commons.wikimedia

Promjena vojno-političkih elemenata na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi od 28. 11. do 4. 12. 2016.

Autor: Zoran Meter/geopolitika.news

Nastavljamo s praćenjem najvažnijih tjednih zbivanja u regiji Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Težište interesa međunarodne politike i svjetske javnosti i dalje je usmjereno na Siriju ali kako Geopolitika.news intenzivno prati i često objavljuje i analizira najbitnije događaje u toj zemlji, sada ćemo izvjestiti samo o najnovijim zbivanjima, a veću pozornost posvetiti, Libiji, Afganistanu i Jemenu gdje se također nastavljaju intenzivne borbe između suprostavljenih vladinih i islamističkih snaga. Naravno, razmotrit ćemo i najvažnije događaje u Turskoj i Iranu

Sirija:

Glavnina sukoba i dalje se odvija u gradu Aleppu na sjevero-zapadu zemlje. U nedavno pokrenutoj velikoj ofanzivi snage sirijske vojske i njoj odane postrojbe lokalnih Kurda, sirijskih dragvovoljaca, libanonskog „Hezbollaha“, iračkih šijtskih milicja i afganistanskih Hazara (manjinski šijtski narod Afganistana), do 4 prosinca uspjele su ovladati s oko 55% okupirane istočne polovice Aleppa. Na taj način, od donedavnog nadzora polovice čitavoga grada, „umjereno-terorističkoj koaliciji“ ostala je svega četvrtina grada s tendencijom brzog gubitka položaja neovisno o njihovom još uvjek snažnom otporu.

Prošlog tjedna sve razjedinjenije oporbene skupine koje se suprostavljaju vladinim snagama objedinile su se u „Vojsku Aleppa“ i odbile položiti oružje, a njihove vođe izjavljuju kako pad Aleppa ne znači i kraj njihove borbe protiv režima B. Asada. Inače, duhovni vođa „Vojske Aleppa“ kojeg sluša ne samo tamošnja „Al-Nusra“ već i tzv. umjerena oporba u istočnom Aleppu je izvjesni saudijski propovjednik i šeik te šerijatski sudac „Al-Nusre“ Abdullah al-Muhaisin (sada boravi u Aleppu). On u svojim propovjedima poziva na džihad protiv Rusije, ali i protiv Amerikanaca i država EU, a nedavno je pozvao i turskog predsjednika da uvede vojsku u Aleppo radi spašavanja sunita.

U Ankari su, uz tursko posredništvo, održani pregovori između predstavnika Rusije i sirijske oporbe (bez „Jabhat al-Nusre“) o završetku borbi u Aleppu. Čelnik ruske diplomacije S. Lavrov je izjavio kako bilo kakvo inzistiranje na odlasku predsjednika Asada nije prihvatljivo i da takvih sporazuma nije bilo.

Američki državni tajnik J. Kerry je 2. 12., u Rimu, na susretu s ruskim kolegom Lavrovom potonjem predao američke prijedloge „koji se nalaze unutar okvira davno zacrtanih smjerova ruskih stručnjaka u pregovorima s Amerikancima“ o problemu Aleppa.

Turska, Saudijska Arabija, UAE i Katar predložili su sazivanje izvanredne sjednice Glavne skupštine UN-a glede razmatranja stanja u Aleppu, kako bi se postigle preporuke što i kako dalje nakon neuspjeha VS UN-a u riješavanju tog problema.

U noći 28. 11. izraelske zračne snage su po prvi put napale objekt „Islamske države“ na teritoriju Sirije. Premijer B. Netanjahu je izjavio kako Izrael neće dozvoliti islamskom ekstremizmu otvaranje fronta na izraelskoj granici, i obećao, kako osim napada koji su reakcija na islamističke napade, Izrael sebi ostavlja i pravo nanošenja preventivnih udara.




Turska:

Nakon oštrih riječi predsjednika Erdogana o tome da je cilj ljetos započete turske vojne intervencije na sjeveru Sirije svrgavanje režima B. Asada, izrečenih 29. 11., i naknadnih umirujućih tonova iz turskog državnog vrha i ureda predsjednika Erdogana kako je sve to rečeno figurativno, 1. prosinca u Tursku je stigao šef ruske diplomacije S. Lavrov. Glavne teme razgovora s njegovim turskim kolegom M. Chavushogluom bile su Sirija, Zakavkazje, Srednja Azija i stanje u Ukrajini. Već idućeg dana turski parlament (Medžlis) ratificirao je međuvladin dogovor s Ruskom Federacijom o izgradnji podmorskog plinovoda „Turski tok“ (jučer ga je potpisao i predsjednik Erdogan čime je završena službena procedura i omogućen start projekta).

Predsjednik Erdogan je 1. 12. izjavio kako Turska želi „na najvišoj razini održavati“ odnose s Rusijom, Iranom, Kinom i Japanom, a da sveze Turske s Istokom i Zapadom „dopunjavaju jedna drugu“. „To se tiče Crnomorske i Sredozemne regije“, rekao je turski vođa. Govoreći o sukobu Turske i EU, predsjednik Erdogan je od Bruxellessa zatražio ispunjavanje obećanja jer „strpljivost i energija za utrku s EU dolaze kraju“. A ukoliko „EU ispuni obećanje o liberalizaciji viznog sustava, humanitarnoj pomoći i otvaranju novog poglavlja za pristup Turske u EU, Ankara će prodemonstrirati dobre namjere“.




Turska je predložila Rusiji i Kini prelazak na uzajamno plaćanje u međusobnoj trgovini u nacionalnim valutama, izjavio je 3. 12. turski predsjednik.

Libija:

Prošli tjedan Moskvu je posjetio zapovjednik Libijske nacionalne vojske general (nedavno je proglašen maršalom) Kh. Haftar. Razgovarao je s ministrom vanjskih poslova S. Lavrovom koji mu je kazao kako Rusija zastupa traženje puta za libijsku nacionalnu pomirbu, sukladno odlukama VS UN-a. Pritom je pohvalio generala Haftara za njegovu brobu za nezavisnost i teritorijalno jedinstvo zemlje. Glavni cilj dolaska libijskog generala u Moskvu ipak je bio njegov susret s ruskim ministrom obrane S. Šojgu i šefom ruskog Vijeća sigurnosti N. Patrushevom, kojima je iznio svoj želje za pružanjem ruske pomoći u borbi protiv terorizma.

SAD polazi od toga, da je jedini zakoniti polučitelj vojne pomoći u Libiji Vlada nacionalnog jedinstva na čelu s F. Sarrajem, rečeno je u američkom State Departmentu, kao reakcija na razgovore generala Haftara u Moskvi. Washington je uvjeren kako se sve libijske snage trebaju ujediniti pod zapovjedništvom Vlade nacionalnog spasa. Pitanje je, navodi State Department, kim sebe smatra general Haftar.

A na libijskom terenu, u glavnom gradu Tripoliju je 1. 12. počeo snažan boj između različitih suparničkih oružanih organizacija, u prvom redu između snaga odanih premijeru Sarraju i radikalnih islamističkih postrojbi iz redova „Muslimanske braće“ iza kojih stoji Katar.

Jemen:

Političko vodstvo jemenskih pobunjenika-huta je 28. 11. predložilo je sastav vlade nacionalnog jedinstva na čelu s premijerom A. A. Salehom ben Habturom, a spisak s imenima ministara predalo na razmatranje Visokom političkom vijeću utemeljenom od strane huta i suradnika bivšeg svrgnutog predsjednika A. A. Saleha. Taj čin izazvao je negativne reakcije od strane sadašnjeg jemenskog predsjednika M. Hadija i Saudijske Arabije kao predvodnice intervencionističke vojne kampanje od strane arapske koalicije, koja u Jemenu traje već više od godinu i pol dana, a kraj joj se još ne nazire.

Iran:

Budući američki predsjednik D. Trump svojim je izjavama o namjeri ukidanja prošle godine potpisanog sporazuma u svezi iranskog nuklearnog programa izazvao buru negativnih reakcija u Teheranu. Iranski parlament (Medžlis) je 3. 12. usvojio zakon o zabrani uvoza američkih roba široke potrošnje „kao simetrični odgovor na produljenje roka djelovanja zakona D’Amato od strane američkog Kongresa“ (radi se o zakonu iz 1996. godine „O uvođenju sankcija prema Iranu“). Pritom Teheran obećava kako će usljediti i druge mjere. Tako ministar vanjskih poslova D. Zarif upozorava kako će Iran zaustaviti realizaciju sporazuma o svom atomskom programu ukoliko SAD produlji sankcije jer bi to narušilo uvjete samog sporazuma. Iranski predsjednik H. Rohani također je zaprijetio SAD-u odlučnim odgovarajućim mjerama ukoliko predsjednik Obama potpiše zakon o produljenju sankcija. Istodobno su zastupnici Kongresa tijekom glasovanja pojasnili kako produljenje zakona ne narušava uvjete iz sporazuma o iranskom atomskom programu jer predstavlja samo produljenje sankcija uvedenih prije puno godina.

Direktor američke CIA-e J. Votel smatra kako dogovor oko iranskog nuklearnog programa nije rezultirao promjenom ponašanja Teherana, štoviše, povećao je njegovo „zlo ponašanje u regiji“.

Iranski predsjednik H. Rohani i ruski čelnik V. Putin telefonski su razgovarali 28. 11. o suradnji dviju država, prioritetnim zajedničkim gospodarskim projektima i koordinaciji aktivnost na svjetskim tržištima ugljikovodika i po pitanju sirijskog sukoba.

Izvor: geopolitika.news

Autor:Zoran Meter/geopolitika.news
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.