Ivan Pernar i Aleksandar Dugin // Konferencija 'New Horizon' u Iranu

TKO JE RUSKI MISTIK S KOJIM SE PERNAR DRUŽIO U IRANU? Aleksandar Dugin idejni je tvorac Putinove Rusije

Autor:

Za neke ‘najopasniji filozof 21. stoljeća’, za druge ‘ruski mistik’ i ‘Putinov duhovni vođa’ – a jedno je definitivno sigurno. Nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Hrvatska javnost mogla ga je upoznati ovih dana na fotografiji sa saborskim zastupnikom Ivanom Pernarom tijekom boravka na iranskoj konferenciji ‘New Horizon’ čime se fokus usmjerio prema njegovom liku i djelu, a šuška se i da će Hrvatsku posjetiti u rujnu.

Mistik, filozof i revolucionar

Aleksandar Geljevič Dugin rođen je 7. siječnja 1962. godine u Moskvi, a po religijskoj liniji je starovjerac nereformirane ruske crkve i promotor koncepta neopaganizma, a mnogi ga zbog prijateljevanja s Francuzom Christianom Bouchetem povezuju s društvom ‘Ordo Templi Orientis’ koje je popularizirao najpoznatiji okultist 20. stoljeća Aleister Crowley. Već je u tinejdžerskoj dobi okrenuo leđa sovjetskom realsocijalizmu i okrenuo se disidentskoj skupini pjesnika Golovina, gdje su razmatrali tradicionalizam, alkemiju i razne mistične discipline. Dugina je KGB redovno pritvarao zbog ‘antisovjetskih djelatnosti’ koje on nije ni skrivao, a na policama njegovog stana nerijetko su se nalazile knjige disidenata Jurija Mamljeva i Aleksandra Solženjicina. Dugin tečno priča čak devet jezika što mu je omogućilo da nakon Perestrojke putuje Europom gdje upoznaje brojne ideologe Nove desnice kao i tamnu stranu Zapadnog društva – ekstremni liberalizam, civilizaciju pogonjenu trgovcima i prepunu otpadnika.

Nakon toga sovjetski model počinje smatrati ‘manjim zlom’ od zapadnog i posvećuje se njegovoj reformi – osniva Nacional-boljševičku partiju unutar ‘Fronte nacionalnog spasa’ u kojoj prosvjeduje protiv Jeljcinovog modela pretvorbe i privatizacije. Stigmu nacionalsocijalizma do danas nije uspio izbjeći, a potpuni debakl na izborima za Dumu 1995. s elementima antizapadne kampanje iskoristio je za razvoj svog spisateljskog potencijala. Politički se povukao, no borba protiv oligarha, jačanje suverenizma i odbijanje atlantske orijentacije motivira ga na prvi pravi izlazak iz oporbe i bespogovornu podršku čovjeku kojeg smatra ‘apsolutnim’ i ‘nezamjenjivim’ – Vladimiru Putinu. To mu daje okvire za praktično djelovanje – njegova Euroazijska doktrina i multipolarni svijet, postfilozofija, arheomoderna i etnosociologija nadilaze puko teoretiziranje. Rušenje famoznog ‘statusa quo’ postaje mu opsesija koju često iznosi svojim studentima na Odsjeku za sociologiju Moskovskog državnog sveučilišta Lomonosov. Tamo nosi katedru sociologije međunarodnih odnosa i Centar za konzervativne studije. Vodeći je intelektualac suvremene Rusije, a nedvojbeno i najveći mistik blizak vlasti još od Grigorija Rasputina.

Jesu li Dugin, Brzezinski, Soroš i Kissinger u istoj klasi?

Dugin je autor većeg broja projekata, radova, studija i knjiga među kojima se ističu ‘Templari proleterijata’, ‘Misterije Euroazije’ i ‘Metafizika evanđelja’ dok ga u ‘mainstream’ gura ‘Osnove geopolitike’, njegovo najprodornije djelo. Kod nas su izašle hvaljena ‘Konspirologija’ i revolucionarna ‘Geopolitika multipolarnog svijeta’ pod izdavačkom palicom kuće ‘Eneagram’ pa je bilo logično obratiti se Šimunu Uremoviću koji stoji iza objave navedenih naslova. “Duginova euroazijska doktrina i njezin ‘multipolarni’ model u bitnom se razlikuje od zapadne ‘unipolarne’ globalizacije, te podrazumijeva okretanje k Istoku i orijentaciju s obzirom na tradicionalne vrednote u svim već očitovanim varijantama i novim formama. Zbog toga je euroazijanizam suprotstavljen rasizmu i svim drugim oblicima uništavanja i međusobnog podčinjavanja naroda, kultura i civilizacija. U Rusiji i inozemstvu Dugina smatraju najistaknutijim predstavnikom ruske konzervativne revolucije, a zanimljivo je da ga u francuskom časopisu ‘Actuel’ 1995. godine oslovljavaju ‘najutjecajnijim ruskim ideologom postsovjetske ere’. Od ožujka 2012. godine Dugin je član Savjetodavnog odbora predsjednika ruske Dume Sergeja Nariškina.”

Iako je Dugin na prvu antipod Zbigniewu Brzezinskom, te oponent Sorošu i Kissingeru – on je zapravo u istoj ravni kao i navedeni trojac, ali na suprotnoj interesno-filozofskoj liniji. Hrvatima vjerojatno nije blizak, poglavito zbog prilično nadahnutih monologa podrške procesuiranim ratnim zločincima poput Radovana Karadžića, a i svrstavanjem naše političke vrhuške unutar paradigme unipolarnog svijeta SAD-a i vazalskih nacija. Uremović nam je potvrdio da je Dugin utjecajan čovjek, kako među religijskom elitom tako i u određenim vojnim krugovima. No njegov utjecaj na same političke strukture i danas je predmet rasprave. Zbog ‘nihilističke moderne’ i kritike ‘radikalnog liberalizma koji tijelo nastoji odvojiti od uma’ zapadni mediji nazivaju ga ‘okultističkim fašistom’, a njegove filozofske ideje ‘sotonističkim kultom’. Posebno teško im je pala njegova podrška Donaldu Trumpu koju koristi kao ključni dokaz za potvrdu svojih predviđanja – nakon toga se ‘Huffington Post’, ‘CNN’ i ostali doslovno natječu u etiketiranju i konspirativnim nagađanjima, no i dalje uporno izbjegavaju usporedbe sa sličnim američkim majstorima ‘think-tank’ svijeta.

“Dugin me je pohvalio zbog odbacivanja mikronacionalizma”

Zbog svega navedenog, ne čudi sastanak na marginama iranske konferencije ‘New Horizon’ gdje se saborski zastupnik ‘Živog zida’ Ivan Pernar sastao s kontroverznim ruskim ideologom i filozofom. “Dugin je veliki intelektualac i iznenadio me širinom svojih pogleda. Prvo mi je rekao da mudro činim što odbacujem mikronacionalizam čiji je cilj posvađati male narode među sobom kako bi veliki mogli vladati nad njima, a potom mi je rekao da sukob zapravo nije između Amerike i Rusije nego između unipolarnog i multipolarnog svijeta, odnosno svijeta kojim vlada jedan centar moći i svijeta koji ima više centara moći i gdje svatko može birati s kime će biti blizak, a ne biti prisiljen na služenje Americi samo jer nema drugog izbora.” Uz Dugina konferenciju je pohodio veći broj zanimljivih gostiju među kojima su zviždači poput Michaela Maloofa, kultni ‘Psy-Op’ operativac Scott Bennett, aktivisti poput Jima W. Deana i Marie Pumier, povjesničari, EU parlamentarci… Teme su bile raznolike – od utjecaja izraelskog lobija na politiku SAD-a što je i danas medijski razmatrano kao ‘suluda teorija zavjere’, sankcija Iranu pa do Duginu bliskih rasprava o imperijalizmu, multipolarnosti i euroazijskoj povezanosti.

“Novi svjetski poredak izgrađuje se bičem i mrkvom, mrežama, propagandom i kaosom. Ali – tko se mača laća… Nasilje izaziva novo nasilje, nasilnik prije ili kasnije i sam postaje žrtva nasilništva… SAD ratuju protiv cijeloga svijeta, protiv čovječanstva – pri čemu svakoga uvjeravaju da je njihova vlast ‘blaga’ a njihova hegemonija ‘komforna’. Možda to i jest tako – ali i da jest to je opet ropstvo. U robove žele sve nas, na kraju krajeva, pretvoriti, makar njihova vlast i ne bila baš toliko komforna (a uostalom tko robove što i pita?)…” Američki mediji ga zbog ovakvih misli razapinju, europski nazivaju ‘ultradesničarom’, ruski pak izbjegavaju bilo kakav vid analize. No jedno je sigurno – Dugin treba Rusiju baš kao što je Rusiji presušno nedostajao jedan Dugin. Kompleksna ličnost, izniman pisac i strukturirani filozof tako je prošao put od disidenta i ‘otpadnika’ do najutjecajnijeg mislioca postkomunističke i postjeljcinovske Rusije – u svijetu u kojem njegove ideje polako izlaze na površinu. Četvrta politička teorija možda je Trumpovim bombardiranjem Sirije nakratko promijenila put, no u svijetu konspirativnih smjernica nije isključeno i da je u pitanju bio dogovor s Putinom – čime bi Dugin zaokružio svoju političku misao s početka karijere: “Probudio sam se u odbojnom i ispraznom svijetu. Kroz moje egzistencijalno odbacivanje tog svijeta, došao sam i do odbacivanja paradigme na kojoj se temelji. Zatim sam krenuo u potragu za alternativnim paradigmama.”

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.