wikipedia.org
wikipedia.org

PROMJENE VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU I SJEVERNOJ AFRICI OD 3.-9. LISTOPADA 2016. G.

Autor: Zoran Meter / Geopolitika.news

U Aleppu se nastavljaju snažne borbe između vladinih snaga i oružanih postrojbi islamskih ekstremista. Vladine i njoj odane snage uspjele su osloboditi nekoliko gradskih zona, a vojna inicijativa je i dalje na njihovoj strani, bez obzira na sporo i teško napredovanje.

Nastavljamo s tjednim prikazom stanja u regiji, u kojoj iznova dominira sirjijski sukob ali i rat u Jemenu, gdje je u napadu koalicijskih zrakoplova na pogrebnu povorku u glavnom gradu Seni poginulo više od 140, a ranjeno 520 ljudi.

U Aleppu se nastavljaju snažne borbe između vladinih snaga i oružanih postrojbi islamskih ekstremista. Vladine i njoj odane snage uspjele su osloboditi nekoliko gradskih zona, a vojna inicijativa je i dalje na njihovoj strani, bez obzira na sporo i teško napredovanje. Takav razvoj stanja primorava Zapad, koji ne želi poraz islamističkih (ili oporbenih snaga, kako ih on službeno naziva), na poduzimanje diplomatskih i medijskih akcija s ciljem onemogućavanja konačnog uspjeha snaga sirijske vojske, pričemu dominiraju politički pritisci na Moskvu i Damask naslonjeni na katastrofalno humanitarno stanje u Aleppu zbog „ratnih zločina uzrokovanih nekontroliranim zračnim napadima na civilno stanovništvo“.

SAD je 3. listopada objavio prekid suradnje s Rusijom po pitanju sirijske krize, osim uspostavljenih kanala za sprječavanje međusobnih incidenata u sirijskom zračnom prostoru. Pritom Washington ne isključuje mogućnost izvođenja napada na snage i objekte sirijske vojske, istodobno izjavljujući, kako oni „mogu dovesti do sukoba između ruske i američke vojske, a što nije u našem interesu“.

Američki državni tajnik J.Kerry i ruski ministar vanjskih poslova S. Lavrov su 5. listopada obavili telefonski razgovor. Moskva smatra, kako je „neaktivnost Washingtona dovela do pregrupiranja islamističkih snaga u Siriji“, i da SAD nije izvršio svoj dio dogovora o Siriji koji su dvije zemlje postigle 9. rujna. Moskva je izjavila, kako je otvorena za suradnju s SAD-om po pitanju Sirije i da je spremna učiniti sve da u toj zemlji dođe do normalizacije stanja, a kako se u njoj ne bi ponovio libijski scenarij. Pritom se nada kako u Washingtonu „ne prevladava želja za izvođenje napada po Siriji“.

U svezi zaoštravanja stanja, Rusija je u Siriju prebacila dodatne vojne snage. Radi se o postrojbi PRO i PZO sustava S-300 čija je zadaća zaštita ruske pomorske baze u Tartusu. Rusko Ministarstvo obrane je izjavilo, kako će bilo koji raketni ili zrakoplovni napad na teritorij pod nadzorom sirijske vlade, stvoriti stvarnu ugrozu za ruske vojnike, te su savjetovali „kolegama u Washingtonu, dobro promisliti o mogućim posljedicama“. Pritom je naglašeno, kako ruski sustavi PZO razmješteni u Siriji neće razmatrati putanje raketa i njihove izvore u slučaju napada na položaje vladinih snaga u Siriji. Pentagon je izjavio, kako se američke zračne snage koje lete nad Sirijom imaju pravo zaštititi.

Ruski šef diplomacije S. Lavrov je 9.10. izjavio kako Moskva smatra, da će se „pristalice vojnih napada po Siriji u SAD-u primiriti i ozbiljno procijeniti sve rizike“.

Zapovjedništvo sirijske vojske je 5.10. obznanilo odluku o smanjenju zrakoplovnih i topničkih napada na islamističke položaje u Aleppu, zbog želje za poboljšanjem humanitarnog stanja u gradu.

Sirijski predsjednik B. Asad je 6.10. izjavio, kako će se napad na istočne dijelove Aleppa nastaviti sve dok grad u potpunosti ne napuste islamističke snage. On „namjerava vratiti nadzdzor nad svim dijelovima države“, ali istodobno ne isključuje pregovore s teroristima koji djeluju u državi ako će to pomoći zaustavljanju krvoprolića.

Bijela kuća je objavila, kako američki predsjednik B. Obama ne smatra da SAD mogu polučiti svoje ciljeve u Siriji, prije svega razriješiti stanje u Aleppu, vojnim metodama.

Ruski parlament (Duma) je 7.10. ratificirao rusko-sirijski ugovor o trajnom razmještaju ruskih zrakoplovnih snaga na teritoriju Sirije.

Francuska i Španjolska su 8.10. u VS UN-a dostavili prijedlog rezolucije o Siriji, kojim bi se zabranili letovi vojnih zrakoplova nad Aleppom i ustanovio prekid vatre u čitavoj Siriji. U slučaju neispunjenja rezolucije, poduzimale bi se mjere protiv strana u sukobu. Rusija je na taj prijedlog uložila veto jer on „grubo izvrće stanje stvari, ima politizirani, neizbalansirani i jednostrani karakter, u njemu se nastoji zaštititi „Jabhat al-Nusru“… a čitav projekt je bio sačinjen samo da bi se izvršio dodatni pritisak na sirijsku vladu, a time i Rusiju“. Moskva je istodobno izložila svoj prijedlog rezolucije, u kojoj je iskazana potpora prijedlogu posebnog predstavnika UN-a za Siriju S. de Misture, o izvlačenju boraca „Jabhat al-Nusre“ iz Aleppa u susjednu regiju Idlib, a također se od svih strana traži ispunjenje obveza iz američko-ruskog dogovora o Siriji, koje se odnose na prestanak borbi i stvaranje uvjeta za pružanje humanitarne pomoći stanovništvu. Ruski prijedlog rezolucije nije stavljen na dnevni red jer je odbijen većinom glasova članica VS.

Jemen:

U Jemenu je 8.10. (prema izvješću tamošnjih šijtskih pobunjenika-huta) zrakoplovstvo koalicije arapskih zemalja predvođenih Saudijskom Arabijom izvršilo niz napada po zgradi u središtu glavnog grada Sane, u kojoj je bila u tijeku pogrebna ceremonija na kojoj je sudjelovalo oko tisuću ljudi. Poginulo je 140 (prema pojedinim izvorima 213) ljudi, a više od 520 je ranjeno, pričemu se najveći broj stradalih odnosi na civile. Među poginulima su i pojedine utjecajne osobe huta i oporbene stranke Sveopći nacionalni kongres, a također i gradonačelnik glavnog jemenskog grada A.-K Hilala. Napad je izvršen svega dan nakon izjave predstavnika UN-a o pristanku pobunjenika na uspostavu 72-osatnog primirja zbog humanitarnih razloga. Zapovjedništvo arapske koalicije odbacuje svoje učešće u ovom zločinu, a 9.10. je objavilo o svojoj spremnosti, da zajedno s SAD-om izvrše istragu tog napada. SAD je izjavio kako je „spreman korektirati razinu potpore“ koaliciji koja djeluje pod vodstvom Rijada u Jemenu.

Općenito, tijekom posljednjih nekoliko dana zračni napadi arapske koalicije izvodili su se u regiji Saada na sjeveru Jemena, kao i u središnjoj regiji Taiz. Napadi su se vršili i na lučki grad Moha (na obali Crvenog mora) koji je pod nadzorom huta, i to neposredno nakon napada na pogrebnu povorku u Sani.

Pomorska flota Saudijske Arabije je 4.10. počela vojnu vježbu pod nazivom „Štit Zaljeva-1“, u vodama Perzijskog i Omanskog zaljeva, kao i Hormuškog tjesnaca. Radi se o najvećim vježbama pomorskih snaga te zemlje u čitavoj povijesti. Osim brodova, u vježbi sudjeluje i zrakoplovstvo, postojbe pomorskog pjašaštva i pomorskih specijalnih postrojbi. Vježba se izvodi bojevim streljivom.

Zapovjedništvo iranskog Korpusa straže islamske revolucije upozorilo je Saudijce o nedopustivosti približavanja njihovih vojnih brodova iranskim teritorijalnim vodama.

Iran:

Izvršni direktor iranske Nacionalne naftne kompanije (NIOC) Ali Kardor, izjavio je 3.10., kako je Iran dostigao predsankcijsku razinu proizvodnje nafte od 4 milijuna barela dnevno, navodeći, kako „količina proizvodnje mora dosegnuti 5,2 ili 5,7 milijuna barela dnevno“.

Američko Ministarstvo financija je 7.10. ublažilo sankcije prema Iranu i dozvolilo sklapanje poslova u dolarima između Irana i offshore banaka, pri uvjetu da se ne dotiču američkog financijskog sustava.

Turska:

Turska vlada je 3.10. produljila izvanredno stanje u zemlji (proglašeno nakon neuspjelog puča sredinom srpnja) na još tri mjeseca. Turska obavještajna agencija MIT bit će podjeljena na vanjsku i unutarnju službu. Nakon preustroja MIT će obavljati isključivo obavještajne aktivnosti izvan zemlje.

Odnosi Turske i Egipta na visokoj razini mogu se uspostaviti tek nakon oslobađanja iz zatvora bivšeg egipatskog predsjednika i čelnika tamošnje „Muslimanske braće“ M. Mursija, izjavio je turski predsjednik R.T. Erdogan. Radi li se o ublažavanju turskih stavova u odnosu na tu najveću arapsku zemlju, s obzirom na dosadašnje stavove g. Erdogana da je Mursi zakonito izabran predsjednik i da se mora vratiti na vlast u Kairu, pokazat će vrijeme.

Njemački parlamentarci su 5.10. posjetili njemačke vojnike koji služe u turskoj zrakoplovnoj bazi Incirlik, nakon što im je Ankara ranije priječila dolazak zbog srpanjskog izglašavanja u Bundestagu rezolucije o turskom genocidu nad Armencima.

Afganistan:

Prošlog tjedna obnovljeni su napadi Talibana. Tako su njihove postrojbe 3.10. istodobno napale grad Kunduz i Puli-Humri, regionalna središta sjevernih regija Kunduz i Baglan, i uši u oba grada. Talibani su osvojili i zonu Nava i Hanashin u južnoj regiji Hilmend. U posljednje vrijeme zamjetno je jačanje položaja talibana u istočnim i južnim regijama: Logar, Hazni, Hilmend, kao i sjevernim, Kunduz, Jauzjan i Parvan. Prema riječima pojedinih analitičara, na vjernost „Islamskoj državi“ odlučuje se niz terenskih zapovjednika i boraca talibanskog pokreta.

Više od 70 država i 20 organizacija sudjelovalo je 4. i 5. listopada u radu donatorske konferencije o Afganistanu, u Bruxellessu. Prikupljena je pomoć toj državi u iznosu od 15,2 milijarde dolara, a EU je postao glavni sponzor, dodjelivši Afganistanu 5 milijardi eura.

Maroko:

U Maroku su 7.10. održani parlamentarni izbori na kojima je sudjelovalo 7 tisuća kandidata iz oko 30 političkih stranaka. Izlaznost je bila 43%, a pobjedu, sa 125 od ukupno 395 mijesta u parlamentu, osvojila je umjerena islamistička Stranka pravde i razvoja, na čelu s A. Benkarianom, dosadašnjim čelnikom vladajuće koalicije. Očekuje se kako će pobjednička stranka iznova uspjeti formirati vladu.

Tekst preuzet s portala Geopolitika.news. 

Autor: Zoran Meter / Geopolitika.news

ZADNJE VIJESTI