Marko Jurinec/PIXSELL
Marko Jurinec/PIXSELL

Antioksidansi će nam sačuvati zdravlje

Autor: Ivo Bačlija

Antioksidativni potencijal vitamina C višestruko se povećava u kombinaciji s vitaminom E, karotenoidima, flavonoidima, a da bi se do kraja povećao antioksidativni kapacitet, potrebni su i minerali, bakar, cink, selen

Strahovi svih vrsta najveći su generator oksidacijskog stresa kaže Dr. sc. Ignac Kulier naš najpriznatiji nutricionist. Oksidacijski stres koji stvara slobodne radikale oštećuje mitohondrije, narušava prirodnu ravnotežu između slobodnih radikala koje stvara i antioksidanasa s druge strane. Tada nam pada imunitet i tada jednostavno rečeno brže starimo. Dr. Kulier u ovom kontekstu još napominje da virusi i bakterije nisu jedini čimbenici raznih oboljenja već postoji čvrsta veza između generiranja slobodnih radikala te kardiovaskularnih, reumatskih i raznih drugih bolesti.

Važno je znati i to da oksidacijski stres ili povećana količina slobodnih radikala nastaje i zbog gubitka bližnjih, operacijskog zahvata, teške bolesti, zbog fizičkog i psihičkog napora koji dugo traje. Izloženi su mu piloti i putnici u avionima na prekooceanskim letovima, pušači…. Logično je sad zaključiti da ako uspijemo bar donekle kontrolirati stvaranje slobodnih radikala smanjit ćemo i mogućnost nastanka raznih bolesti ili kako to lijepo kaže dr. Kulier, „ ono što su za gljivice i bakterije antibiotici, to su za slobodne radikale antioksidansi. „

Napunite tanjur antioksidansima

Najpoznatiji antioksidans je sigurno vitamin C. Imate ga u većim količinama u limunu, grejpu, narančama, mandarinama, paprici, peršinu… u svakom slučaju, ovo je vitamin bez kojeg se ne može. Doza od 6O mg dnevno koju je dugo preporučivala svjetska zdravstvena organizacija odavno se smatra nedovoljnom i zato nije čudno što je na tržištu sve više sintetičkih vitamina u dozama i do 1OOO mg. Iako nisam pristalica sintetičkih vitamina često je ljudima koji su izloženi oksidacijskom stresu kakav je opisan na početku ovog teksta neophodna i neka nadopuna ove vrste. Ovo posebno vrijedi za pušače i starije ljude kod kojih je već prisutan tzv. pad antioksidacijskog potencijala. Ni sa čim naravno nije dobro pretjerivati pa ni sa antioksidansima, ali kada je riječ o vitaminu C uvijek se sjetim dvostrukog nobelovca dr. Linusa Paulinga koji je izjavljivao da je uzimao i 2000 mg C vitamina dnevno. Doživio je 96 godina i dobio dvije Nobelove nagrade. Osobno mislim da je bio u pravu.

Nije to samo matematika i nije sve u miligramima

Ipak , dr.Kulier je u svom predavanju naglasio jednu bitnu stvar. „ Sve je u sinergiji“. Naime antioksidativni potencijal vitamina C višestruko se povećava u kombinaciji s vitaminom E, karotenoidima, flavonoidima, a da bi se do kraja povećao antioksidativni kapacitet, potrebni su i minerali, bakar, cink, selen. U ovom dijelu članka smatram važnim upozoriti i natjerati na razmišljanje sve one koji u raznim oblicima zeolita, zelene gline, aluminosilikata, megamina ili kako ga god zvali vide čudotvoran lijek za sve. Ne želim reći da ovaj mineral nije dobar, ali ako ga uzimate u nadi da će vas očistiti od teških metala, olova, žive i sl., zar ne mislite da će on na sebe vezati i cink, bakar, selen, željezo, krom!. Napominjem, dobro je očistiti se od teških metala i alkalizirati, ali što ako ostanemo bez mikroelemenata od kojih ovisi naš imunitet.

Moj savjet je da kad radite detoksikaciju zeolitom obavezno koristite nešto poput preparata „Piskavica plus“. To je najbolji izvor organskog željeza, dobar izvor bakra selena i cinka. Između ostalog dodan mu je i ekstrakt sjemenki grožđa koji uz bioflavonoide sadrži i moćni antioksidans resveratrol, dodan mu je i ekstrakt grejpa. Posije zobi su također snažan antioksidans jer sadrže puno selena i cinka. Važan sastojak ovog proizvoda je i sirovi silimarin koji osim što pomaže našoj jetri da se oslobodi od raznih toksina, bistri naš um i popravlja nam raspoloženje. Podiže i razine glutationa, našeg prirodnog unutarnjeg enzimskog čimbenika koji djeluje antioksidacijski, ali opet samo u sinergiji s cisteinom. Cisteina ćete naći u mladom siru, koji je uz prije svega alfa linolensku višestruko nezasićenu masnu kiselinu osnova poznate „Budvigove dijete“. U svijetlu priče o antioksidansima i činjenice da laneno ulje oksidira u roku od nekoliko dana od same proizvodnje i zbog zraka u bočici u kojoj je pakirano ne možete ga sačuvati ni u kakvom hladnjaku, preporučam Vam „Budvigovu dijetu” sa uljem Cameline sative tzv. boljim lanom.

Uz bobičasto voće i kosa sprije sjedi

Bobičasto voće poput borovnice, ribizla, kupina i malina snažan je izvor antioksidanata, ali važno je znati i to da je crno grožđe u ovom smislu sigurno zdravije od bijelog. Isto vrijedi i za vino. Jedan od važnih antioksiodansa za zdravlje naših krvnih žila moždanu cirkulaciju i dobro pamćenje je sigurno i folna kiselina. Dobar izvor folne kiseline ili vitamina B9 je orahovo ulje. Kad se sjetimo iz prethodnih članaka da orahovo ulje sadrži i značajne količine joda, elegične kiseline (snažan antioksidans) i melatonin, i da je orahovo ulje jedno od rijetkih ulja koje ima u suvišku protuupalne alfa linolenske višestruko nezasićene masne kiseline, onda je jasno zašto ovo ulje zovemo „pametnim uljem“. Kad kažem da ima u suvišku protuupalne omege 3 to znači da ga smatram višestruko boljim od konopljinog ulja koje ima samo dobar omjer protuupalne omege 3 i proupalne omege 6.

Stvar je u ravnoteži

Nakon svega rečenog jasno je da je ishrana puna voća, povrća, mladog sira, hladno prešanog ulja, ribe, badema i malo crnog vina nešto najbolje što možemo učiniti za svoje zdravlje, a riječ je naravno o tzv. mediteranskoj dijeti. Još ako uz ovu ishranu par puta dnevno izađemo u prirodu, prošetamo ili se na bilo koji način opustimo.

Na kraju važno je zapamtiti i ovo: Maslinovo ulje bez ribe kao izvora omege 3, protuupalne višestruke nezasićene masne kiseline, djeluje proupalno, jer sadrži proupalnu omegu 6 i omegu 9. Zato, ako izbjegavate ribu iz raznoraznih razloga, (teški metali, vegeterijanac ste i sl.), a maslinovo ulje koristite samo kao začin za salatu, ne zaboravite ga izbalansirati sa barem jednom žlicom protuupalne cameline sative – hladnoprešanog ulja koje zovemo i bolji lan, i koje osim što je dobar izvor omege 3 ne oksidira lako, a važno je i u podizanju našeg sveukupnog antioksidacijskog potencijala. Čuvajte se i običnog lanenog ulja. U dodiru sa zrakom ono oksidira, i već u roku sedam dana od proizvodnje ono sadrži previše slobodnih radikala. Sadrži doduše i dalje velike količine omege 3, ali od oksidacije ga neće spasiti nikakav hladnjak jer zrak je već u bočici…

Najbolji antioksidansi

Iako su svi jako važni za očuvanje naše zdravlja izdvojit ćemo i neke “favorite” među antioksidansima. Na prvom mjestu tu je glutation koji hvala Bogu stvara naša jetra. Dobra vijest je da njegove razine možemo povećati uzimanjem sirovog granulata silimarina. Ovaj granulat nije lijek nego običan dodatak prehrani. Važno je naglasiti da ovaj pripravak za razliku čak i od prirodnih lijekova nije u kapsuli i za njegovu proizvodnju nisu korištena nikakva štetna otapala poput heksana, acetona, nisu mu dodani nikakvi poboljšivači okusa i pun je zdravih vlakana. Na Vama je samo da dva puta dnevno sažvačete i tako podignete svoju razinu glutationa za čak 35 %. U te dvije žlice unijet ćete čak 280 g silimarina. Važni antioksidansi su i konjugirana linolna kiselina – tzv.omega 5 ili CLA kojom se kao anti age spojem hvale proizvođači skupe kozmetike, a njen najbolji izvor je hladno prešano ulje nara.

Bitno je spomenuti još i skvalen koji je najzastupljeniji u ulju amaranta. Dobar izvor ovih antioksidanasa je mješavina 5 ulja koje smo nazvali “Ulje 5 tibetanaca – omega 3,5,6 i 9” a sastoji se baš od hladno prešanog ulja amaranta i nara, te ulja sikavice. I na kraju, i sami znate da je za dobar imunitet potrebno željezo. Najbolji prirodni izvor je biljka piskavica. Ona je osnov našeg preparata “Piskavica plus”.

Autor: Ivo Bačlija

ZADNJE VIJESTI