DAR JEZIKA NA NACIONALNOJ TELEVIZIJI: Znanstvenici dokazali nadnaravno, to je osnova kršćanstva!

Autor: Vjera

Darom jezika mole milijuni ljudi, a ipak postoje oni koji nikad nisu čuli za taj dar...

Kada se prepuste molitvi, potpuno spontano progovore jezicima koje ne poznaju i koje nikada nisu učili. Smatraju kako kroz njih u tim trenucima progovara Duh Sveti.  Provjereno je istražilo glosolaliju – fenomen molitve na drugim jezicima i enigmu koja pobuđuje interes ne samo vjernika nego i znanstvenika.
Dr. Andrew Newberg, američki neuroznanstvenik pri Sveučilišnoj bolnici T. Jefferson, proveo je znanstveno istraživanje posvećeno upravo molitvi na drugim jezicima i dokazao kako za taj jezik, kojim vjernici progovaraju, nije odgovoran mozak.

“Rezultati su bili zapanjujući. Jedna od glavnih stvari je povećanje aktivnosti u prednjem dijelu mozga, iza čela. Taj dio mozga se koristi kad smo koncentrirani, kad radimo. Kad govorimo, povećavamo aktivnost u tom prednjem dijelu”, rekao je dr. Newberg.

“Kad su ljudi tijekom molitve govorili, aktivnosti toga dijela mozga su se smanjile. Mi mislimo da je to dio iskustva, odnosno da to molitelji ne rade svjesno, nego da oni osjećaju kao da se nešto događa u njima”, objasnio je.
“Počeli smo sa studijom i preporučen mi je jedan isusovac. On je vrstan teolog koji je godina predavao na Sveučilištu i koji je, u crkvi u Ljubljani, čuo kako neke žene mole na glas. Kada se približio shvatio je da one mole na savršenom hebrejskom”, rekao je dr. Petar Kuzmič, rektor ETF-a u Osijeku i profesor na postdiplomskom studiju u Bostonu.

Profesor Kuzmič istraživanje je proveo na ženi koja je, kada joj je puštena kršćanska glazba, počela moliti na različitim jezicima. U tom je trenutku uspio spojiti nespojivo. znanost i vjeru. Pretraga je pokazala kako tada dio mozga koji je zadužen za govor nije bio aktivan.

“Molitva u drugim jezicima ili glasolalija bila je najnormalnija pojava u prvom stoljeću kršćanstva. Zatim je kroz cijeli srednji vijek, pa možemo reći čak i do početka 20 st., takva molitva bila stavljena pod tepih. Nekim utjecajnim figurama u ranijoj crkvenoj povijesti taj se tip molitve nije uklapao u njihovu ideju o prihvatljivom imidžu crkve jer im je on bio iracionalan”, rekao je za Novu TV mr. sc. Tomislav Vidaković, teolog i povjesničar.

Izjavu za Provjereno dao je i katolički karizmatik, teolog, Dražen Bušić koji je napomenuo da je dar jezika sama osnova kršćanstva te dar koji nam je Isus ostavio prije nego je otišao u nebo. Na tu temu (dar jezika) Dražen Bušić nedavno je objavio tekst koji prenosimo u cijelosti:

DAR JEZIKA: Karizma koju je Isus ostavio za kraj




Isus je među posljednjim riječima koje je rekao na Zemlji između ostaloga rekao i ovo: „Oni koji budu vjerovali… novim će jezicima zboriti…” (Mk 16,17). Ono što je ostavio za kraj očito je želio posebno naglasiti. Kao da je želio reći: „Ovo je super važno.“

Sv. Pavao je razumio koliko je važan dar jezika pa je rekao: „Želio bih da svi govorite tuđim jezicima…” (1 Kor 14,5). Na dan kad je nastala Crkva, na Pedesetnicu, svi okupljeni u Gornjoj sobi dobili su ovaj dar: apostoli, učenici i Isusova majka Marija. Isto iskustvo redovno bi se ponavljalo kad bi apostoli i učenici naviještali Evanđelje.

Tijekom stoljeća ovaj je dar bio rijedak, naročito nakon Milanskog edikta ali se povremeno javljao. Mnogi vjeruju da su ovaj dar imali sv. Franjo i sv. Ignacije Loyolski. Sv. Ignacije je zapisao u svom dnevniku da je ponekad govorio neke nerazumljive riječi. U 19. st. na raznim stranama svijeta u različitim crkvenim tradicijama dogodila se obnova ovoga dara koje je primilo mnoštvo vjernika najčešće na temelju jednostavne molitve, sa ili bez polaganja ruku. Prema nekim izračunima danas više od 120 milijuna katolika ima ovu karizmu a razumijevanje važnosti dara jezika u Katoličkoj crkvi krenulo je nakon II vatikanskog koncila posredstvom Karizmatske obnove.




Čemu služi ovaj dar?
1. Dar jezika (glosolaija) prije svega treba promatrati kao način komuniciranja s Bogom, kao jezik molitve, hvale i slavljenja. Dar jezika nam pomaže doći u Božju prisutnost na način kako su doživjeli apostoli, učenici i Marija.
2. Kad molimo u jezicima, posvješćuje nam se prisutnost Duha Svetoga, jača nam vjera, primamo duhovnu okrepu i osvježenje.
3. Ovaj dar nam pomaže moliti u situacijama kada razumom ne možemo otkriti što i kako treba moliti za sebe i druge. (Vidi: Rim 8, 26-27).
4. Ponekad se govoreći u jezicima dobije dar ksenoglosije. Osoba govori, najčešće propovijeda i naviješta Evanđelje na jeziku kojega nikada nije učila. To se dogodilo sv. Petru kad je propovijedao na Pedesetnicu na ulicama Jeruzalema. Slično iskustvo imao je misionar H. B. Garlock 1922. kad je upao u ljudoždersko pleme Pahna u Africi. Trebao je biti pojeden kada je odjednom, na svoje iznenađenje i onih koji su ga slušali, progovorio nekim nepoznatim jezikom. To je, vrlo vjerojatno bio jezik tih plemenskih ljudi. Govorio je 20 minuta i bio je oslobođen.

Isus je rekao: “Ako se ne obratite i ne postanete kao djeca, nećete ući u Kraljevstvo Nebesko!” (Mt 18,3). S psihološkog gledišta govorenje u jezicima je djetinji govor koji karakterizira spontanost. Pomaže u oslobađanju od ljudskih obzira i strahova te u popuštanju različitih vrsta zakočenosti u društvenoj komunikaciji. Općenito rečeno, dar jezika podržava i produbljuje zdravo duševno ponašanje. Za dar jezika se kaže da je najmanji dar ali da je „vrata” za druge darove. To je zaista točno. Mnogi svjedoče da su nakon molitve u jezicima dobili dar ozdravljanja i druge darove koje do tada nisu imali.

Zaključak

Za razliku od npr. karizmi ozdravljanja i čudesa koje su u Crkvi bile neprekidno prisutne, dar jezika je neobjašnjivo nestao na duže vremensko razdoblje i nije ga bilo ponekad stoljećima. Teško bi bilo reći zašto je tome tako ali jedan od razloga je svakako zanemarivenje učenja o važnosti ovoga dara. Stoga, učimo o darovima Duha koji nam po sv. Pavlu poručuje: “O darovima Duha ne bih, braćo, htio da budete u neznanju” (1 Kor 12,1).

 

Autor:Vjera
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.