godina-milosrda

JOŠ MJESEC DANA DO ZATVARANJA SVIH VRATA MILOSRĐA: Ako niste, požurite po potpuni oprost!

Autor: Vjera

Svi koji u ovoj godini još nisu stigli po potpuni oprost za sebe ili svoje bližnje, to mogu učiniti još mjesec dana kada će vrata milosrđa opet biti zazidana!

Papa Franjo je 8. prosinca na trgu Sv. Petra  predvodio Misu za početak Izvanredne svete godine milosrđa, s otvaranjem Svetih jubilejskih vrata na vatikanskoj bazilici.

Svečanost otvaranja Svetih vrata na bazilici Sv. Petra, kojim je simbolično označen početak Jubileja milosrđa koji će trajati do 20. studenoga ove godine na svetkovinu Krista Kralja svega stvorenja, točnije još samo nešto više od mjesec dana!

Na početku godine Sveti Otac rekao je: “Ovo je vrijeme milosti. Važno je da vjernici laici to milosrđe žive i unose u različite društvene sredine. Samo naprijed!”

“Moja je želja da Jubilej bude živo iskustvo Očeve blizine, kako bi se osnažila vjera svakog vjernika i njegovo svjedočanstvo postalo što učinkovitije”, napisao je papa Franjo.

Prvi je svetu godinu proglasio papa Bonifacije VIII. 1300. godine i po njegovoj zamisli trebala se ponavljati svakih stotinu godina. Papa Klement VI. razliku je smanjio na pedeset godina (1343.), Urban VI. je odredio (1389.) da se sveta godina slavi svake trideset tri godine, na spomen Kristova vijeka, a Pavao II. je odlukom od 19. IV. 1470. smanjio razmak na dvadeset pet godina. U posebnim prilikama papa može proglasiti izvanrednu svetu godinu, kao što je to učinio Pio XI. 1933., prigodom tisuću devetstote godišnjice Kristove smrti. Posljednji se put sveta godina slavila 2000. godine. Otvara ju papa prije prve božićne večernje udarcem čekića na zazidana „zlatna vrata“ (porta aurea), jedna od ulaznih vrata u Baziliku sv. Petra u Rimu, koja se potom otvore, a nakon godinu dana ponovno se zazidaju. Papinski legati istodobno otvaraju i zatvaraju odgovarajuća vrata u trima drugim velikim bazilikama u Rimu (Sv. Ivan Lateranski, Sv. Marija Velika i Sv. Pavao izvan zidina). Uvjete za dobivanje potpunog jubilarnog oprosta objavljuje papa, od doba Grgura XIII., na blagdan Uzašašća prije početka svete godine.

Zanimljiva je podudarnost početka i završetka ove jubilarne godine jer možemo reći da započinje s Kraljicom (Bezgrešna), a završava s Kraljem (Krist Kralj). Papa također želi naglasiti da će se otvaranje samih Svetih vrata dogoditi i na pedesetu godišnjicu zatvaranja Drugoga vatikanskog koncila te citira sv. papu Ivana XXIII.: „Sada Kristova Zaručnica želi koristiti lijek milosrđa radije nego uzeti oružje strogosti… Katolička se Crkva, dok visoko drži baklju katoličke istine na ovom Ekumenskom koncilu, želi svima pokazati kao majka puna ljubavi; strpljiva, srdačna, potaknuta suosjećanjem i dobrotom prema svojoj odvojenoj djeci“- piše na pastoralu mladih.

Prilike za stjecanje jubilarnog oprosta

U tu svrhu, navodi mnoštvo prilika za stjecanje jubilarnog oprosta. Prvo, mogu ga zadobiti svi vjernici koji pohode Sveta vrata, otvorena u svim katedralama ili u crkvama po odluci mjesnoga biskupa, kao i u četiri Papinske bazilike u Rimu. Oprost se također može steći u svetištima u kojima su otvorena Vrata milosrđa te u tradicionalnim jubilarnim crkvama.

Ispovijed, pričest i razmatranje milosrđa

Važno je prije svega povezati taj trenutak sa sakramentom pomirenja i slavljem svete euharistije, uz razmatranje milosrđa.

“Bit će potrebno popratiti ta slavlja s ispoviješću vjere i molitvom za mene i za nakane koje nosim u srcu za dobro Crkve i čitavoga svijeta”, napisao je papa Franjo.

Jubilarni oprost i za one koji ne mogu kroz Sveta vrata

Jubilarni oprost, zatim, mogu steći i osobe koje zbog posebnih razloga – poput bolesti ili starosti – ne mogu pohoditi Sveta vrata. Kako piše Sveti Otac, njima će od osobite pomoći biti ako žive svoju bolest i patnju kao iskustvo blizine Gospodinu, koji u otajstvu svoje muke, smrti i uskrsnuća pokazuje uzvišeni put koji patnji i usamljenosti daje smisao.

Oni će jubilarni oprost moći steći ako „s vjerom i radosnom nadom žive“ svoje trpljenje te „prime pričest ili sudjeluju na svetoj misi i zajedničkoj molitvi, čak i putem raznih sredstava komunikacije“.

Oprost za zatvorenike

Papa nije zaboravio na zatvorenike. Oni mogu steći oprost u zatvorskim kapelama. Neka upravljanje misli i molitve Ocu svaki put kad prijeđu prag svoje ćelije za njih znači prolazak kroz Sveta vrata, jer Božje milosrđe može preobraziti srca, ali i rešetke u iskustvo slobode – istaknuo je papa Franjo.

Oprost kroz djelo milosrđa i oprost za pokojne

Nadalje, u pismu stoji da, svaki put kad vjernik učini duhovno ili tjelesno djelo milosrđa, „zasigurno će steći jubilarni oprost.“ Također je moguće steći oprost i za pokojne.

“Rašireni mentalitet neosjetljivosti doveo je do gubitka osjetljivosti za prihvaćanje novoga života, a tragediju pobačaja neki doživljavaju površno, kao da ne shvaćaju krajnje zlo koje taj čin povlači”, napisao je Papa.

Ovlasti odrješenja od grijeha abortusa

“No, Božji se oprost ne može uskratiti onima koji su se pokajali, osobito ako iskrena srca pristupe sakramentu pomirenja. Zbog toga”, stoji u Papinom pismu, “odlučio sam svim svećenicima u Jubileju milosrđa udijeliti ovlast odrješenja od grijeha abortusa.”

Pobačaj nije samo grijeh nego nosi automatsko izopćenje

“Abortus nije samo grijeh u Katoličkoj crkvi nego je također i zločin. Kao zločin ima i kaznu izopćenja unaprijed izrečenu. S ovim potezom Papa oprost od grijeha i kazne proširuje na svećenike želeći da u Godini milosrđa što više vjernica koje su počinile taj grijeh shvate teškoću situacije u kojoj se nalaze te po sakramentu ispovijedi i oproštenja koji će dobiti promijene svoj život”, pojasnio je dubrovački biskup Mate Uzinić za HRT.

Vjernici koji su učinili grijeh pobačaja mogli su se i do sada ispovijediti u gotovo svim župama – kod župnika, kod upravitelja svetišta, drugih od biskupa ovlaštenih svećenika, te u određeno vrijeme u godini (kao što je korizma) ili prilikom velikih hodočašća i kod drugih svećenika koji dobijaju dopuštenje za tu prigodu.

Papinsko dopuštenje u ovom pitanju vrijedi samo za Svetu godinu milosrđa – još mjesec dana

Na koncu Papa, s nadom u buduća rješenja koja bi povratila puno zajedništvo, svećenicima tradicionalističkog Bratstva sv. Pija X. udjeljuje ovlasti da vjernike u Godini milosrđa valjano i zakonito mogu ispovijedati. Podsjetimo, Svećeničko bratstvo nema nikakav kanonski status u Crkvi i stoga dosada nisu imali potrebne ovlasti za valjanost sakramenta pomirenja. Motiviran potrebom vjernika, Papa im za Jubilej milosrđa udjeljuje potrebne ovlasti.

Popis crkava u Hrvatskoj u kojima se može dobiti potpuni oprost

ZAGREBAČKA METROPOLIJA
Zagrebačka nadbiskupija
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetog Stjepana
Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke
Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu
Župna crkva Presvetoga Trojstva u Krašiću
Svaka župna crkva u nadbiskupiji na dan proslave zaštitnika župe.

Bjelovarsko-križevačka biskupija
Katedrala sv. Terezije Avilske
Marijansko svetište u Novoj Rači
Župna crkva sv. Ane u Križevcima

Sisačka biskupija
Katedrala Uzvišenja sv. Križa
Svetište Majke naših stradanja u Gori
Svetište Majke Milosrđa u Kloštar Ivaniću
Bazilika sv. Kvirina u Sisku

Varaždinska biskupija
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice
Župna crkva u Ludbregu
Župna crkva u Lepoglavi
Župna crkva u Molvama
Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu
Zatvorska kapela bl. Alojzija Stepinca u Lepoglavi
Schonstatsko svetište u Maloj Subotici

SPLITSKA METROPOLIJA
Splitsko-makarska nadbiskupija
Katedrala sv. Dujma
Svetište Majke Božje Lurdske u Vepricu
Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske
Svetište Majke Božje u Solinu

Dubrovačka biskupija
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije
Svaka župna crkva i svetište na dan slavlja zaštitnika župe ili naslovnika svetišta

Hvarska biskupija
Katedrala sv. Stjepana
Svetište Gospe od Zdravlja iznad Jelse
Svetište Sv. Ane u Donjemu Humcu
Crkva Krista Kralja u Selcima
Svetište Velike Gospe u Velome Selu

Šibenska biskupija
Katedrala sv. Jakova
Svetište Gospe Vrpoljačke tijekom devetnice i svetkovine Velike Gospe
Svetište Gospe Visovačke tijekom devetnice i svetkovine Gospe od anđela
Svetište Gospe od Karavaja tijekom devetnice i svetkovine Gospe od Karavaja
Nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića tijekom devetnice i svetkovine Sv. Nikole.
Crkva Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu tijekom devetnice i svetkovine 5. kolovoza
Svaka župna i samostanska crkva u biskupiji na dan proslave zaštitnika župe

RIJEČKA METROPOLIJA
Riječka nadbiskupija
Katedrala sv. Vida
Svetište Majke Božje Trsatske
Svetište Majke Božje na Svetoj Gori na sve marijanske svetkovine i blagdane tijekom Godine milosrđa
Svetište Majke Božje Žalosne u Mrkoplju na sve marijanske svetkovine i blagdane tijekom Godine milosrđa
Svaka župna crkva na dan proslave zaštitnika župe

Gospićko-senjska biskupija
Katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije
Svetište Majke Božje od Krasna
Svetište Gospe od Čudesa u Oštarijama Ogulinskim

Krčka biskupija
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije
Crkva Uznesenja Marijina u Osoru
Crkva Uznesenja Marijina u Rabu
Svetište Majke Božje na Gorici

Porečko-pulska biskupija
Eufrazijeva bazilika
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije u Puli
Crkva sv. Vinka u Svetvinčentu
Crkva sv. Kancija u Lanišću
Crkva sv. Stjepana prvomučenika u Krasici
Crkva sv. Petra i Pavla u Svetom Petru u Šumi

ĐAKOVAČKO-OSJEČKA METROPOLIJA
Đakovačko-osječka nadbiskupija
Katedrala sv. Petra
Konkatedrala svetog Petra i Pavla u Osijeku
Svetište Gospe od Brze Pomoći u Slavonskom Brodu
Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru

Požeška biskupija
Katedrala sv. Terezije
Svetište Gospe Voćinske
Marijanska svetišta Požeške biskupije na dan hodočašća: Pleternica, Kloštar kod Slav. Kobaša, Kutjevo, Gospino Polje iznad Bilog Briga u župi Vrbova, Jasenovac, Velika i Suhopolje
Svaka župna crkva na dan proslave prvog zaštitnika župe

ZADARSKA NADBISKUPIJA
Katedrala sv. Stošije
Svaka župna i samostanska crkva u nadbiskupiji na dan proslave njezina zaštitnika
Crkvi sv. Anselma u Ninu, od početka duhovne priprave do završetka slavlja Gospe od Zečeva na svetkovinu Uzašašća Gospodnjega
Crkva svetog Šime prigodom zajedničkog, organiziranog hodočašća vjernika iz župa Zadarske nadbiskupije

Autor: Vjera

ZADNJE VIJESTI