Predsjednik Sergio Mattarella i mandatar Vlade Giusseppe Conte // Wikipedia

ITALIJOM ZAVLADALI ‘ŽIVOZIDAŠI I ESIHOVCI’ Nacionalsocijalizam ili konačna reforma ekonomije i imigrantske politike?

Autor: Ratko Martinovic

Talijanski parlamentarni izbori bili su svojevrsni eksperiment za cijelu EU za političku budućnost te tvorevine.

I prvi zaključak koji se može izvesti je da EU plaća danak vlastitim promašenim politikama i reformama. Naročito onoj ekonomskoj i imigrantskoj.

Nacionalsocijalističke reforme

Tzv. ‘anti-establishment’ političke opcije sve više jačaju i polako osvajaju zemlje Europske unije. Iako ih njezine instance kritiziraju, zapravo bi trebale ponosne na njih kao na eksplicitni produkt vlastitih ideja i vizija. Koalicija ‘Pokreta pet zvijezdica’ (MSS) i Lige (bivša ‘Sjeverna liga’) tako će sa svojih 133+73 (206) zastupnika nastojati popuniti parlament od ukupno 630 pozicija, a poziciju premijera neće popuniti lideri stranaka Luigi di Maio ni Matteo Salvini, već profesor prava Giusseppe Conte. Zanimljivo, mediji ove stranke prozivaju za ‘nacionalizam’ i ‘populizam’ te kao spas zazivaju stranke ‘Forza Italia’ Silvija Berlusconija i Renzijeve demokrate – a upravo su te dvije stranke sinonimi za populizam, neispunjena predizborna obećanja i bespogovorno sluganstvo europskim instancama. Novinare kao i EU ne zanimaju previše želje građana već isključivo vlastite uskogrudne agende – ta salonska politika polako se diljem EU obija o glavu.

Što je Talijane okrenulo protiv omiljene EU? Ono što je jedino i bitno – ekonomija. Liga se tako protivi euru i EU, želi povratak lire. Stranke neće inzistirati na napuštanju ‘broda koji tone’, ali će tražiti kapitalne reforme same vizije i institucija Europske unije za koju smatraju da je ‘zaglibila u Statusu Quo’. Italija prolazi kroz veliku krizu i poput Hrvatske nikako iz iste ne uspijeva izaći već više od deset godina. Nova koalicija tijekom kampanje obećavala je zajamčeni osnovni dohodak od 780 eura mjesečno za svaku obitelj koja zadovoljava uvjete i aktivno traži posao. Taj potez će koštati 17 milijardi eura i nitko nije siguran iz koje kase će se namiriti – Italija ima najveći vanjski dug i drugi najveći vanjski dug u odnosu na BDP u cijeloj EU. Kako je jedan od fokusa povećavanje potrošnje, trebat će pomoć europskih institucija uz privremenu blokadu određenih ugovora ili njihovu reviziju. Uvodi se i minimalna mirovina s istim iznosom, ulazak u mirovinu bit će kombinacija staža i godišta, a porezna reforma uključuje ‘flat tax’ kroz dvije stope (15% i 20%) s olakšicama za obitelji. Kritičari ih naveliko prozivaju za nacionalsocijalističke reforme.

Je li MSS ‘talijanski Živi zid’, a Liga ‘talijanski Neovisni za Hrvatsku’?

Kako je dio koalicije Liga, tako je i tretman imigranata na iznimno visokom mjestu. Američki desant i ‘sijanje demokracije’ u Libiji uzrokovao je potpuni kaos u Africi i danas pola milijuna Afrikanaca čeka na deportaciju iz Italije. EU institucije nastoje onemogućiti taj talijanski potez, no ne nude ništa zauzvrat – čak ni procesuiranje kriminalnih elemenata u getoima. Tako su pred EU postavili ultimatum – ili ravnomjerna podjela po svim zemljama EU ili protjerivanje. Izlazak iz Eurozone pomalo je nejasan i nitko nije siguran je li u pitanju taktika pritiska prema Bruxellesu ili stvarna ideja. Koalicija se zalaže i za ukidanje sankcija Moskvi , partnerski odnos s al-Assadom i Putinom u Siriji, te pomoć pri tretiranju ISIL-a, Al-Qaede i drugih skupina koje za razliku od političke vrhuške u Italiji ne smatraju ni ‘revolucionarima’ ni ‘oporbom’ već ‘teroristima’ za koje traže istragu o eventualnom sudjelovanju Italije u njihovom naoružanju i logistici. Dosadašnje stranke odbacile su takve navode kao ‘skandalozne’ i ako dođe do istrage, udružit će se u traženju veta. Ovo je zapravo žestoka pljuska i dosadašnjim vladarima Italije koji su je doveli u trenutnu situaciju i politici EU koja je samu sebe iskompromitirala.

Hrvatski mediji pak uspoređuju dvije stranke s našim opcijama poput ‘Živog zida’ i ‘Neovisni za Hrvatsku’. ‘Pokret pet zvijezdica’ možda nekoć i je bio nalik ŽZ-u ali su kroz stranačke fondove i širenje priče značajno akademizirali vlastito članstvo, te ga upotpunili stručnim kadrom iz svih dijelova Italije. Možda su im ekonomske ideje manje nacionalsocijalističke, ali je nemoguće izbjeći neke od elemenata sličnosti. Liga isto tako ima neke dodirne točke s NzH, no ni izbliza nije toliko posvećena povijesti i totalitarnom ostavštinom, već trenutnim i aktualnim problemima – ono što ih ponajviše veze s našom zbiljom su mediji koji umjesto analize poteza analiziraju ono što je izrečeno tijekom predizbornih kampanja. To je generalna boljka današnjih medija, pa stranke na temelju izrečenog lakše glume određene političke spektre koje njihovi potezi ili ne opravdavaju ili bivaju dijametralno suprotni. “Stranke su inkoherentne, ljutite, nerealne i neznanstvene… Emotivne, sumnjaju i stvaraju anksioznost koju kasnije okrunjuju” smatra Anne Applebaum iz ‘Washington Posta’, te ih naziva ‘jahačima Trumpovog vala’. No Zapadni mediji upravo američkog predsjednika sve rjeđe spominju kao usporedbu – njegovi ekonomski potezi polako ali uspješno dižu američko gospodarstvo najbržim stopama rasta posljednjih desetljeća. Vratimo se na početak teksta. Samo su dva prava problema u današnjoj EU – imigranti i ekonomija. A ove dvije stranke možda jesu populističke, ali su odlučile problem ne gurati pod tepih.




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.