Sporna ACTA, multinacionalni sporazum kojemu je svrha uspostava međunarodnih standarda za zaštitu intelektualnog vlasništva, ne uvodi kažnjavanje pojedinaca koji nezakonito preuzimaju internetski sadržaj, priopćila je u ponedjeljak Europska komisija koja pokušava osigurati ratifikaciju i u zemljama Europske unije i u Europskome parlamentu.

Povjerenik za trgovinu Karel de Gucht govorit će krajem veljače pred Europskim parlamentom u prilog ACTA-e, ali i u Komisiji priznaju da su se izgledi smanjili.

- Ne vjerujem da će proći u ovome obliku. Mislim da sa sporazumom u ovome obliku nećemo naprijed, kaže predsjednik parlamenta, njemački socijal-demokrat Martin Schulz.

ACTA je potpisana 26. siječnja u Tokyju. Potpisale su je 22 od 27 zemalja EU-a.

O ACTA-i su pregovarali EU, Sjedinjene Države, Japan, Kanada, Novi Zeland, Australija, Singapur, Južna Koreja, Maroko, Meksiko i Švicarska, a tekst toga sporazuma zamišljen je za široku borbu protiv kršenja autorskih prava, od lijekova i drugih dobara, do ilegalnog skidanja sadržaja s interneta.

Izazvao je cijeli val prosvjeda, a protiv njega ustaju korisnici interneta koji ga smatraju teškim kršenjem slobode.

- Ako se ijedan od ključnih pregovarača o ACTA-i povuče, to će imati ozbiljne posljedice, kažu europski pregovarači. Odbije li ga ijedna zemlja EU-a, ili Europski parlament, on je gotov.

Europska komisija priznaje da je zakasnila u objašnjavanju naravi toga ugovora te da je dopustila da se razvije ideja da je ACTA instrument represije.

Odredbe ACTA-e 'ne odnose se na razmjene datoteka između pojedinaca' i ne traže od pružatelja internetskih usluga 'da postane nadzornik interneta u Europi', kaže Komisija.

- Kršenje zakona o intelektualnom vlasništvu odnosi se na slučajeve kad to poprimi komercijalne razmjere, na primjer ako neki internetski site prodaje datoteke i reklamira se te tako generira profit, tvrde.

Protivnici ACTA-e kažu da taj sporazum krši temeljna građanska i digitalna prava, među ostalim pravo izražavanja i tajnost komunikacije.