animalne studije ukazuju na njihov antimutageni učinak, dok su studije na ljudima za sada s proturječnim rezultatima. Međutim, poznat je antikancerogeni učinak bakterija mliječne kiseline, smanjujući aktivnost enzima beta – glukoronidaze, a in vitro je dokazana inhibicija rasta nekih tumora, te inhibicija bakterija koje pretvaraju prekarcinogene u karcinogene.

Sniženje kolesterola dokazano je studijama na životinjama (za L. acidophilus), prvenstveno smanjujući resorpciju, ali su potrebne opežnije studije na ljudima

Sniženje krvnog tlaka dokazano je sa nekoliko kliničkih studija, a smatra se da je pad uzrokovan peptidima sličnim ACE-inhibitorima koji se stvaraju za vrijeme fermentacije

Poboljšavanje imunoloških funkcije: štite od patogena kompetitivnom inhibicijom, povećavaju broj IgA-producirajućih plazma-stanica, povećavaju ili poboljšavaju fagocitozu, povećavaju broj T-limfocita i stanica prirodnih ubojica. Studije ukazuju da smanjuju učestalost respiratornih infekcija i zubni karijes kod djece, a imaju povoljan učinak na eradikaciju Helicobactera pylori kod peptičkog vrijeda te u prevenciji alergija.

Prevencija i liječenje proljeva: smanjuju težinu i trajanje rotavirus infekcije kod djece (LGG), a povoljno djeluju na proljeve povezane s antibioticima i putničke dijareje kod odraslih.

Smanjenje upale: reguliraju funkciju citokina te imaju povoljan učinak na prevenciju recidiva kod upalne bolesti crijeva. Imaju povoljan učinak kod iritabilnoga kolona, prevencija rasta štetnih bakterija kod stresa te, kako je opisano povoljan učinak kod žena s rekurentnim vaginozama.

Gdje se nalaze probiotici ?

Bakterije mliječne kiseline se dugo vremena koriste u prehrambenoj industriji, zbog sposobnosti pretvaranja šećera (uključujući laktozu) i drugih ugljikohidrata u mliječnu kiselinu. Omogućuju ne samo proces fermentacije već i prezervaciju hrane, snižavajući PH i onemogućavajući bakterijski rast. Bakterije mliječne kiseline se koriste u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su ove fermentirane namirnice vrijedni izvori ovih bakterija iako često nemaju dokazani probiotički učinak. Danas na tržištu postoji paleta probiotičkih pripravka (bakterije u suhom smrznutom obliku) u obliku prašaka, kapsula, tableta te u tekućem obliku. Smatra se da su kapsule učinkovitije od tableta jer bolje štite bakterije od želučane kiseline. Probotici se mogu kupiti u ljekarama te se ne prepisuju na liječnički recept.

Koja je količina probiotika dovoljna?

Većina probiotičkih pripravaka sadrži otprilike 10 na devetu (=1 000 000 000) bakterija na gram, označeno kao 10 na devetu CFU / gr ili ml. U svakom proizvodu bez obzira na proizvođača postoji uputa o preporučenoj količini dnevno ( u slučaju tableta ili kapsula obično 1x dnevno), iako za sada ne postoje podaci o rizicima u slučaju predoziranja. Mnogo važnija je kvaliteta od kvantitete bakterija, jer one moraju preživjeti djelovanje želučane i žučnih kiselina te alkalni sadržaj u dvanaesniku kako bi do crijeva stigle žive i bile učinkovite. Probiotike je potrebno uzimati najmanje 5 puta tjedno kako bi se održao njihov učinak na crijevnu mikrofloru.

Što su prebiotici?

Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane (uglavnom oligosaharidi) koji imaju povoljan učinak na domaćina stimulirajući rast i aktivnost probiotika uglavnom Bifidobacteria, te s njima imaju sinergistični učinak. Najpoznatiji prebiotik je inulin.

Bakterije mliječne kiseline koriste se u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su ove namirnice vrijedni izvori probiotika – dobrih bakterija. – uokviriti i boldati !

Dobro je znati

Ilya Ilyich Mechnikov (16.svibanj 1845 – 16.srpanj 1916) bio je ruski zoolog i imunolog koji je 1908.godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu, zajedno sa Paulom Ehrlich, za pronalazak mehanizma djelovanja imuno sustava u borbi protiv bolesti. Radio je i djelovao na  u Parizu, Francuska.  Tvrdio je da redovita konzumacija fermentiranog mlijeka poboljšava probavu te spriječava rast štetne mikroflore u crijevima.

Autor: doc.dr.sc. Morana BRKLJAČIĆ dr. med / 7dnevno / 8. rujna 2017.