wikimedia commons
wikimedia commons

Neudane žene masovno za Hillary, udane većinom – za Trumpa!

Autor:

Američki izbori će svakako više utjecati na budućnost Hrvatske nego oni naši, jer niti jedan kandidat ne najavljuje neke ozbiljne i radikalne promjene smjera. Trump je ponovo prešao u vodstvo u mrtvoj utrci nakon zadnjih anketa. Tko su glasači Clinton, a tko Trumpa?

Najveća razlika između birača koji će glasati za Donalda Trumpa, i onih koji će glasati za Hillary, je u – spolu. Žene podupiru Clinton s 53% naspram 38% za Trumpa, dok muškarci, ukupno gledano svih rasa, podržavaju Trumpa s 54% naspram 32%. Očito, Hillary je privlačna kao predsjednički kandidat niti trećini muške populacije – a kad bi se gledali samo bijeli muškarci, vjerojatno bi pala i ispod četvrtine tog biračkog tijela. No zanimljiva je situacija sa ženama: neudane žene su baza glasačke mašinerije Hillary Clinton, podržava je čak 73% njih! A kod udanih je obratno – samo 36% njih podržava Hillary Clinton! Ova razlika među ženama je zapravo zapanjujuća, i očito da one koje imaju obitelj puno više naginju vrijednostima koje zastupa Trump. Zapravo, podrška koju Hillary Clinton ima među udanim ženama je tek malo veća od one koju ima kod muškaraca! S druge strane, kod muškaraca takvih razlika, prema istraživanju Rassmusena – nema. I jedni i drugi, neoženjeni i oženjeni, su većinom – za Trumpa. U približno jednakom postotku.

Demografski, situacija je obratna od one u Hrvatskoj, gdje za SDP glasa ponajviše gerijatrija, a za HDZ mladi birači do 30 godina. Tamo su mlađi birači – uvjetno rečeno mlađi, do 45 godina – mahom za Hillary Clinton, s čak 54% potpore, naspram svega – 29% za Trumpa, i vjerojatno je upravo ta populacija ona koju bi on trebao pridobiti za pobjedu. Kod starijih od 45 je obratno – 54% podržava Trumpa, ali Hillary ima veću potporu među starijima, nego Trump među mlađima. Solidnih 39%.

Po rasama, bijelci oba spola, naravno, većinom podržavaju Trumpa, sa solidnih 55% naspram 34% za Hillary. Ne-bijelci, pak, ogromnom većinom misle glasati za – Hillary Clinton. I to u odnosu čak 4 spram 1. Odnosno, 71% za Hillary, a svega 18% za Trumpa. A i tih 18% su uglavnom Azijati. Po obrazovnoj strukturi, Clinton vodi kod onih sa sveučilišnom diplomom, dok ostali većinom podržavaju Trumpa, no tu je primarna rasna podjela: bijelci oba spola s diplomom sveučilišta su podijeljeni između 49% za Clinton i 36% za Trumpa, uz 11% za Johnsona, dok bijelci bez diplome podržavaju Trumpa velikom većinom od čak 68% za Trumpa, i samo 24% za Hillary.

No najveća razlika je zapravo u – entuzijazmu birača jednog i drugog kandidata. Izgleda da ni oni koji će je birati Hillary zapravo ne vjeruju previše. Trumpovi birači pokazuju puno više entuzijazma za svog kandidata. A i entuzijazam samih birača u cjelini je osjetno manji nego na prošlom izborima. Samo 46% birača tvrdi da su vrlo entuzijastični zbog izbora, spram 57% na ovoj točki pred izbore 2012, ili 60% 2008. A taj nedostatak entuzijazma je osjetno izraženiji kod onih koji podržavaju Clinton.

To bi moglo Trumpu donijeti malu prednost kod onih koji će vjerojatno ipak izaći na izbore, jer bi dio birača Hillary Clintnon mogao ostati doma. Trumpu također u korist ide to što mu birači više vjeruju u vezi dva od četiri ključna pitanja, ekonomije i terorizma. Kod ekonomije, 56% birača više vjeruje Trumpu nego Clinton, za koju samo 41% vjeruje da je tu kompetetnija od Trumpa. Sličan odnos je i kod pitanja terorizma, Trumpu vjeruje 51% birača, Clinton 45%. Clinton pak ima solidnu prednost u pitanjima vanjske politike, 56% vjeruje njoj, 40% vjeruje Trumpu. A kod četvrtog pitanja, imigracije, birači su striktno unutar statističke greške. 49% preferira pristup koji zagovara Hillary Clinton, 47% Trumpov pristup – zid i žicu prema Meksiku, i zabranu useljavanja muslimana. Trump je u svojim zadnjim istupima pokušao privući upravo manjine, koje su većinom na strani Clinton, tvrdnjom kako će napraviti više za kvalitetu života rasnih i etničkih manjina u Americi nego što to radi Obama i nego što će to uraditi Clinton, no birači mu oko toga baš ne vjeruju, 58% kaže da je Clinton uvjerljivija oko tog pitanja, spram 36% koji favoriziraju Trumpov pristup, a među nebijelcima, 86% oko tog pitanja podupire Clinton, dok samo 12% manjina misli da je Trump taj koji će više uraditi za njihov položaj u društvu.

No, kad se postavi pitanje vjerodostojnosti i iskrenosti kandidata, tu Trump nema nikakve konkurencije. Trump ima najveće vodstvo ispred protukandidata po tom pitanju otkad se ono postavlja u predizbornim anketama, i čak 50% smatra da je on vjerodostojniji kandidat, i iskreniji, dok samo 35% misli da je to Hillary Clinton. A snažnog vođu u njemu vidi također 50% birača, spram 42%. Clinton pak, smatraju birači, bolje kontrolira temperament  (56% spram 36%) i više je dorasla odgovornostima kao zapovjednik (50% spram 45%), što čudi obzirom na njene skandale s mailovima i u vezi Benghazija.

Kad smo već kod iskrenosti i poštenja, potencijalni birači Hillary Clinton su tu skeptičniji spram nje nego Trumpovi spram njega. Samo 70% onih koji namjeravaju glasati za nju smatra da je ona iskrenija i vjerodostojnija, dok se kod Trumpovih birača taj postotak penje na vrlo visokih 94%. Od Hillarynih birača, čak 11% misli da je on ipak vjerodostojniji, a 17% misli da nitko od njih dvoje nije vjerodostojan. A na pitanje koje je za njih najvažnije pitanje u kampanji, samo 5% je reklo da je to vjerodostojnost i iskrenost kandidata,  u rangu s vanjskom politikom i politikom zapošljavanja. Očito, od političara više ni birači ne očekuju da budu časni i pošteni ljudi.

Autor:

ZADNJE VIJESTI