2221223106_f00e1ea1c9_b

U boli posvećene duše nastali su najpoznatiji vapaji Gospi – Zdravo Kraljice! Majko milosrđa, slasti i ufanje naše, zdravo!

Autor: I. Galešić

Brojne su molitve Gospi, ali ona jedna od ljepših "Zdravo Kraljice" nastala je u trenutku strašne patnje benediktinca. Onu najpoznatiju hrvatsku "Zdravo djevo" napisao je franjevac kojeg su ubili partizani...

Postoji veći broj molitvi vezanih uz Djevicu Mariju, neke nastale nadahnute Biblijom i biblijskim događajima, a neke u srcima vjernika koji su utječući se Majci Božjoj u nevoljama i radostima uslišanja stvorili neke od najljepših molitava.

Najpoznatija molitva Djevici Mariji je “Zdravo Marijo” (lat. “Ave Maria”). Postepeno je nastajala kroz stoljeća. Početak molitve je iz Evanđelja po Luki, a ostalo je dodano u srednjem vijeku.

Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom, blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus.
Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grješnike  sada i na času smrti naše. Amen.

“Anđeo Gospodnji” (lat. “Angelus”) je molitva koja se moli svaki dan u 7h, 12h i 19h u spomen na događaj kada je anđeo Gabrijel navijestio Mariji, da će začeti Isusa po Duhu Svetomu. Molitva je stara oko 700 godina, počeci su vezani uz franjevce.

Anđeo Gospodnji navijestio Mariji, I ona je začela po Duhu Svetomu.

Zdravo, Marijo …
Evo službenice Gospodnje, Neka mi bude po riječi tvojoj.

Zdravo, Marijo …
I Riječ je tijelom postala, I prebivala među nama.

Zdravo, Marijo …

Moli za nas, sveta Bogorodice, Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se: Milost svoju, molimo te, Gospodine, ulij u duše naše, da mi, koji smo po anđelovu navještenju spoznali utjelovljenje Krista, Sina tvoga, po muci njegovoj i križu k slavi uskrsnuća privedeni budemo. Po istom Kristu Gospodinu našem.

Amen.

U uskrsno vrijeme od Velike subote do blagdana Presvetog Trojstva umjesto molitve “Anđeo Gospodnji” moli se molitva “Kraljice neba” (lat. “Regina Coeli”), koja potječe iz 12. stoljeća.

Kraljice neba, raduj se, aleluja.
Jer koga si dostojna bila nositi, aleluja
Uskrsnu kako je rekao, aleluja.
Moli za nas Boga, aleluja.

Veseli se i raduj, djevice Marijo, aleluja.
Jer uskrsnu Gospodin uistinu, aleluja.

Pomolimo se
Bože, koji si se dostojao razveseliti svijet uskrsnućem svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, daj, molimo te, da po njegovoj majci djevici Mariji postignemo radosti vječnoga života. Po istom Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Molitva “Zdravo Kraljice” (lat. “Salve Regina”) nastala je u trenutku strašne patnje benediktinca “Skvrčenog Hermana” i jedna je od ljepših molitava Djevici Mariji.

Mali Herman rodio se 18. srpnja 1013. u gradu Altshausen (sjeverna Njemačka), kao sin grofa Wolveradea i majke Hiltrude. Školovao se u samostanu benediktinaca na otoku Reichenau usred Bodenskoga jezera.

Bio je spretan i nadaren mladić, isticao se u filozofiji i matematici, astronomiji i bogosloviji. Bio je ujedno i poznati pjesnik i pisac, glazbenik i povjesničar.

Kad je bio na vrhuncu svoje slave, on zamoli benediktince da ga prime u samostan. Rado ga primaju, a on nakon izvjesnog vremena polaže zavjete i obećaje da će živjeti po načelu i pravilu sv. Benedikta iz Nursije: “moli i radi”.

U najvećem stvaralačkom zanosu počela ga je nagrizati nepoznata bolest: sve se više grčio, mišići su mu se stezali, dok su živci bivali sve osjetljiviji. Umjesto uspravno, hodao je potpuno skvrčen, umjesto tabanima, koračao je zgrčenim prstima i petama. Isto se događalo i s rukama. Dali su mu nadimak: “Skvrčeni Herman”.
Onda je došao njegov najstrašniji dan. Bilo je to uoči Marijina Uznesenja. Navečer se predugo zadržao na hladnom vjetru Bodenskog jezera. Dobio je upalu pluća. Bilo je strašno. Gotovo da više nije mogao izdržati: vikao je, grizao je prste i usnice, udarao glavom o zid, samo da olakša boli. Ali ništa nije pomagalo.

Tada je zamolio brata bolničara da ga odnese u crkvu pred kip Majke Božje Marije. U velikoj žalosti i boli pozdravio je Gospu: “Zdravo Kraljice!”

U najtežim bolima vapio je: “Majko milosrđa, slasti i ufanje naše, zdravo!”
Kad su ga svi ostavili i nitko mu nije mogao pomoći, okrenuo se k Mariji i uzdahnuo: “K tebi vapijem tugujući i plačući u ovoj suznoj dolini!”
Molio ju je: “Svrni, dakle, Odvjetnice naša, one svoje milosrdne oči na me!”

“Ako mi nećeš pomoći u ovoj zemaljskoj stisci, pokaži mi poslije ovoga progona Isusa, blagoslovljeni plod utrobe Tvoje!”

I onda je duhovno olakšan dodao: “O mila, o slatka, Djevice Marijo!”

“Veliča” (lat. “Magnificat”) je molitva nastala od Marijinih riječi, koje je rekla za posjete svojoj rođakinji Elizabeti (Lk 1,46-55). U njoj se Marija veseli što će postati majkom Isusovom i tumači njegovo začeće kao primjer kako Bog uzdiže ponizne i ponizuje ohole, moćne i bogate i o tome kako Bog postupa prema Izraelu.

Veliča duša moja Gospodina, i klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju, što pogleda na neznatnost službenice svoje.
Odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom. Jer velika mi djela učini Svesilni, sveto je ime Njegovo!
Od koljena do koljena dobrota je Njegova nad onima što se Njega boje. Iskaza snagu mišice svoje, rasprši oholice umišljene.
Silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne. Gladne napuni dobrima, a bogate otpusti prazne.
Prihvati Izraela, slugu svoga, kako obeća ocima našim. Spomenuti se dobrote svoje prema Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka.
Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome. Kako bijaše na početku tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

Šibenska molitva je hrvatska marijanska molitva iz 14. stoljeća i jedan od prvih poznatih hrvatskih latiničkih jezičnih i književnih spomenika, a godinama je smatrana i najstarijim.
Pjesme – “Stala plačuć’ tužna mati” (lat. “Stabat Mater”) je pjesma, koja se pjeva za vrijeme pobožnosti Križnog puta. U njoj se ističe Marijina tuga za vrijeme Isusove muke. Nastala je u 13. stoljeću i doživjela je velik broj obrada mnogih uglednih skladatelja.

“Zdravo Djevo” je najpopularnija marijanska pjesma u Hrvatskoj. Napisao ju je franjevac Petar Perica 1904. godine. Za života su Peru Pericu već nazivali svecem, zbog posvemašnje posvećenosti vjeri i radu s vjernicima.  Ubijen je od ruke partizana u Dubrovniku 1944.godine, strijeljan je na otočiću Daksi zajedno s još 53 ugledna građana Dubrovnika, među kojima je bilo još šest svećenika.

Zdravo, Djevo, svih milosti puna, vječnog sunca ogrnu te sjaj.
Oko čela zvjezdana ti kruna, ispod nogu stenje pakla zmaj.
Rajska Djevo, kraljice Hrvata, naša Majko, naša zoro zlata, odanih ti srca primi dar, primi čiste ljubavi nam žar.
Blažena si, jerbo sva si čista, zmijin dah ne okuži ti grud! Zvijezda sreće i nama da blista, noći grijeha mrak rasprši hud!
Rajska Djevo, kraljice Hrvata, naša Majko, naša zoro zlata, odanih ti srca primi dar, primi čiste ljubavi nam žar.

Ostale poznatije marijanske pjesme su: “Djevice nevina, majčice blaga”, “Kao Marija”, “Kraljice svete Krunice”, “Ljiljane bijeli nebeskog kraja”, “Sred lurdske pećine Gospa se javi”, “Majko Božja Bistrička”…

Autor: I. Galešić

VEZANE VIJESTI

ZADNJE VIJESTI