Coast Guard Compass

POČEO TRGOVINSKI RAT EU I SAD-a Trump mijenja pravila trgovinske igre, gdje je u svemu Hrvatska?

Autor: Ratko Martinovic

Donald Trump je taktiku protekcionizma najavljivao još tijekom predizborne kampanje, no tada se to razmatralo isključivo kao populističku floskulu.

No nakon što je najavljena obećanja počeo ispunjavati, postajalo je sve vjerojatnije da bi i ono o uvođenju uvoznih kvota odnosno povratku proizvodnje u SAD moglo doći na dnevni red.

Trump redefinira sve američke ugovore

U kazalu pojmova za ‘uvoznu kvotu’ portal Moj Bankar kaže: ‘Ograničenje količine ili vrijednosti (value) neke posebne robe koja može biti uvezena tijekom odredenog razdoblja. Uvođenje uvoznih kvota obično se u međunarodnim razmjerima smatra lošijom metodom ograničavanja uvoza iako, sa stajališta zemlje uvoznice, ima učinak koji se može bolje procijeniti nego učinak podizanja carina. Naime, kako stvarni uvoz može biti kvantificiran prema shemi kvota, zemlja uvoznica može planirati svoju trgovinu s određenom točnošću.’ Toliko spominjano Trumpovo rušenje ‘Statusa Quo’ i redefiniranje svih ugovora pa tako i trgovinskih rezultiralo je nemogućnošću dogovora pa je SAD prvotno uveo carine od 25% na uvoz čelika i 10% na uvoz aluminija. “Zabrinut sam zbog ove odluke. EU smatra da ove jednostrane američke carine nisu opravdane i suprotne su pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Protekcionizam u čistom obliku” zaključio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

Trumpova promjena trgovinske paradigme za cilj bi trebala imati revitalizaciju američke srednje klase koja svoj kruh prvenstveno pronalazi u proizvodnom sektoru i industriji – a ona je posljednjih desetljeća relocirana u tzv. ‘Sweat Shop’ države u Aziji. Na udaru su prvenstveno korporacije pa je Trump morao smisliti kompromis. S druge strane morao je predvidjeti koje će grane u budućnosti zadržati relevantnost i na njih se osloniti. Za početak je izabrao energetiku i trgovinu rudama, čisto da dobije osjećaj kako će bilo kakve reforme izgledati u stvarnosti. Zatim će eksperimentirati s automobilskom industrijom, pošto je ona tradicionalno ‘meko tkivo’ američkog radnika. Pretpostavlja se da bi ogroman pritisak iz svih smjerova zatim mogao smirivati smanjivanjem poreznih opterećenja i nameta čime će isforsirati povećanu potrošnju. I unatoč apokaliptičnim predviđanjima apsolutno je nemoguće predvidjeti što će izazvati taj ambiciozni Trumpov ‘New Deal’.

Meksiko vratio protuudarom, ali samo republikanskim saveznim državama

Trump ne udara ni na globalizaciju ni na establishment. On samo redefinira pravila. EU je naravno protiv takve promjene sebi omiljene igre, Rusija mudro iskorištava sve benefite, a Kina ionako ima udio u svim mogućim stranama, pa tako i ishodima. Trump je prvo morao počistiti ‘Deep State’ da bi se sada vratio svom prvotnom obećanju. Vidjevši što će Bruxelles učiniti, Trump je povukao prvi potez i počeo pregovarati s pojedinim državama članicama o uvoznim kvotama i izuzeću od carine. Roberto Azevedo, direktor WTO-a odmah je situaciju prozvao ‘trgovinskim ratom’ i zaključio kako isti nije nikom u interesu. Mediji Trumpa prozivaju za izostanak savjetovanja s ekonomskim stručnjacima, no to što on javno o tome ne priča ne znači da to nije i učinio, naročito u pogledu ranijih sličnih iskustava. Istina je da je SAD značajno pao u proizvodnji metala i da su se samim time srozala radna mjesta, a porastao uvoz. No isto tako je ovisnost o metalima postala ista, ako ne i veća. Pa je sasvim moguće da je ovo samo još jedna upotreba trgovačkog pritiska kao pregovaračke taktike.

Dok se EU još premišlja u kojoj će mjeri udariti na SAD i hoće li vratiti još jačim revoltom, Meksiko nema tih problema – uveo je carine na čelik i odmah nadovezao dodatne carine na poljoprivredu, meso i viski čime će žestoko udariti na južnjačke savezne države. Ni to nije bilo dovoljno pa su ukinuli carine na iste proizvode prema većini ostalih tržišta. I to, vjerovali ili ne, samo na savezne države pod vodstvom Republikanaca. Ova pljuska vjerojatno je odgovor na prijetnju gradnjom zida, a službeni kanali otvoreno su rekli da se ‘nelojalna konkurencija samo brani od samovolje jedne stranke, ne i američkog naroda’. Gdje je Hrvatska u cijeloj priči? Samo 0.7 uvoza dolazi iz SAD-a tako da će poskupljenje biti zabilježeno na manjoj frekvenciji, u trgovini viskijem, farmaceutskim pripravcima i drugim sektorima sa svega par postotnih apoena. Izvoz isto tako zasad neće doći u pitanje, iako bi u tom smjeru s vremenom i daljnjom eskalacijom moglo biti nekih problema. Sreća u nesreći je da smo premalo tržište da bismo osjetili neke veće tektonske promjene, a možda i kao tradicionalnim američkim saveznicima naši diplomatski kanali dogovore izuzeće iz procesa – iako sudeći po dosadašnjim potezima toliko suvereni ipak nismo.




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.