Pixabay

Sve je izgledniji Treći svjetski rat, a ova tri sukoba mogu dovesti do te katastrofe

Autor: Dnevno.hr

U svijetu su tri ključna, najopasnija bojišta

U ovom stoljeću postoji opasnost od tri ključna sukoba koji mogu dovesti do svjetskog rata – ukrajinski problem, bliskoistočni sukob gdje bi glavnu ulogu imali ISIS i rat u Siriji i tenzije između SAD i Kine, analizira britanski Independent.

U 20. stoljeću svjetski su se ratovi dogodili neočekivano. A tijekom Hladnog rata, koncept Trećeg svjetskog rata bio je neodvojivo povezan s nuklearnim ratom, a kasnije i doktrinom sigurnog obostranog uništenja, piše The Independent.

No moguće je da budući sukob između veliki sila preuzme oblik još jednog hladnog rata, ili čak konvencionalnog “vrućeg” rata.

Hladni rat II

Časopis Time, hladnoratovski glasnogovornik američkog establišmenta, raspisao se o početku drugog hladnog rata 2014., nakon ruskog odgovora na krizu u Ukrajini. Isto su tako kritizirali ruskog predsjednika zbog vojne agresije u Gruziji 2008., očito uopće ne primjećujući identična kršenja međunarodnog prava od strane SAD-a, poput agresije na Irak. Kao i činjenicu da je ukrajinskoj krizi prethodilo dva desetljeća NATO-vog širenja na istok, unatoč čvrstim obećanjima kako do toga neće doći. Po tome su događaji u Ukrajini samo svršetak cijelog procesa.

Think-tank European Leadership Network (ELN) objavio je 2015. izvještaj o tome mogu li ruske vježbe s 80.000 pripadnika oružanih snaga i NATO-ve vojne igre s 15.000 sudionika dovesti do rata.

“Obje su vježbe pokazale kako svaka strana trenira tako da pazi koje su sposobnosti suprotne strane, te najvjerojatnije na umu ima ratne planove… Iako glasnogovornici inzistiraju kako se ove operacije vrše protiv hipotetskih protivnika, priroda i veličina ukazuju na suprotno. Rusija se priprema na sukob s NATO-m, dok se NATO priprema za moguću konfrontaciju s Rusijom.”

Nedavno su Sjedinjene Države poslale u Poljsku vojnika koliko ih nisu razmještale po Europi još od Hladnog rata. A najavile su i slanje trupa u druge istočnoeuropse države, Estoniju, Bugarsku i Rumunjsku. Rusija je, s druge strane, još jesenas postavila projektile koji mogu nositi nuklearne bojeve glave Iskander-M u Kalinjingrad.

Ne zna se još hoće li Trump smiriti situaciju s Rusijom, no s obje strane postoje tvrdolinijaši koji žele još dodatno pojačati tenzije.

Bliskoistočna geopolitika

Odmah nakon 11.9., postojalo je samo par stotina islamističkih boraca u planinama Hindukuša. 16 godina kasnije, nakon Rata protiv terorizma koji je koštao oko 4.000 milijardi dolara i po tvrdnjama Liječnika za društvenu odgovornost rezultirao oko 1.3 milijuna mrtvih, broj terorista je oko 100.000. Rat protiv terorizma pokazao se kao potpuni promašaj. Kako se to dogodilo?

Umirovljeni američki general Wesley Clark otkrio je kako je nakon 11.9. Pentagon napravio planove za napad na 7 država. Ti su planovi izvršeni s nevjerojatnom vjernošću zapadnim miješanjem u Irak, Siriju, Libiju, Afganistan, Pakistan, Somaliju i Jemen. Službeni razlog možda je bio terorizam ali namjera je bila garancija gospodarske i vojne premoći u regiji.

Brojni su kritičari rekli kako je rat u Iraku u stvari bio zbog otvaranja državnih sredstava globalnom kapitalu. Samo rekonstrukcija Iraka donijela je 100 milijardi dolara američkom gospodarstvu. U međuvremenu je Irak pretvoren iz sekularne diktature u utočište džihadista.

Saveznici zapada, Saudijska Arabija i Katar su u međuvremenu počeli financirati džihadiste. SAD su za to znale, ali očito da kada vodite realpolitika cilj opravdava sredstva. Tako su i britanske i američke obavještajne službe uspostavile ‘štakorovu liniju’ za naoružavanje terorista, od Libije do Sirije.

Teroristički napadi u Europi demonstrirali su teškoće u sprječavanju prelijevanja posljedica ovakvih politika. Još u 90-tima politički znanstvenik Samuel Huntington dao je neka jeziva predviđanja o sukobu civilizacija. Čak i nakon 11.9. te su teorije djelovale nerealne. No sada izgledaju potpuno stvarne. ISIS-ov je cilj uništiti multikulturalne zone gdje muslimani i nemuslimani mogu živjeti zajedno, kako bi prisilili sve muslimane da žive u ‘kalifatu’. Ironično, upravo politika SAD-a najviše pomaže ovom ISIS-ovom cilju.

Tihooceanska Azija

Za vrijeme Obamine administracije Pentagon se sve više okretao Aziji, te mu je cilj bio da 60% svih mornaričkih baza bude na tome kontinentu. SAD su istovremeno ojačale sveze s Japanom i drugim dalekoistočnim partnerima kako bi ‘ograničile’ Kinu. Gospodarski, SAD su gurale Trans-pacifično partnerstvo (TPP) – veliki trgovački dogovor koji je namjerno isključivao Kinu, kojeg je doduše Trump povukao.

Zadnjih godina rastu tenzije između Kine i Japana. A došlo je i do serije vojnih napetorsti između Kine i SAD-a, koji trenutno instalira projektile u Južnoj Koreji, nakon čega je Kina upozorila na novu atomsku utrku u tome području.

Trumpov dolazak na vlast vjerojatno će dodatno pojačati sukobe s Kinom. Novi Američki predsjednik već je najavio trgovinski rat s tom državom. Čak je i njegov glavni strateg Steve Bannon izjavio u ožujku prošle godine “Idemo u rat u Južnom kineskom moru za pet do deset godina… Nema sumnje oko toga.” I Bannon podržava Huntingtonove ideje o sukobu civilizacija između istoka i zapada. On promatra i islam i Kinu kao ekspanzionističke prijetnje.

Kina bi gospodarski mogla nadmašiti SAD, ali SAD je još uvijek vojno bez premca. Ovaj opasan nerazmjer znači da će SAD koristit vojnu silu kako bi si zagarantirao gospodarsku prevlast, prenosi Net.hr.

Autor: Dnevno.hr