Pixabay

ERDOGAN U NEDJELJU POSTAJE SULTAN? Njemačka dijaspora i Sarajevo ključni za veliku pobjedu

Autor: Ratko Martinovic

Nedjelja 24. lipnja ključan je dan za Turke diljem Turske, Njemačke i dijaspore. Naime, tog dana odvijaju se veliki predsjednički i parlamentarni izbori.

Mnogi mediji kao glavni faktor izbornih rezultata apostrofiraju upravo njemačke Turke koji su proteklih dvanaest dana glasali diljem države i time praktički unaprijed osigurali određeni rezon prema konačnim rezultatima.

Iskoristio radikalni sekularizam za uspon konzervativnog pokreta

Recep Tayyip Erdoğan jedna je od najkontroverznijih persona geopolitike. Sam sebe postavlja uz sekularnog reformatora Atatürka dok ga drugi optužuju za loš utjecaj na demokratske procese, obračun s oporbenim liderima, kršenje ljudskih i građanskih prava, religijski fundamentalizam i zakonsko približavanje Šerijatu. Prosječan Turčin će mu kao vrlinu istaknuti značajno poboljšavanje gospodarskih uvjeta, BDP-a, kao i nedvojben utjecaj na standard prosječnog građanina – smatra se da je kroz vrijeme njegove vladavine žitelj ove azijsko-europske zemlje gotovo dvostruko povećao plaću, s nešto manjim porastom cijena. Njemačka je ‘kamen spoticanja’ – tamošnjih tri milijuna Turaka konzervativnog je svjetonazora i nacionalističke ideologije, otvoreno podržavaju predsjednika i s njim gaje odlične odnose.

I sve je to plod nasilne sekularizacije koja je od spomenutog Mustafe Kemala Atatürka provođena kao produžena ruka države, ne i suptilna mjera utjecaja na društvo. Erdoğan je odlično uočio subkulturalni rast konzervativaca koji se može usporediti jedino s državama u komunističkom bloku. I dao im je otvoreno ono što se nitko prije njega nije usudio ni spomenuti. Takva politika posebno je bila sporna u Njemačkoj – nulta tolerancija prema manjinskim strankama tu je državu pretvorila u središte ilegalnih aktivnosti Turaka koji ne samo da nisu osjećali ‘ugroženima’ već im je potencirana viša vrijednost naspram sunarodnjaka u domovini. U Njemačkoj su manjinske stranke s nacionalnim predznakom nezamislive pa se Erdoğan posvetio održavanju odnosa s maticom, poglavito jer u EU ne osjete dnevnopolitičke probleme kao kod kuće.

Erdoğan dobiva sultanske ovlasti, koalicija s MHP-om mu daje radikalni predznak

Zapadne sile tako su se jednostavno usredotočile na slabljenje tih ‘nacionalnih spona’, pod opaskom ‘integracije’. Erdoğan je već na posljednjem referendumu imao problema s biračima iz ‘turskih metropola’ Kölna, Düsseldorfa i Essena koji više ne hodočaste birališta onako fanatično kao nekoć. A i institucije EU preko građanskog sektora koji samo deklarativno nije pod njihovim patronatom upravo te manjinske skupine kroz obrazovni sustav informiraju o stanju u Turskoj, što je na neki način revanš s obzirom na to da Turska važe Europsku uniju već desetljećima. I umjesto da je postala jedan od njezinih stupova, danas čini sve da bi destabilizirala njezin integritet. Zato je ‘sultan’ svoje predizborne skupove morao održavati u Bosni, gdje ga tamošnji lideri nazivaju nadrealnim titulama poput ‘božjeg poslanika’, a oporba nema nikakav pristup.

Savez za narod najozbiljniji mu je oponent – čine ga CHP (narodni republikanci), IYI s predznakom desnice, konzervativni Saadet i Demokrati. Kurdski HDP na izbore ide sam i teži okrupnjivanju etničkog glasačkog korpusa, a taktika im je nalik nekadašnjoj Erdoğanovoj – predsjednički kandidat Selahattin Demirtas kampanju radi iz zatvora. Erdoğan je pak vidio da ovaj puta postoji mogućnost drugog kruga pa je ušao u koaliciju s MHP-om, ekstremnim desničarima koje će koristiti kao štit za novu radikalizaciju države. Razlog te (ne)prirodne koalicije traži u ‘strahu od kurdskih terorista’, stranke PKK (radnička stranka Kurdistana). Erdoğanu su izbori iznimno bitni jer sustav po rezultatu referenduma postaje predsjednički, a njegove ovlasti nekakav spoj predsjedničke i premijerske funkcije. Iako nemaju pretjeranih šansi, protukandidati su mu i Muharem Ince, Meral Aksener, Temel Karamollaoglu i Dogu Perincek. Mandat traje pet godina i ‘sultanske’ ovlasti bit će meta kritika iz svih mogućih smjerova.




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.