-
OD 26. VELJAČE DO 4. OŽUJKA
ZagrebDox donosi nam više od 150 dokumentaraca
Photo: Pixsell
OD 26. VELJAČE DO 4. OŽUJKA
ZagrebDox donosi nam više od 150 dokumentaraca
Program 'Majstori Doxa' publici daje uvid u najnovije dokumentarce svjetski priznatih autora, a ove godine to su filmovi Wernera Herzoga, Viktora Kosakovskog, Kevina Macdonalda, Nicka Broomfielda, Errola Morrisa te Mojtabe Mirtahmasba i Jafara Panahija.
Osmo izdanje ZagrebDoxa, najvećeg međunarodnog festivala dokumentarnog filma u regiji, od 26. veljače do 4. ožujka u Zagreb će ponovo privući brojne domaće i inozemne ljubitelje dokumentaraca kao i profesionalne filmaše. Osam dana festivala publici će ponuditi više od 150 dokumentarnih filmova nove svjetske i regionalne produkcije, koji će se prikazivati raspoređeni u niz različitih kategorija na više lokacija u gradu.
Natjecateljski program uključuje 50 naslova, od toga 30 iz svjetske i 20 iz regionalne konkurencije, a kao i prethodnih godina donosi i filmove nagrađene na nizu međunarodnih festivala poput IDFA-e, Hot Docsa, Dok Leipziga, Sundancea. Među njima je i jedan nagrađen Oscarom! Kao i dosad, festival osim glavne konkurencije ima i niz službenih programa – 'Glazbeni globus', 'Kontroverzni Dox', 'Happy Dox', 'Stanje stvari' te lani pokrenute 'Majstore Doxa' i 'Teen Dox'.
'Glazbeni globus' donosi glazbene priče iz raznih krajeva svijeta, 'Happy Dox' dokumentarne priče s pozitivnim predznakom, dok je 'Teen Dox' usmjeren na tinejdžersku populaciju i cilj mu je približiti joj formu dokumentarca.
'Kontroverzni Dox' pak uključuje filmove koji se na različite načine bave spornim osobama, društvenim devijacijama ili problematičnim političkim pitanjima. Program 'Stanje stvari' donosi uratke koji dokumentiraju aktualne, često nepoznate društvene probleme, pružajući tako gledateljima jedinstveni uvid u stanje suvremenog društva.
Konačno, program 'Majstori Doxa' publici daje uvid u najnovije dokumentarce svjetski priznatih autora, a ove godine to su filmovi Wernera Herzoga, Viktora Kosakovskog, Kevina Macdonalda, Nicka Broomfielda, Errola Morrisa te Mojtabe Mirtahmasba i Jafara Panahija.
Popratni programi obuhvaćaju nekoliko retrospektiva. Prva predstavlja suvremene baltičke dokumentarce u selekciji danskog filmskog stručnjaka Tuea Steena Müllera koji uključuju dokumentarce autora iz Estonije, Latvije i Litve. Druga je retrospektiva Danske filmske škole (Den Danske Filmskole) po izboru Arnea Broa, voditelja dokumentarističkog studija na DDF-u. Retrospektiva 'Mondo' donosi dokumentarce koji su obilježili šezdesete godine prošlog stoljeća. Autorska retrospektiva ove godine pak predstavlja međunarodno priznatog i višestruko nagrađivanog američkog neovisnog filmaša Jaya Rosenblatta, čiji filmski opus broji više od 25 naslova, a diljem svijeta osvojio je stotinjak nagrada.
Hrvatska retrospektiva ove godine prezentira rad Fade Ina, studija značajnog za razvoj domaće dokumentarističke produkcije, prije svega nizom vrlo zanimljivih autorskih dokumentaraca kao i televizijskom serijom 'Direkt'. Autorska večer posvećena je Tomislavu Radiću, a donosi izbor između četrdesetak dokumentaraca koje je realizirao za Televiziju Zagreb sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
'Bandiću jednostavno više nije stalo do Zagreba'
Na aktualnom satu Gradske Skupštine gradonačelnik Bandić pobjesnio je zbog upita HDZ-ove zastupnice Danire Bilić zašto neki roditelji dobivaju ovrhe zbog lanjske zavrzlame oko plaćanja vrtića, a ljutio se i zbog toga jer je odbijen prijedlog da Dinamo dobije nagradu grada Zagreba.
Žele 'poboljšati' prometnu situaciju pa uveli plaćanje parkinga i u Martićevoj
Podružnica Zagrebparking od srijede 16. svibnja uvodi u režim javne naplate javnoparkirališnu površinu u Martićevoj ulici, na potezu od Derenčinove do Šubićeve ulice. Parkirališna mjesta, njih ukupno 66, bit će dio I. parkirališne zone - crvena zona.
'Zagreb pred bankrotom? Što bi onda trebala država reći?'
Gradski zastupnik SDP-a Jurica Meić upozorava da je izjava Dragana Kovačevića o Zagrebu pred bankrotom čista demagogija. 'Bandić je donio odluku da se smanje plaće radi slabijeg punjenja proračuna, no to se događa svugdje u Hrvatskoj, ne treba ljude plašiti samo da se dospije u medije', kaže Meić.
-
Izdvojeno
