donald-760x466

Trumpovih prvih 100 dana – evo što kani učiniti!

Autor:

Trumpova obećanja su radikalna, i ne treba sumnjati da ih namjerava provesti. Jesu li ostvariva, uz otpore u stranci i Kongresu? Iz Kongresa već dolaze naznake da neće poduprijeti neke točke plana - prije svega one koje se tiču korupcije u Kongresu.

Na vrhu prioriteta Donalda Trumpa je uklanjanje korupcije iz Washingtona D.C., a to će biti i najteži zadatak. Plan, pored čišćenja Washingtona od lopovluka, ima još dvije glavne sekcije: zaštitu američkih radnika, i povratak vladavine reda i zakona.

Antikorupcijske mjere

Prva stvar koju namjerava uraditi je ustavnim amandmanom ograničiti broj mandata u Kongresu (američkom parlamentu). Dakle, nitko neće više moći biti “doživotni” kongresmen, a tamo ima ljudi koji su kongresmeni još od osamdesetih. Trebamo li i mi razmisliti o ograničenju saborskih mandata, na dva ili tri?

Druga točka je zabrana zapošljavanja u državnoj službi, na saveznoj razini, kako bi se smanjio broj birokrata. Iznimka bi bili samo zaposleni u javnom zdravstu, sigurnosnim službama, i vojsci.

Treća točka je možda najzanimljivija, a predviđa da se za svaki novi savezni propis ili zakon dva stara moraju ukinuti.  Time se namjerava postići deregulacija i pojeftiniti poslovanje.

Četvrta točka antikorpucijskog programa predviđa petogodišnju zabranu lobiranja za sve članove Kongresa i vlade po isteku mandata. U SAD bivši političari odmah po prestanku mandata obično postaju lobisti tvrtki kojima su bili na platnom spisku i za vrijeme mandata. Time se želi postići manji utjecaj “lobija” na politiku Washingtona, što je zapravo legalizirana korupcija. Poltičari se nalaze na platnom spisku korporacija, i po isteku mandata postaju njihovi lobisti te koriste svoje političke veze da bi promovirali njihove “specijalne interese”.

Šesta je pak potpuna zabrana financiranja američkih izbora od strane lobista stranih kompanija i vlada. Poznato je da je “dobrotvorna organizacija” Clintonovih primala velike iznose od Saudijske Arabije i Katara. Time se želi izbjeći utjecaj stranaca na američku politiku, i očistiti istu od utjecaja stranih vlada, uglavnom bogatih država zaljeva, ali i raznih Sorosa.

Odmah dan nakon izbora, vođa republikanske većine u Senatu Mitch McConnell je najavio da neće podržati ograničavanje mandata Senatorima i Kongresmenima. “To neće biti na dnevnom redu Senata”, rekao je za taj dio plana. On se protivi tome, i kaže: “Mi već imamo ograničenje mandata – zove se izbori”. No, Predsjednik SAD može biti biran u najviše dva mandata, nakon što je 1951. ratificiran 22. amandman.

Mjere za poboljšanje položaja radnika

Kao prvu mjeru Trump najavljuje da će ili ponovo ispregovarati NAFTA sporazum, ili da će se povući iz tog međunarodnog sporazuma po članku 2205. NAFTA, kaže Trump, je najgori trgovinski sporazum ikad. To je dogovor između Meksika, SAD i Kanade, po kom kompanije mogu seliti poslove tamo gdje im je povoljnije poslovati, a ukinute su carine. Trumpu se ne dopada što američke kompanije sele proizvodnju u Meksiko, gdje je radna snaga jeftina, te kasnije te iste proizvode uvoze natrag u SAD. Selidba poslova u Meksiko je uglavnom iz “rust belta” – država poput Michigana, Pennsylvanie i Wisconsina, koje su mu i donijele pobjedu na izborima. Taj sporazum je sklopio Bill Clinton.

Usto, kani se posve povući iz TPP-a, Trans pacifičkog partnerstva. TPP je i kod nas vrlo nepopularan, i taj dio bi trebao lakše ići – većina Europljana ga isto tako ne želi. Kao ni većina Amerikanaca. TPP je mrtav. Iako europske političke elite i dalje govore kako je to najveća stvar ikad za europske građane. Stvar je u tome da im malo tko vjeruje.

Treće, kani Ministru financija narediti da Kinu označi kao “manipulatora valutom”. Trump smatra da Kina manipulira vrijednošću svoje valute, Yuana, prodajom i kupovinom drugih valuta kako bi privukla strane ulagače. Neki izvori, poput Forbesa, kažu da to neće pomoći vraćanju poslova u SAD jer, po njima, Kina umjetno diže vrijednost svoje valute, a ne spušta. Ali Trump ne vjeruje previše Forbesu, kao ni Kini. A vjerojatno je i u pravu, jer Kina zapravo sprječava da se novac iz Kine prelije u investicije u drugim državama.

Četvrto, namjerava narediti vladi (administraciji, kako se to zove u SAD) da identificira sve trgovinske sporazume i prakse koje idu na uštrb američkih radnika i radnih mjesta, i da svim sredstvima koja im po američkim i međunarodnim zakonima stoje na raspolaganju okončaju te zloupotrebe.

Peto, namjerava ukinuti restrikcije na proizvodnju nafte, prirodnog plina, i ugljena iz američkih izvora na američkom tlu. Ti izvori vrijede 50 trilijuna dolara. U prilog mu ide otkriće novih golemih rezervi nafte u Teksasu, objavljeno tjedan dana nakon njegovog izbora od strane vladine geološke agencije. Trump smatra da je “peak oil” prevara, kao i priče o globalnom zatopljenju.

Šesto, namjerava ponovo pokrenuti goleme energetske infrastrukturne projekte, poput Keystone naftovoda kojim bi se nafta iz Alberte u Kanadi – gdje je ima u količinama ravnim onima u Saudijskoj Arabiji – dopremala izravno u američke rafinerije.

I, na kraju, kao sedmo, kani prestati plaćati milijarde dolara godišnje UN-u za borbu protiv “klimatskih promjena” i taj novac preusmjeriti u očuvanje američkog okoliša i voda u SAD.

McConnell je i tu bio prilično hladan, rekavši da Trumpovi planovi o infrastrukturnim projektima koje je zaustavila Obamina administracija nisu “na vrhu liste prioriteta”, ali se puno bolje izjasnio o njegovom planu da opozove Obamacare, kojim izgleda nitko u SAD nije zadovoljan (nisu imali socijalno zdravstveno već privatno, pa im je čudno zašto svake godine plaćaju sve više za sve lošiju uslugu preko Obamacarea otkad je prije 6 godina uveden). Za Obamacare McConnell kaže da je “prilično visoko na našem dnevnom redu” zajedno s temeljitom poreznom reformom i osiguranjem granica na “najučinkovitiji mogući način”.

Ustav i zakon

A to se odnosi na treću grupu onog što Trump obećava: pet točaka kojima, kaže, vratiti sigurnost i ustavnost te vladavinu zakona.

Prvo, namjerava otkazati sve neustavne izršne naredbe i memorandume predsjednika Obame. U SAD predsjednici imaju vrlo široke ovlasti, i mogu izdavati takve naredbe mimo Kongresa i Senata.

Drugo, namjerava naći zamjenu za nedavno preminulog suca Vrhovnog suda Scaliu. U SAD suce Vrhovnog suda imenuju predsjednici, a funkcija je doživotna – kako niti jedna politička vlast ne bi mogla smijeniti suca kad je jednom izabran. Na taj način se u SAD osigurava neovisnost sudaca. Trump kaže da to mora biti netko tko će se strogo držati ustava i zakona.

Treće, kani otkazati savezno financiranje takozvanih “sanctuary cities”, gradova koji štite ilegalne imigrante. U SAD je naime moguće biti ilegalni imigrant, a svejedno uživati određen vid zakonske zaštite.  Termin se obično koristi za gradove koji ne dozvoljavaju da se gradski fondovi ili resursi koriste u skladu sa saveznim zakonima o imigraciji. Ti gradovi isto tako ne dozvoljavaju policiji niti gradskim vlastima da postavljaju bilo kome u gradu pitanja o statusu imigracije ili državljanstvu, tako da tamo možete živjeti vječno, i normalno raditi i zarađivati, kao – ilegalni imigrant, bez ikakvih papira! To su pored New Yorka i Los Angelesa još i Miami, Washington, Phoenix, Dallas, Seattle, i desetak drugih velikih gradova.

Ilegalni imigranti su izvor jeftine i praktički ropske radne snage, ali i problem za američke radnike kojima oduzimaju poslove.

Četvrto, namjerava ukloniti preko dva milijuna ilegalnih imigranata s kriminalnim dosjeom,  od 11 milijuna ilegalnih imigranata koliko ih ukupno ima, i otkazati vize za građane iz njihovih domicilnih država ako ih ove odbiju primiti natrag.

I, peto, kani suspendirati imigraciju iz “teroru sklonih” regija gdje nije moguće provesti provjeru onih koji imigriraju u SAD. Svi ostali koji ulaze kao imigranti će biti podvrgnuti “rigoroznim sigurnosnim provjerama” kako se ne bi uvozilo teroriste.

Ovaj plan je izazvao puno bijesa liberala. Nešto manje bijesa su izazvale ostale politike koje najavljuje, i s kojima također namjerava početi od prvog dana u uredu.

Znatno smanjenje poreza za srednju klasu, i pojednostavljenje poreznog sustava. Za taj plan kaže kako je dizajniran da osigura rast od 4% godišnje i stvori 25 milijuna radnih mjesta u idućih 10 godina. Obitelj srednje klase s dvoje djece bi plaćala 35% poreza manje nego do sad. Smanjii bi se broj poreznih razreda sa sedam na tri, i obrasci za prijavu poreza bi se znatno pojednostavnili. Usto, ukinuo bi porez na nasljedstvo koje nije vrijednije od 10 milijuna dolara. Parovi sa zaradom manjom od 50 tisuća dolara i pojedinci s manje od 25 tisuća ne bi plaćali savezni porez na dohodak.

– Korporacijske poreze bi smanjio s 35 na 15%, a milijarde koje američke korporacije sada ulažu diljem svijeta bi vratio nazad porezom od 10% za one koji se vraćaju. No zato bi preuredio zakone tako da bogati imaju puno manje mogućnosti za izbjegavanje plaćanja poreza preko “rupa” u zakonu. O tim rupama on zna sve – sam ih je obilno koristio bez da je ikad prekršio zakon.

Obamacare bi zamijenio zakonima o pristupačnom liječenju djece i starijih osoba, kojima bi poslodavce obvezao da osiguraju dječje vrtiće i brigu o djeci na radnom mjestu za majke, dozvolio bi da se novac koji se troši na brigu o djeci i starijim članovima kućanstva odbije od poreza, štednju za zdravstvene potrebe bi također odbio od poreza, a siromašnijim obiteljima bi država doplaćivala iznos koji im je potreban da plate zdravstveno osiguranje. Usto, namjerava ukinuti praksu FDA da novi lijekovi čekaju desetljećima na odobrenje, naročito oni koji mogu spasiti živote, dao bi državama da vode zdravstvene fondove i prebacio to s federacije na njih, i omogućio građanima da mogu zdravstveno osiguranje uplaćivati u drugoj državi ako im je to povoljnije.

– Uveo bi visoke poreze za kompanije koje proizvodnju sele u inozemstvo pa te iste proizvode onda uvoze u SAD i prodaju tamo.

– Uveo bi izbor škole. Novac koji država daje za javne škole bi preusmjerio tako da svatko može poslati svoje dijete u javnu, privatnu, vjersku, ili kakvu bilo školu po izboru, ili ga školovati kod kuće, što je česta praksa u SAD. Nadzor obrazovanja bi prepustio gradovima i saveznim državama. Stavit će naglasak na tehničko obrazovanje i na školovanje za određeno zvanje, poput medicine, a “društvene znanosti” i “liberal arts” studiji bi mogli lošije proći. Isto tako namjerava smanjiti cijene visokog obrazovanja i učiniti ga pristupačnijim.

– Sagradit će zid prema Meksiku, o trošku Meksika, i uvesti zakon o ilegalnoj imigraciji po kom će se svatko tko je jednom deportiran iz SAD morati odležati najmanje dvije godine u zatvoru ako ponovo ilegalno prijeđe granicu, a pet godina zatvora minimalno za one koji ponovo uđu u zemlju ako su prije protjerivanja bili osuđeni za kriminalno djelo. Uz to, želi da svi poslovi prvo budu ponuđeni američkim građanima, a tek potom ilegalnim imigrantima.

– Uvesti zakon o sigurnosti građana kojim bi se osnovale posebne jedinice koje bi se bavile samo nasilnim zločinima i bandama, te dati šire ovlasti javnim tužiteljima da djeluju protiv organiziranih kriminalnih bandi.

A to je samo dio obećanja. Tu je i veća briga o ratnim veteranima, zakon o zaštiti infrastrukture, ukidanje saveznog financiranja “Planned parenthooda”, i, možda najvažnije, antikorupcijski zakon kojim bi se spriječilo da “specijalni interesi” utječu na politiku Washingtona…

Prilično posla za tri mjeseca – ali, ostaje nam čekati inauguraciju, i vidjeti što će od svega toga Trump uspjeti progurati kroz Kongres i Senat. Većini toga su i Republikanci neskloni – ali Trump je poznat kao čovjek koji nikad ne prihvaća “ne” kao odgovor.

Autor:

VEZANE VIJESTI

ZADNJE VIJESTI