commons.wikimedia
commons.wikimedia

Čelnici EU-a u Bratislavi žele ostvariti jedinstvo

Autor: Dnevno.hr/HRT

Čelnici EU-a nadaju da će postaviti dobar okvir za budućnost Unije pogođene Brexitom i sukobom njezina istoka i zapada o pitanju migranata.

Čelnici Europske unije pokušat će u Bratislavi na izvanrednom summitu ostvariti jedinstvo te se nadaju da će postaviti dobar okvir za budućnost Unije pogođene Brexitom i sukobom njezina istoka i zapada o pitanju migranata.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, koji predsjeda summitom zajedno sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, uoči sastanka na vrhu pozvao je vođe Unije da budu “brutalno iskreni” kada je riječ o problemima bloka.

Nismo došli u Bratislavu da bismo jedni druge tješili. Ili još gore, da bismo zanijekali izazove s kojima se suočavamo. U ovom posebnom trenutku povijesti naše zajednice, nakon glasovanja u Velikoj Britaniji, jedino što je logično je trijezna i brutalno iskrena procjena situacije, rekao je Tusk.

Ono što danas trebamo jest optimističan scenarij za budućnost, bez sumnje. Ali on treba realnu dijagnozu uzroka Brexita i njegovih političkih posljedica za cijelu Europu. Ovdje u Bratislavi jedno mora biti apsolutno jasno: ne možemo početi rasprave s blaženim uvjerenjem da ništa nije krivo, da je sve bilo i jest u redu, dodao je.

Rekao je i da u Bratislavi i nakon nje Europska unija mora pokazati svojim građanima da je izvukla pouke iz Brexita te da je sposobna vratiti stabilnost i osjećaj sigurnosti i učinkovite zaštite. Nadam se da će tzv. smjernice iz Bratislave, koje ću predstaviti (na summitu), biti prvi korak u tom smjeru, dodao je.

U posljednja dva tjedna Donald Tusk obavio je konzultacije s čelnicima zemlja Unije uoči summita u Bratislavi, na kojem se namjerava fokusirati na sigurnost granica, borbu protiv terorizma i ublažavanje nekih učinaka globalizacije koji su donijeli ekonomsku nesigurnost.

To su područja o kojima će se 27-orica lakše dogovoriti, dok će rješavanje migrantske krize odnosno dogovor o podjeli tereta prijma izbjeglica vjerojatno i dalje biti kamen spoticanja i teško da će biti većeg približavanja stajališta istočnih i zapadnih zemalja.

Višegradske zemlje, kojima pripada i domaćin summita – Slovačka, snažno se protive mogućim kaznama zbog toga što ne žele primiti izbjeglice. Budimpešta je odbila okvir kvota, a njezin premijer Viktor Orban raspisao je referendum za 2. listopada o relokacijskom planu prema kojem bi Mađarska trebala primiti oko 1300 migranata. Međutim, neki analitičari tvrde da ni višegradska četvorka, koju uz Slovačku i Mađarsku čine Češka i Poljska, nije ujedinjena.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u govoru o stanju Unije pokušao je ublažiti podjele, rekavši da “solidarnost mora dolaziti iz srca”, a ne može biti nametnuta. Znači li ta izjava zaokret u političkom smjeru, još je rano reći, smatraju analitičari. Juncker je rekao da sljedećih 12 mjeseci smatra presudnima za ponovno ujedinjenje Unije.

Orešković predstavlja Hrvatsku

Summit u Bratislavi, na kojem će Hrvatsku predstavljati tehnički premijer Tihomir Orešković, trebao bi označiti početak dogovaranja o budućnosti EU-a, koji bi morao donijeti konkretne zaključke do proljeća sljedeće godine, kada će se u Rimu ponovno okupiti čelnici Unije na obilježavanju 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora.

Ako želimo prevladati tragične podjele između istoka i zapada koje su se pojavile posljednjih mjeseci, ako želimo pokazati da možemo brzo i odlučno djelovati u pitanjima koja su važna i ako želimo svijetu pokazati da je Europa i dalje sila sposobna zajednički djelovati, moramo odmah krenuti na posao, rekao je Juncker.

Uoči summita Fico je kazao da bi sastanak na vrhu trebao dati odgovor na pitanje gdje je danas Unija. Iznad svega on bi morao staviti na stol teme koje pokazuju da je EU izvediv projekt i da je vrijedno za njega se boriti. Bit ću sretan ako ćemo moći definirati teme i poruke koje će u političkoj povijesti biti upamćene kao prekretnica za Europsku uniju, rekao je slovački premijer.

Ono čega se neki boje jest da pravih odluka o budućnosti bloka neće biti dok su Francuska i Njemačka zaokupljene izborima 2017. te da je politička realnost da će EU biti nesposoban redefinirati svoju misiju prije 2018./2019.

Autor: Dnevno.hr/HRT

ZADNJE VIJESTI