Screenshoot/Youtube
Screenshoot/Youtube

Slovenski ‘Uskok’ upao u Narodnu banku, Draghi oštro prosvjedovao

Autor: Karino Hromin Sturm/7 Dnevno/ 15. srpnja 2016.

Prilikom upada u NBS slovenska policija izuzela je mnoge dokumente koji se dovode u vezu s pranjem novca. Mario Draghi se silno uzrujao, napisao prosvjedno pismo i Sloveniji zaprijetio kaznom. Slovenci mogu očekivati kaznu od nekoliko stotina milijuna eura…

Slovenska policija upala je 6. srpnja 2016. u Narodnu banku Slovenije (NBS), a Mario Draghi, predsjednik Europske centralne banke (ECB) odmah je napisao oštro prosvjedno pismo slovenskoj vladi te poručio da će pokrenuti zakonske korake protiv Slovenije i o tome je izvijestio predsjednika Europske komisije Jeana Claudea Junckera.

Prilikom upada u NBS slovenska policija oduzela je i odnijela mnoge dokumente koji se dovode u vezu s pranjem novca. Mario Draghi se silno uzrujao i pobunio protiv takvog postupanja slovenske policije jer su, naveo je, njihovi dokumenti zaštićeni zakonima Europske unije. Slovenija je članica Europske monetarne unije (EMU), koja pak ima stalnu prepisku s ECB-om te tvrdi kako ti dokumenti pripadaju ECB-u i imaju specijalni status tajni, imuniteta i privilegija koji se odnosi i na Sloveniju.

Draghi: ECB će primijeniti sve moguće pravne lijekove

Takvo policijsko postupanje dovodi u pitanje ispunjavanje zadataka Narodne banke Slovenije, kao i guvernerove dužnosti, naveo je Mario Draghi u prosvjednom pismu te istaknuo kako će ECB primijeniti sve moguće pravne lijekove koji su u skladu sa slovenskim zakonima.

U ugovoru ECB-a i NBS-a postoji klauzula o imunitetima i privilegijama EU-a kod službene komunikacije i prijenosa svih svojih dokumenata, a institucije EU-a uživaju na teritoriju svake države članice isti status kakav ta država daje diplomatskim predstavništvima prema Bečkoj konvenciji.

Istraga u NBS-u je provedena na temelju prijave malih dioničara Nove ljubljanske banke (NLB) vezane za sanaciju banke iz 2013. godine, za vrijeme premijerke Alenke Bratušek, koja je poznata po sado-mazo aferi njezinog supruga i njihovih prijatelja, radi čega je izgubila stranačke izbore i morala dati ostavku.

Prijava se odnosi na nepravilno prikazivanje bilance stanja NLB-a, što mu je donijelo 257 milijuna eura zarade – za koliko su oštetili svoje klijente.

Među osumnjičenima je i guverner NBS-a Boštjan Jazbec, koji se na intervenciju policije odmah požalio predsjedniku ECB-a Mariju Draghiju.

Afera je izbila još 2011. godine, u vrijeme premijera Janeza Janše, kada je zbog korupcije i sukoba interesa došlo do „dubioze“, a slovenskom financijskom sektoru prijetio je grčki scenarij, pa je dolaskom na premijersku dužnost Alenka Bratušek sa svojim ministrom financija prebacila problem na slabu banku kako bi oslobodila druge banke pritiska i pokrenuli likvidnost financijskog sustava.

Kao i obično u svakoj malverzaciji određeni financijski stručnjaci iskoriste situaciju i zagrabe u plasmane koji nisu njihovi, iskoriste gužvu u cijeloj nerazumnoj situaciji, jer će se to ionako otpisati. Zahvaljujući prijavi slovenska policija je korektno odradila svoj dio posla i pročešljala sav financijski sustav i Narodnu banku Slovenije. I mi bismo toplo preporučili našem USKOK-u da slijedi primjer Slovenaca. Zbog toga je Mario Draghi odmah reagirao prosvjedom jer su neki policajci male zemljice povrijedili njegovo carstvo – EMU i ECB sustave superdržave EU.

Naime, policija je povrijedila direktivu Europske komisije 2007/64EZ EU parlamenta i EU vijeća, jer potpisom Ugovora između ECB-a i NBS-a, kao i ECB-a i HNB-a,

NBS i HNB nisu naše. To su banke koje pripadaju sustavu ECB i sve odluke i poslovanje mora odobriti ECB, a ne hrvatska vlada i Sabor ili slovenska vlada i slovenski parlament.

Hvala Bogu da slovenska policija radi po zakonu i nije pitala za dozvolu ECB – što je po njihovom suprotstaviti se ugovorima ECB-a, EK i EU, naime NBS i HNB potpisali su ugovor na zahtjev, prijedlog i direktivu MMF-a, Svjetske banke, EK-a i ECB-a na temelju kojeg su donijeli izmjene zakona o svojim središnjim bankama (Slovenija 1. siječnja 2009.), a izmjene o HNB-u objavljene su u Narodnim novinama (NN 54/13 od 14.05.2013.g.) prema kojima Hrvatska narodna banka za svoje poslovanje odgovara sama sebi i kontrolira samu sebe, putem svojih zaposlenika. Bravo, to su naši dečki… tak se šika, što će njima poslovanje kontrolirati Sabor, pa nema šanse…

Pa se u tom zakonu u 1. članku navodi da HNB ima odnos s Republikom Hrvatskom i kreditnim institucijama, međunarodnim institucijama i organizacijama te tijelima i institucijama EU-a.

Ovo je skandalozni zakon, jer ispada da je Republika Hrvatska – kojoj bi HNB trebao biti središnja banka – u istom košu s kreditnim i međunarodnim institucijama i organizacijama te tijelima i institucijama EU-a, kao običan klijent.

Centralistička diktatura ECB-a, HNB je to samo po imenu

U spomenutom zakonu, članak 2, striktno se navodi da HNB provodi Direktivu Europske komisije 2007/64EZ EU parlamenta i EU vijeća te direktive 97/7/EZ, 2002/65/EZ, 2005/60/EZ i 2006/48/EZ te provedbe Uredbe Vijeća 1338/2001 i 1339/2001 od 28.06.2001. godine. Iz zakona proizlazi da u ostvarivanju svoga cilja, članak 3, održavanja stabilnosti cijena, HNB „može“ surađivati s Vladom RH i drugim tijelima.

To znači točno ono što piše, HNB može surađivati s Vladom RH, kao i s dugim institucijama, to jest u ugovoru lijepo piše da Hrvatska narodna banka nije hrvatska, ali može raditi s hrvatskom vladom (državom).

Zato se naš guverner Boris Vujčić ponaša kako hoće i ne sluša nikoga, jer mu je šef predsjednik ECB-a Mario Draghi koji sve mora odobriti, pa i njegovu smjenu. Kada je u Saboru bilo postavljeno to pitanje guverner Vujčić je rekao da ga se ne može smijeniti. Po zakonu guverner je samo dužan podnijeti izvješće Saboru, kakvo hoće, a o njemu ne smije raspravljati. I to pitanje je bilo postavljeno na Saboru, ali nitko za takve ugovore ne odgovara i uskoro je sve zaboravljeno.

Ista stvar je sa slovenskom i svim drugim narodnim (središnjim) bankama, a pogotovo onima koje su uvele euro i članice su EMU-a.

Pa ako je tome tako, ako su vlasnici HNB-a u inozemstvu, koji naređuju i određuju poslovanje HNB-u putem direktiva, postavljamo pitanje čiju politiku zaduživanja hrvatskoga naroda provodi guverner Vujčić? Tko je taj koji određuje takvu politiku zaduživanja u Bruxellesu?

Mi imamo svoje predstavnike u Europskom parlamentu, koji su se na izborima za parlament kleli u sve na svijetu da će zastupati interese hrvatskoga naroda, a koji za to dobivaju plaću po 15.000 eura mjesečno.

Napominjemo da nikada nije proveden referendum i narod nikome nije dao mandat da ga bilo tko zadužuje za milijarde, što je protuustavno po članku 53. Ustava, koji kaže da je HNB odgovoran za vanjsku likvidnost.

To znači da nas HNB, Vlada i ministri financija protuustavno i protuzakonito zadužuju bez odobrenja naroda, jer takav mandat od naroda nema nitko u Hrvatskoj, radi čega smo pali u dužničko ropstvo, građani su ostali bez posla, umirovljenici skupljaju boce da bi preživjeli, djeca gladuju u školi, a mladi i srednji sloj građana odlazi iz Hrvatske, natalitet pada, a broj stanovnika u Hrvatskoj je pao na četiri milijuna, a za 10 godina bit će nas tri milijuna. Već danas je više Hrvata u dijaspori nego u domovini.

Uzimajući kredite u inozemstvu ili kod domaćih banaka koje su sve u stranom vlasništvu je potpuno svejedno kod koga Vlada uzima kredit i nas zadužuje. Kako je drsko rekla ministrica rada Nada Šikić – pa ne zadužujemo vas, već vašu djecu. Je li ona svjesna što oni rade i što govori?

Vlast zaduženjem manipulira, a dugove ionako vraća – narod

Hrvatski dug, po izjavi bivšega ministra financija Borisa Lalovca od 8. svibnja 2015., iznosi 47 milijardi eura. A potom slijedi prikaz zaduženja u kunama: građani i tvrtke duguju 420 milijardi kuna ili 56 milijardi eura, država duguje 292 milijarde kuna ili 39 milijardi eura. Dakle, ukupan dug je 95 milijardi eura.

Novi premijer i ministar financija – Tihomir Orešković i Zdravko Marić – u ovo kratko vrijeme zadužili su nas za 2,5 milijarde eura i dalje slijedi ovih dana novo zaduživanje od 1,5 milijardi eura. Dakle, ukupan dug penje se na 99 milijardi eura.

Pa postavljamo pitanje odakle negativna razlika u prikazu duga od 52 milijarde eura?

Ovdje nismo ubrojili reprogramirane kredite, izdane obveznice, trezorske zapise, jamstva.

A u Saboru se raspravlja o nekim sitnim milijunima koje oduzimaju narodu jer provode politiku štednje po Direktivi, a s duge strane zadužuju narod za milijarde bez odobrenja.

Za povrat kredita jamči hrvatska država. Što znači da Vlada i HNB zadužuju hrvatski narod i nikome za to ne odgovaraju, a dugove je dužan stranim bankama vraćati hrvatski narod.

I nemojte se slučajno buniti ili kliknuti na Internetu jer će se direktor ECB-a Mario Draghi jako naljutiti i potražit će zakonske mjere da vas sankcionira kao što je oštro napao slovensku vladu. Jer vi se ne možete petljati u poslove kad vas mi zadužujemo, jer vaš HNB radi po našim direktivama CK EU-a, vaše je pravo i dužnost samo vraćati kredite koje mi uzimamo umjesto VAS za NAS.

Tako da Slovenija može očekivati sankcije od nekoliko stotina milijuna eura kazne.

Pouka cijele priče je – nemojte se ponašati po vašim zakonima, nego isključivo po direktivama EK i ECB-a.

To je kolo koje sam kao autor teorije dužničkog ropstva opisao prije 20 godina. Do kada će to trajati? Dok im narod ne kaže – dosta. Kada će to biti – ne zna se.

Mnogo puta sam o tome pisao i molio da se prekine ugovor s MMF-om i prestane zaduživati hrvatski narod i rasprodavati njegova imovina – i da su nas namjerno gurnuli u dužničko ropstvo.

Na žalost, naši političari su još osnažili takav sustav dužničkog ropstva potpisavši ugovor s EK-om i ECB-om 2011. godine.

Svi kritiziraju mađarskog premijera Viktora Orbana koji štiti nacionalne interese svoje zemlje i suprotstavlja se ECB-u i drugim silama, ali on radi ispravno za svoj narod. Mi smo davno prije njega pisali, predlagali i zalagali se za deblokadu HNB-a i vraćanje financijskog suvereniteta Hrvatskoj, ali o tome se nigdje ne govori, to je tabu tema.

Tako da preporučujemo Turskoj, Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Makedoniji da ne ulaze u EU i s vragom potpisuju ugovore, jer će biti pod direktivama Europske komisije i ECB-a kao i Hrvatska i Slovenija.

Autor: Karino Hromin Sturm/7 Dnevno/ 15. srpnja 2016.

ZADNJE VIJESTI