Grgo Jelavic/PIXSELL

Bog liječi kroz liječnike: Molitvom do ozdravljenja!

Autor: dr. Ivo Belan / 7Dnevno / 16. ožujka 2018.

Moleći se Bogu, religiozni pacijenti postižu određeni indirektni oblik kontrole nad svojom bolešću. Oni vjeruju da nisu sami u svojoj borbi i da je Bog osobno zainteresiran za njih

Danas je pouzdano poznato: duboka vjera ima medicinski značaj. Dr. Harold Koening, profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu Duke sveučilišta, pionir je znanstvenog ispitivanja moći vjere u procesu ozdravljenja. On i njegov istraživački tim proučavali su tisuće Amerikanaca u zadnjih dvadesetak godina i skupili su snažne dokaze koji govore u prilog tome da vjera, ne samo da unaprjeđuje opće zdravlje, nego i pomaže oporavak, ozdravljenje od ozbiljnih oboljenja.

Dr. Koening kaže: “Moleći se Bogu, religiozni pacijenti postižu određeni indirektni oblik kontrole nad svojom bolešću. Oni vjeruju da nisu sami u svojoj borbi i da je Bog osobno zainteresiran za njih. To ih štiti od psihološke izolacije koju pogađa toliko mnogo ljudi oboljelih od neke teške bolesti.”

Odlazak u crkvu i liječenje

U jednom ispitivanju provedenom na 455 starijih bolničkih pacijenata, na primjer, dr. Koening je našao da su oni koji su odlazili u crkvu više od jednom tjedno, boravili u bolnici na liječenju prosječno četiri dana. Oni, pak, koji nisu nikad ili rijetko odlazili u crkvu, bili su hospitalizirani oko 10 do 12 dana.

Od ne tako davno i drugi su znanstvenici počeli izvještavati o sličnim nalazima. Kao rezultat toga, sve više i više bolesnika počinje prihvaćati ulogu koju vjera ima u procesu izlječenja.

U studiji provedenoj na Medicinskom fakultetu u Dartmouthu, utvrđeno je da su srčani bolesnici imali 14 puta veću vjerojatnost da će umrijeti nakon kirurškog zahvata, ako se nisu uključili u grupne aktivnosti i ako nisu našli utjehu i osjećaj olakšanja u religiji.

Ispitivači u Izraelu obavili su ispitivanje na 3900 ljudi koji su živjeli u kibucima i koje je trajalo šesnaest godina. Oni su našli da su religiozni ljudi imali 40 posto manju smrtnost od srčanožilnih bolesti i raka, nego njihovi svjetovni sugrađani.




Na Yale sveučilištu proučavali su 2812 starijih ljudi i našli su da su oni koji nisu nikad ili su rijetko išli na misu, imali gotovo dvostruko veću učestalost moždanog udara nego oni koji su tjedno odlazili u crkvu.

Profesor Herbert Benson s harvardskog Medicinskog fakulteta, iznio je novo razumijevanje filozofije uključene u takvu vjeru koja pridonosi izlječenju. On tvrdi da je 60 do 90 posto posjeta liječniku zbog nekog oboljenja koje ima vezu sa stresom. Tu su uključeni: krvni tlak, neplodnost, nesanica i srčanožilne bolesti. Benson je pokazao da opuštena stanja koja idu uz molitvu i meditaciju, smanjuju utjecaj stres-hormona, kao što su noradrenalin i adrenalin. On kaže da ponavljanje molitve usporava ritam srčanih otkucaja i disanja, smanjuje krvni tlak i čak usporava moždane električne valove, sve bez lijekova ili kirurškog zahvata.

Medicina kombinarana s molitvom




Stres također oštećuje imunološki obrambeni sustav, čineći ga da producira upalni agens nazvan interleukin-6, koji je povezan s češćom pojavom kroničnih bolesti, dijabetesa, raka i srčanožilnih oboljenja. Dr. Koening je našao visoke koncentracije interleukina-6 u krvi, u ljudi koji rijetko odlaze u crkvu. Oni, pak, koji nisu redovno odlazili na mise, imali su znatno manje razine interleukina-6 u krvi. To je ukazivalo da se oni bolje nose sa svakodnevnim stresovima, što je objašnjeno njihovim jačim imunološkim sustavom.

Doktorica Iris Keys, internistica u državnoj bolnici u Baltimoru, kaže da je tokom niza godina svojeg rada uvidjela da je kod religioznih pacijenata daleko veća vjerojatnost i sigurnost, da će se striktno pridržavati propisane terapije, prehrane i tjelovježbe, ako medicinsku znanost kombinira s molitvom koja bodri i istodobno pruža utjehu pacijentima.

Jedan filozof je rekao: “Ljudski život je jedan od Božjih čuda i Bog liječi kroz liječnike.”

 

Autor:dr. Ivo Belan / 7Dnevno / 16. ožujka 2018.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.