Od početka prosinca do danas tu je zanimljivu i raznoliku izložbu posjetilo zamalo devet tisuća ljudi, a tijekom Noći muzeja šesnaest tisuća. Mnogi su gledali početke televizije ili sjedili ispred remek-djela Zagrebačke škole crtanog filma, proučavali dosege arhitekture i urbanizma, možda se prisjećali političkih odluka o umjetničkim slobodama. U svakom slučaju, izložba je privlačna kako za starije da se prisjete i prouče s vremenske distance neke aspekte 'socijalizma kad je bio mlad', tako i za mlađe da vide i čuju muzejsku pripovijest o tom važnom razdoblju naše nedavne prošlosti.

PROGRAM ZA SUBOTU

POTOČNIKOVA ODISEJA U SVEMIRU

Izlaganje dr. prof. Gorana Hudeca, u prostoru izložbe 'Socijalizam i modernost', u 17 sati

Početkom pedesetih godina 20. stoljeća svijet je bio podijeljen na dva suprotstavljena bloka što je rezultiralo Hladnim ratom. Tako je i svemir postao izlogom hladnoratovskih produciranja velesila, u što su ulagali golem novac. Let na Mjesec svakako je vrhunac te utrke.

Ideje jednog od pionira astronautike Hermana Potočnika, slovenskog znanstvenika (Pula,1892 – Beč,1929), koji je za kratka života objavio samo jednu knjigu, Das Problem der Bafahrung des Weltraums (Problem vožnje svemirom), pod pseudonimom Herman Noordung, prvi je primijenio Werner von Braun u svojim rješenjima orbitalne stanice. Potočnikovu koncepciju orbitalne stanice preuzeo je i redatelj Stanley Kubrick u kultnom filmu „2001. Odiseja u svemiru“. Rješenja Hermana Potočnika Noordunga još su ispred vremena, njegova orbitalna stanica i dalje je nerealizirana...

Život i djelo Hermana Potočnika nedavno su iznova zainteresirali javnost kad je slovenski redatelj Žiga Virc najavio na Youtubeu svoj dokumentarac "Houston, we have a problem!" u kojem tvrdi da je Josip Broz Tito inovativan jugoslavenski svemirski program u ožujku 1961. godine prodao američkom predsjedniku Kennedyju, što je pokrenulo lavinu kontroverzi.

O svemu tome slušat ćemo u izlaganju Gorana Hudeca, redovitog profesora na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na elektrotehničkoj grupi predmeta. Njegove interpretacije aerosnimaka za potrebe pripreme arheoloških istraživanja na primjeru lokaliteta u uvali Verige na Brijunima dovele su do novih otkrića, a analiza radarskih JERS satelitskih snimaka odlagališta otpada Jakuševac primjer su mogućnosti primjene daljinskih istraživanja u zaštiti okoliša. Kao jedan od recenzenata sudjelovao je u pripremi hrvatskog izdanja knjige Hermana Potočnika.

Drugarska se pjesma ori: od estrade do rocka

Predvorje, 18.00 -20.00

Kako su na temeljima estradne produkcije socijalizma 's ljudskim licem' nastale pop kultura i hrvatski rock & roll, govorit će povjesničar umjetnosti i rock kritičar Zlatko Gall te njegov gost, diskograf i publicist Siniša Škarica. Razgovor moderira Nada Beroš, viša kustosica u MSU.

Radionica: Kuća za lutke – kuća u doba socijalizma

Školica, od 13 do 15 sati

Dob: 5–12 godina

Voditeljica radionice: Natalia Borčić, apsolventica ALU

Potaknuti izložbom 'Socijalizam i modernost', sudionici radionice 'Kuća za lutke – kuća u doba socijalizma' nastojat će kroz razgovor o izložbi i kreativno modeliranje dočarati sličnosti i razlike doma iz doba socijalizma i današnjega. Istražit će kako je određeni životni prostor, njegov raspored i opremljenost utjecao na našu svakodnevicu. Djeca će nakon razgledavanja dijela izložbe s namještajem, posuđem i kućanskim aparatima iz razdoblja od 1950. do 1974. pokušati rekonstruirati sličan prostor u kutijama za cipele koristeći različite materijale poput tkanine, papira s uzorcima, gline, žice, letvica… Također, njihov zadatak će biti da omoguće u tim mini-kućama ugodan život za svoje lutkice nadopunjavajući prostor fotografijama proizvoda koji su se koristili u vrijeme socijalizma – poput pića Cocta i Pipi, čokolade Braco i Seka, različitih automobila, mopeda, koturaljki... Po završetku radionice, djeca će trebati ukratko objasniti u čemu se njihova kreativna kuća razlikuje od one u kojoj stvarno žive, koje su koje su prednosti, a koji nedostaci življenja nekada i danas.