https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Landafr%C3%A6%C3%B0i.jpg.
https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Landafr%C3%A6%C3%B0i.jpg.

PROMJENE VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU I SJEVERNOJ AFRICI OD 10. – 16. LISTOPADA 2016. G.

Autor: Geopolitika.News

U švicarskoj Losani (Lausanne) je 15. listopada održan sastanak o Siriji na razini ministara vanjskih poslova Egipta, Iraka, Irana, Jordana, Katara, Rusije, SAD-a, Saudijske Arabije, Turske i predstavnika UN-a za Siriju Steffana de Misture. Tijekom susreta nisu mogla biti prevladana već poznata razmimoilaženja u stavovima vezanim uz načine završetka sukoba u toj zemlji te nije usvojen bilo kakav završni dokument, već je samo dogovoren nastavak kontakata.

Nekoliko događaja dominiralo je protekloga tjedna u regiji, a među njima se ističu oni u i oko Sirije (prije svih novi sastanak u Švicarskoj na razini ministara vanjskih poslova), kao i Turske, poglavito u kontekstu sastanka ruskog i turskog predsjednika Putina i Erdogana u Istanbulu. Danas ćemo detaljnije nego inače izvjestiti o vojnom stanju u Siriji protekloga tjedna, zbog do krajnosti zaoštrene političko-diplomatsko-medijske retorike između Moskve i Washingtona, koja plijeni pozornost svjetske javnosti. Zbog povećanog opsega informacija na tu temu, o stanju u toj zemlji izvjestit ćemo na kraju ovog prikaza.

U švicarskoj Losani (Lausanne) je 15. listopada održan sastanak o Siriji na razini ministara vanjskih poslova Egipta, Iraka, Irana, Jordana, Katara, Rusije, SAD-a, Saudijske Arabije, Turske i predstavnika UN-a za Siriju Steffana de Misture. Tijekom susreta nisu mogla biti prevladana već poznata razmimoilaženja u stavovima vezanim uz načine završetka sukoba u toj zemlji te nije usvojen bilo kakav završni dokument, već je samo dogovoren nastavak kontakata.

Ruski predsjednik V. Putin je 10. listopada obavio državnički posjet Turskoj, u sklopu održavanja 23. Svjetskog energetskog kongresa, održanog u Istanbulu od 10.-13. listopada. Nakon uvodnih govora na početku rada Kongresa, predsjednici Putin i Erdogan obavili su važne razgovore, a što je i bio glavni cilj Putinovog dolaska u Tursku, po prvi put nakon uspostave normalizacije rusko-turskih odnosa krajem lipnja o.g. (ukupno treći susret dvojice državnika od kolovoza).

Vođe dviju država postigli su dogovor o ubrzanju izgradnje turske atomske centrale „Akkuyu“, potpisan je sporazum o izgradnji plinovoda „Turski tok“ iz Rusije u Tursku po dnu Crnog mora, kao i ruskom davanju popusta glede cijene plina za tursko tržište vezano uz taj projekt. Dvojica državnika, naravno, razgovarala su i o stanju u Siriji, poglavito o dostavi humanitarne pomoći Aleppu. Pritom su obojica pružili potporu prijedlogu izaslanika UN-a za Sirjiu S. de Misture, o izvlačenju islamističkih boraca iz istočnog Aleppa, kao i dali izjave o potrebi završetka rata u Siriji. Razgovaralo se i o zajedničkim aktivnostima u sferi vojno-tehničke suradnje, između ostalog i sagledavanja mogućnosti isporuka Turskoj ruskih PZO sustava. Osim toga, Rusija je počela s postupnim ukidanjem embarga na uvoz prehrambenih proizvoda iz Turske.

U Turskoj se nastavljaju istražne radnje protiv osumnjičenih osoba za suradnju s oporbenim disidentom F. Gulenom. Priopćeno je, kako je više od 60 tisuća osoba unutar državnih službi dobilo otkaze (sudci, doktori, časnici i dočasnici, policajci, tužitelji, diplomati). Iz službi turskog parlamenta odstranjena je 41 osoba, a za njih još 60 provode se istražne radnje.

Na ministarskom sastanku između Turske i Vijeća za suradnju arapskih zemalja Perzijskog zaljeva (The Cooperation Council for the Arab States of the Gulf), održanom 13.10., arapske zemlje Zaljeva pristale su imenovati suradnike F. Gulena – teroristima.

Jemen:

Američki Pentagon je objavio informacije prema kojima su 10, 12. i 16. listopada američki ratni brodovi bili napadnuti raketama s jemenske obale – dijela koji je pod nadzorom šijtskih pobunjenika – huta, pričemu niti jedan brod nije bio pogođen. Jedan od američkih brodova je i uzvratio paljbom po položajima od kud je napad izvršen. Kao odogovor, vojska SAD-a je 13.10. uništila tri radara na jemenskom teritoriju, a najavljeno je, kako će se i dalje poduzimati reakcije „na slične ugroze našim brodovima i brodskim trgovačkim prijevoznicima“. Washington je izjavio kako ne namjerava sudjelovati u jemenskom vojnom sukobu, a spomenuti napadi izvršeni su u smislu samoobrane.

Zapovjedništvo arapske koalicije na čelu sa Saudijskom Arabijom je 15.10. priznalo svoju umješanost u napad na pogrebnu ceremoniju, koja se 8.10. održavala u jemenskom glavnom gradu Sani, kojom prilikom je poginulo više od 150, a ranjeno više od 520 osoba – većinom civila. Napad su nazvali „greškom“. Istodobno je Iran u Adenski zaljev, prema jemenskim obalama, otpravio odred svojih ratnih brodova – konkretno, jedan razarač u pratnji manjih brodova. Cilj misije je osiguranje neometane plovidbe trgovačkih brodova i tankera nafte, izjavio je zapovjednik iranskih pomorskih snaga kontra-admiral H. Sayari.

Američki State Department je 13.10., u svezi krvavog zračnog napada arapske koalicije, izjavio, kako će se donjeti odluka o mogućem smanjenju vojne pomoći Saudijskoj Arabiji nakon upoznavanja s rezultatima istrage od strane Rijada.

Pogoršavanje egipatsko-saudijskih odnosa

U posljednje vrijeme primjetno je pogoršavanje odnosa između Kaira i Rijada. 10.10. saudijski državni naftni gigant „Aramco“ objavio je privremenu obustavu izvoza naftnih derivata Egiptu tijekom listopada (vezanih uz ugovor iz travnja o.g. vrijedan 23 milijarde dolara, o isporuci Egiptu 700 tisuća tona naftnih derivata mjesečno u sljedećih pet godina). Arapski mediji izvješćuju o povlačenju saudijskog veleposlanika iz Kaira, a analitičari reakciju Rijada povezuju s potezima Kaira prigodom glasvanja u VS UN-a 8.10. o stanju u sirijskom Aleppu, kada je egipatski predstavnik glasovao i za francusku rezoluciju o zabrani letova i za ruski prijedlog rezolucije o izvlačenju boraca iz istočnog Aleppa. Te poteze Kaira Rijad je nazvao „vrijednim žaljenja“.

Istodobno je egipatski predsjednik A.F. al-Sisi izjavio, kako obustava izvoza saudijskih naftnih derivata nije povezana s egipatskim glasovanjem u VS, i da su „odnosi Egipta s državama Perzijskog zaljeva čvrsti“. Naglasio je kako Egipat želi očuvati arapsku nacionalnu sigurnost na način kako on to sam vidi, i da „naša država samostalno donosi odluke potčinjene njezinim interesima“. „Postoje želje za provođenje pritisaka na nas, ali mi se ne saginjemo pred nikim osim Svevišnjem“, kazao je egipatski čelnik. Istodobno je izjavio kako Egipat vodi samostalnu politiku po pitanju Sirije i da želi razoružanje tamošnjih terorističkih organizacija i osiguranje mogućnosti da sami Sirijci odluče o budućnosti svoje zemlje, pričemu se Egipat zalaže za sirijsku teritorijalnu cjelovitost. Također je odbacio optužbe službene Adis Abebe o navodnoj egipatskoj i eritrejskoj zavjeri protiv Etiopije kroz pružanje potpore neredima od strane demonstranata u Etiopiji.

A da Egipat sve intenzivnije vodi samostalnu vanjsku politiku, osim Libije, gdje se sukobljava s američko-britansko-saudijskim interesima i podupire vladu u Tobruku i njoj odanog generala Haftara, svjedoče i informacije o započetom prebacivanju s 5 transportnih zrakoplova Il-76MD više od 200 ruskih padobranaca, skupa s vojnom tehnikom i oklopnim transporterima, u blizinu egipatskog grada Aleksandrije, gdje će idući tjedan započeti višednevna velika egipatsko-ruska vježba zračno-desantnih snaga, kojoj će nazočiti više od 30 vojnih izaslanika iz raznih država svijeta.

Afganistan:

Nakon nedavnog zauzimanja od strane talibana grada Kunduza (regionalnog središta istoimene regije) i grada Lashkargaha, (središta regije Hilmend), vladine snage su prošlog tjedna uspjele vratiti nadzor nad tim izgubljenim gradovima. Međutim, talibani su 11.10. osvojili važne teritorije sjeverne regije Faryab i iznova napali grad Farah, središte istoimene zapadne regije. Vrlo složeno stanje u Afganistanu opterećuje i daljnje jačanje „Islamske države“, koja je 12.10. preuzela odgovornost za napad na šijtske hodočasnike u Kabulu, koji su obilježavali dan svojih mučenika (Ašura). Tom prilikom poginulo je 20 osoba, a lokalni šijti su napadani i u drugim djelovima Afganistana.

SIRIJA:

Rusko Ministarstvo obrane je 10.10. izvjestilo o planovima povišenja vojne razine ruskog objekta u sirijskom gradu Tartusu s „točke materjalno-tehničke potpore ruske pomorske flote“ do statusa trajne vojno-pomorske baze. Navodno je ugovor o njezinom korištenju potpisan na rok od 49 godina.

Iz glavne luke ruske Sjeverne flote Severomorska, 15.10. isplovila je grupa ratnih brodova na čelu s moderniziranim nosačem zrakoplova „Admiral Kuznecov“, teškom atomskom krstaricom „Petar Veliki“, dva velika protupodmornička broda i nekoliko pomoćnih brodova, a njihov krajnji cilj je Istočno Sredozemno more.

Rusko zrakoplovstvo je 9.10. izvršilo 35 uzleta i izvelo napade na položaje islamističkih boraca iz t.o. „Jabhat al-Nusra“ u Aleppu. Zrakoplovi sirijske vojske su tijekom tjedna djelovali po džihadističkim snagama u regiji Aleppo, Deraa, Idlib, Latakija, Hama, Homs i Deir az-Zour. Na terenu su borbe vođene u mnogim sirijskim regijama.

U borbama za sjevernu okolicu grada Aleppa, 9.10. sirijska vojska je izbacila borce „Jaish al-Fatha“ iz kvarta Al-Oveidža. Vladine snage i iračka šijtska postrojba „Al-Nudžaba“ su 10.10. potisnule borce „Nureddin al-Zengija“ i „Jabhat Fath ash-Shama“ iz kvarta Sheik Said u južnim predgrađima Aleppa. Na sjeveru grada do sredine dana vladine snage nadzirale su oko polovice zone Bustan al-Basha.

Na jugu Aleppa 12.10. vodila se borba za kvartove oko brežuljka Sheik Said, gdje su se vladinim snagama suprostavljali borci „Jaish al-Fatha“. 14.10. potisnule su ih vladine snage i borci libanonskog „Hezbollaha“.

Također su se nastavile borbe za sjevero-istočne kvartove Aleppa, gdje su vladine snage odustale od pokušaja napada na čitavoj liniji fronte te su svoje snage koncentrirale na zauzimanje „kvarta za kvartom“ u manjim gradskim zonama. 13.10. dio postrojbi 102. brigade Republikanske garde i borci palestinske organizacije „Liva al-Kuds“ uspostavili su nadzor nad strateškim uzvisinama Talaat al-Bureij i Jabal as-Zafit.

Dana 12.10. sirijska vojska odbila je novi napad boraca „Islamske države“ na zračnu bazu „Kuveires“ u regiji Aleppo, kojom prilikom je ubijeno 15 ISIL-ovih boraca.

Istočno od spomenute baze, 14.10. vladine snage uspostavile su nadzor nad zonom Al-Ars al-Hamra.

Na sjeveru regije Aleppo proturski pobunjenici iz redova Slobodne sirijske vojske su uz potporu turskih tenkova 15.10. pokrenuli napad s lokacije grada Ar-Rai na regionalno uporište „IS“ u gradu Dabiku, koji se nalazi 10 kilometara od sirijsko-turske granice. Do kraja dana probili su se na oko 2 kilometra od spomenutog grada.

Na sjeveru regije Hama je do 10.10. sirijska vojska nakon snažnog protunapada uspostavila nadzor nad selom Ash-Shaata i probila se u grad Maan, kojim je 13.10. u potpunosti i ovladala nakon teških borbi s borcima „Jabhat Fath ash-Shama“. U sljedeća dva dana sirijska vojska je oslobodila gradove Kovkab i Al-Hamru, koji su bili u rukama „Jaish al-Fatha“.

U regiji Damask, u Istočnoj Guti vladine snage su 12.10. pokrenule boj u gradu Al-Reihan, pričemu su uništile 30-ak vatrenih položaja džihadista koji su tamo bili stacionirani već dugo vremena.

U Zapadnoj Guti vladine snage su 13.10. počele boj za grad Deir Habija koji je oslobođen sljedećeg dana. U oslobađanju grada sudjelovali su dijelovi 4. mehanizirane i 1. i 7. pješačke divizije.

U regiji Deir az-Zour, u borbama za istoimeni grad, 15.10. sirijska vojska odbila je napad „IS“ u kvartovima Al-Amal, Al-Jubeila i As-Sanaa.

Na sjeveru regije Latakija, 11.10. borci islamističke organizacije „Jabhat Fath ash-Sham“ više su puta napadali položaje vladinih snaga oko naselja Kabani, Nahshaba, Al-Malek i Shallif, ali su napadi bili odbijeni. 14.10. borci te terorističke organizacije napali su vladine snage u naselju Tal Rasha, također bezuspješno i navodno uz velike gubitke.

Prema informacijama iz izvora sirijskih Kurda, Pentagon je na sjeveru regije Rakka razmjestio dodatnih 300 američkih specijalaca, što može značiti pripremu za napad na grad Rakku sa snagama sirijskih Kurda.

U regiji Idlib, na sjevero-zapadu Sirije, 9.10. je „Jabhat Fath ash-Sham“ objavio kako će pod svoje okrilje i znamenje primiti organizaciju „Džund al-Aksa“, koja se nalazi na američkom crnom spisku terorističkih organizacija. Do tada su se u regiji Idlib vodile snažne borbe između boraca „Džund al-Aksa“ i boraca iz organizacije „Ahrar ash-Sham“. Potonja organizacija je optuživala prethodnu za suradnju s „Islamskom državom“. Uz posredništvo „Jabhat Fath ash-Shama“ zapovjedništva dviju organizacija sklopila su dogovor o nenapadanju.

Zapadni analitičari su objavili informaciju o tome, da je u prvih 9 mjeseci ove godine „Islamska država“ u Siriji i Iraku izgubila 16% svog teritorija. U Siriji je najviše izgubila u regiji Aleppo, nakon ulaska turske vojske i osnivanja 10-kilometarske sigurnosne zone uzduž granice s Turskom.

Tijekom prošlog tjedna ruski generali jasno su upozorili kako će PZO i PRO sustavi S-300 i S-400 biti uporabljeni u slučaju da SAD počme nanositi napade na sirijsku vojsku raketama Tomahawk.

Američki predsjednik B. Obama je 14.10., na zasjedanju Vijeća za nacionalnu sigurnost, izjavio kako će SAD nastaviti djelovati s ključnim državama u cilju diplomatskog rješavanja sirijskog sukoba. Ranije, 12.10., State Department je objavio, kako je suradnja SAD i Rusije krajnje važna za uspostavu prekida vatre ali da Washington sada namjerava raditi s Moskvom kroz dijalog u kojem sudjeluje više država.

Normalizacija odnosa Turske i Rusije „ne znači promjenu položaja Ankare po pitanju Sirije i Asada“, izjavio je 13.10. šef turske diplomacije M. Chavushoglu. Ankara nastavlja oštru retoriku glede toga, da Turska nije i neće voditi bilo kakve pregovore s predsjednikom Asadom. Šef saudijske diplomacije A. al-Jubeir je izjavio kako se nada da će „poboljšanje odnosa Moskve i Ankare pridonjeti rješavanju sirijske krize“.

Službeni Damask izražava nadu kako će Rusija utjecati na promjenu turske politike u svezi sukoba u Siriji. O tome je 13.10. govorio predsjednik Asad, dodavši, kako on pozitivno ocjenjuje normalizaciju rusko-turskih odnosa i kako sirijska vlada vjeruje Rusiji i njezinoj politici.

Izvor: Geopolitika.news

Autor: Geopolitika.News

ZADNJE VIJESTI