wikimedija.org
wikimedija.org

PROMJENA VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU I SJEVERNOJ AFRICI OD 26. 09. – 02.10. 2016. G.

Autor: Zoran Meter / Geopolitika.news

Kada već spominjemo vanjsko-političke probleme Rijada, treba nadodati i one unutarnje, koji se ogledaju u prvim rezovima na radnička i socijalna prava, što ukazuje na znakove ozbiljnijih gospodarskih teškoća.

I prošlog tjedna najvažniji događaji u regiji odvijali su se u Siriji. Međutim, današnji presijek prošlotjednih zbivanja počet ćemo jednom drugom viješću zbog mogućih posljedica koje u sebi sadrži u smislu daljnjih američko-arapskih odnosa. Radi se o odluci američkog Kongresa za odbacivanje veta uloženog od strane predsjednika Obame na zakon, koji omogućuje obiteljima žrtava terorističkih napada 9/11 podizanje tužbi protiv Saudijske Arabije.

  1. rujna američki Kongres je po prvi put, u osam godina mandata predsjednika Obame, dvotrećinskom većinom glasova zastupnika oba doma uspio odbaciti njegov veto na spomenuti zakon, koji u neugodan položaj stavlja pouzdanu američku regionalnu partnericu Saudijsku Arabiju. Taj zakon omogućuje obiteljima žrtava podizanje tužbi protiv Rijada i de facto Saudijsku Arabiju smatra sponzorom terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. godine. Podsjetimo, od ukupno 19 terorista koji su u njima neposredno sudjelovali, čak 15-orica su bili Saudijci. Bijela kuća je na odluku Kongresa izrazla „negodovanje“, a saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova odmah je osudilo taj zakon (pod nazivom „O pravosuđu protiv sponzora terorizma“). On je u Rijadu izazvao „duboku zabrinutost“, a u tamošnjem MVP je rečeno: „Podrivanje temelja državnog suvereniteta, koji je stotine godina bio osnova međunarodnih odnosa, imat će negativne učinke na sve države, uključno i SAD“. Rijad se još uvijek nada kako će „prevladati mudrost i kako će Kongres usvojiti nužne mjere za korekciju novog zakona“. Međutim, teško da će od toga nešto biti, a na što ukazuje i vijest, kako je već 1. listopada američki sud primio prvu tužbu protiv saudijskih vlasti od udovice poginule osobe u zgradi Pentagona 11. rujna 2001. g.

Kada već spominjemo vanjsko-političke probleme Rijada, treba nadodati i one unutarnje, koji se ogledaju u prvim rezovima na radnička i socijalna prava, što ukazuje na znakove ozbiljnijih gospodarskih teškoća. Naime, saudijski kralj Salman je 28.9. izdao naredbu prema kojoj se, po prvi put u povijesti zemlje smanjuju državni izdatci za zaposlene u državnim službama, koji čine oko 2/3 svih zaposlenika u Kraljevstvu. Od 1.10. samnjuju se plaće ministara za čak 20%, kao i bonusi članovima vlade za korištenje stanova i automobila za 15%. I ostalim državnim službenicima se smanjuju bonusi i uvode limiti na isplate otpuštenim djelatnicima koji su postali višak. Sve ove mjere smatraju se odgovorom na niske cijene nafte zbog kojih je smanjen priljev novca u državnu blagajnu, a prodaja nafte bila je i još će dugo biti glavni čimbenik nacionalnog blagostanja zemlje. Za rashode na zaposlenike u dominantnom državnom sektoru do sada je izdvajano 45% ukupnih proračunskih sredstava (128 milijardi dolara u 2015. g.), zbog čega je proračunski deficit za prošlu godinu iznosio 98 milijardi dolara. Međutim, neizvjesno je kako će spomenute mjere utjecati na neformalni (nepostojeći) socijalni sporazum između vladajuće saudijske elite i njihovih podanika o očuvanju svojevrsnog statusa-quo u osjetljivoj ravnoteži tog nestabilnog društva, u odnosu na radikalne islamističke pokrete koji ne gledaju blagonaklono na hedonistički stil života u enormnom bogatstvu ograzlih vladajućih elita zemlje.

Prilično povezana s ovom temom je i vijest od 28. rujna, kada su  članice OPEC-a, na neformalnom susretu u Alžiru postigle dogovor o uvođenju ograničenja na proizvodnju nafte, na razini 32,5 – 33 milijuna barela dnevno. Ono „mora biti raspoređeno između svih sudionika“. OPEC će osnovati koordinacijsko vijeće, koje će u studenom dostaviti završni prijedlog o ograničenju razine dnevne proizvodnje nafte. Razdoblje njegovog trajanja još nije definirano, a može iznositi i dvije godine. Istodobno je Iran odbio ograničiti svoju proizvodnju do trenutka dok ne dostigne dnevnu razinu od 4 milijuna barela. Svoje uvjete na potpisivanje sporazuma ima i Irak.

Sirija:

  1. rujna obilježena je godišnjica otpočinjanja vojne operacije ruskih zračnih snaga u Siriji. Većina ruskih i svjetskih analitičara smatraju je glavnim razlogom opstanka Asadove vlasti i ojačavanja njegovih vojnih snaga i političkog položaja u zemlji.

Prošlog tjedna najvažnija vojna zbivanja odvijala su se u Aleppu, gdje vladine snage, uz potporu zrakoplovstva, nastavljaju uspješne napade na položaje islamističkih postrojbi blokiranih u istočnom dijelu grada, pričemu je  oslobođeno nekoliko gradskih kvartova. Zapovjedništvo sirijskih zračnih snaga je 2. listopada islamističkim borcima predložilo napuštanje okupiranih gradskih četvrti, jamčeći im siguran izlaz. U gradu se nastavlja teško humanitarno stanje.

Sirijska oslobađajuća vojna akcija u Aleppu izaziva oštre kritike od strane SAD-a i njegovih Zapadnih i arapskih saveznika i partnera, a redom se optužuje Asadov režim i Rusija za izvođenje napada na civilne objekte, što, prema njihovim procjenama, dovodi do velikih žrtava. Moskvu također optužuju za „nedostatno učešće“ u riješavanju sirijske krize i nedovoljan pritisak na režim u Damasku. Washington sve češće odašilje poruke o prekidu suradnje s Moskvom po pitanju Sirije i uvođenju novih sankcija protiv Rusije. Amerikanci navode kako razmatraju varjante „odlučnijih i agresivnijih akcija u Siriji u slučaju da diplomatski napori dožive krah“. Državni tajnik J. Kerry rekao je svom ruskom kolegi S. Lavrovu, kako SAD može zaustaviti suradnju s Rusijom po pitanju Sirije ukoliko Moskva ne poduzme žurne mjere s ciljem završetka ofanzive u zoni Aleppa. Istodobno Washington priznaje, kako SAD nije u stanju svojim snagama završiti oružani sukob u Siriji i da „nikakve alternative političko-diplomatskom riješenju oružanog sukoba u Siriji nema“. State Department smatra kako još uvijek postoji mogućnost riješenja stanja u Siriji na temelju prošlomjesečnog američko-ruskog sporazuma „ali je  uskoro neće biti“. SAD također ne odbacuje nastavak konzultacija s Rusijom glede sprječavanja incidenata između zrakoplova dviju država koji djeluju u Siriji.

Moskva je, s druge strane, pozvala Washington i njegove saveznike na odbacivanje provokativne retorike i ulaganje svih snaga na skoro zaustavljanje sukoba u toj zemlji temeljem spomenutog američko-ruskog sporazuma. Njegovu osnovu predstavlja razdvajanje umjerene oporbe od terorističkih postrojbi, navodi ruska strana. Moskva također izražava negodovanje „ultimativnim signalima SAD-a u odnosu na Siriju“, koji dosežu razinu prijetnji. „Moskva de facto smatra ugroze SAD-a po pitanju Sirije potporom teroristima“. Prema riječima ministra S. Lavrova, SAD posljednjih dana prestaje biti nepristrani supredsjedatelj Međunarodne grupe za potporu Siriji „i igra na jedan gol“. Rusija je poduzela sve nužne mjere kako bi se izbjegle civilne žrtve, izjavio je ruski šef diplomacije, koji je u razgovoru sa svojim američkim kolegom potvrdio spremnost Moskve za razmatranje dodatnih mogućnosti za normalizaciju stanja u Aleppu. Kao odgovor na poziv J. Kerryja za zaustavljanje protuterorističke akcije u Aleppu s ciljem obnove prekida vatre, S. Lavrov je izjavio kako se prošli mjesec dogovoreno primirje višekratno narušavalo od strane boraca iz istočnog Aleppa, kojima zapovjeda „Jabhat al-Nusra“ (u međuvremenu preimenovana u „Jabhat Fath ash-Sham“).

Što se tiče turskog sudjelovanja u vojnim operacijama u Siriji, predsjednik Erdogan je 1. listopada izjavio, kako je turska akcija „Štit Eufrata“ „zakonita“, a njezin cilj osiguranje zone sigurnosti na sjeveru Sirije, površine 5 tisuća km2 (trenutačno turska vojska i njoj odane postrojbe sirijske oporbe nadziru oko 960 km2 te zone). Istodobno je turski čelnik u parlamentu kritizirao američku politiku u Siriji, nazvavši je dvoličnom. Turski parlament je tog istog dana odobrio vladin prijedlog o produljenju vojne operacije turske vojske u Siriji i Iraku na jednu godinu.

  1. rujna iranski predsjednik H. Rohani je izjavio, kako će Iran nastaviti pružati pomoć Siriji u borbi protiv terorizma s ciljem uspostave sigurnosti u regiji. „Iran smatra glavnim načelom očuvanje teritorijalne cjelovitosti država regije, u tom smislu i prijateljske i bratske Sirije, a nedopustivim bilo kakve promjene granica“.

Turska:

Prošlog tjedna u Turskoj se iznova pojačala kampanja protiv suradnika oporbenog islamskog klerika F. Gulena. Otpušteno je 87 djelatnika Nacionalne obavještajne službe i 7 službenika MVP. Spominje se nova kampanja čistki u vojsci, u kojoj je do sada otpušteno 4 545 službenika. Također je konfiscirana imovina 60 turskih biznismena zbog financijske potpore pokretu F. Gulena, a iz istog razloga kažnjeno je više od 200 tvrtki u iznosu od 2,7 milijardi turskih lira.

Istanbulska policija je 30. rujna počela široku operaciju uhićenja osoba povezanih s Gullenom i njegovim pokretom: radi se o uhićenjima 87 djelatnika sudova i 75 djelatnika gradskih službi, a identične akcije provedene su u 23 regije zemlje. Otpušteno je i tisuću i pol zatvorskih službenika, a 2. listopada uhićen je i brat F. Gulena. Turski ministar pravosuđa  B. Bozdag je izjavio, kako je do sada u Turskoj zbog pokušaja državnog udara provedena istraga nad 70 tisuća osumnjičenika, a do sada „je uhićeno 32 tisuće osoba“. Vijeće za nacionalnu sigurnost je 29. rujna podržalo prijedlog predsjednika Erdogana o produljenju izvanrednog stanja u zemlji.

Predsjednik Erdogan je, u svom govoru u turskom Medžlisu (parlamentu) 1. listopada, izjavio o nužnosti skorog usvajanja novog turskog Ustava, ili je, „kao minimum, nužno usvojiti velike izmjene u Temeljni zakon“. Također je izjavio, kako odnose s Rusijom namjerava dovesti na još višu razinu od prijašnjih (prije incidenta s rušenjem ruskog zrakoplova na granici sa Sirijom u studenom prošle godine). Istodobno je izrazio kritike Europskoj uniji zbog neispunjavanja obećanja o ukidanju viznog sustava s Turskom. Prethodno je Europska komisija 28.9. priopćila, kako Turska još nije ispunila sedam zahtjeva za ukidanje viznog sustava s EU.

Iran:

Iran je Rusiji i SAD-u prodao 70 tona teške vode iz svojih nuklearnih postrojenja, a vode se pregovori i s drugim zemljama, priopćio je 27.9. iranski potpredsjednik i šef iraanske Organizacije za atomsku energiju A.A. Salehi. Iransko-talijanske pomorske vježbe održane su 29. rujna u Perzijskom zaljevu i Hormuškom tjesnacu.  1. listopada, pomorske snage Irana i Pakistana počele su zajedničke vojne vježbe u Arapskom moru, u teritorijalnim vodama Pakistana, u blizini luke Karachi.

Afganistan:

Afganistanski predsjednik A. Ghani je 29. rujna potpisao mirovni sporazum s Islamskom strankom Afganistana, čiji se vođa Hekmatiyar trenutačno nalazi u Pakistanu i koji je dan ranije i sam potpisao isti sporazum, a s predsjednikom Ghanijem bio je povezan video-linkom. Također je pozvao i ostale organizacije u zemlji da se priključe uspostavi primirja, a vladu u Kabulu, da otpočmu mirovne pregovore s talibanskim pokretom. Analitičari procjenjuju kako je potpisani sporazum vlade i Islamske stranke „u načelu pozitivan, ali ujedno i simboličan čin, jer Islamska stranka nije krupan igrač u oružanim sukobima u toj zemlji“.

Geopolitika.news

Autor: Zoran Meter / Geopolitika.news

ZADNJE VIJESTI