screenshot
screenshot

Bitka za Floridu, Sjevernu Karolinu, New Hampshire – što treba Trump, a što Clinton za pobjedu?

Autor:

U ovom trenutku, statističari daju Trumpu tek oko 25% šansi za pobjedu na izborima. Pred samo dva dana šanse su mu bile 35%, no velik izlazak registriranih demokratskih birača i latino populacije mu je umanjio izglede.

Prognoze su na strani Hillary Clinton, dok se Trump se uzda u skrivene birače i ‘Bradley efect’, nazvan po kandidatu iz 1982. za guvernera Kalifornije, crncu, kojem su ankete davale 10% prednosti da bi izgubio s 5 %. To je kasnije protumačeno time da su ljudi anketarima govorili da će glasati za Bradleya kako ne bi ispali “rasisti”, da bi na kraju glasali za drugog kandidata.

Iako u nacionalnim anketama Clinton ima tek blagu prednost od 2-4% birača, na terenu stvari ne stoje predobro za Trumpa. Na izborima u SAD može pobijediti i kandidat koji je dobio manje glasova birača na nacionalnoj razini – to se desilo u slučaju George W. Busha. SAD se sastoji od 50 saveznih država, od kojih svaka nosi određen broj elektorskih glasova, takoreći bodova, i pobjednik u svakoj državi nosi sve elektorske glasove iz te države. Broj glasova ovisi o broju stanovnika, i ukupno ih je 538. Za pobjedu je Hillary Clinton potrebno 270 elektorskih glasova, a Trumpu – 269. Zašto njemu jedan manje? Jer ako oba kandidata imaju jednak broj glasova, o pobjedniku izbora odlučuje Kongres, u kom republikanci imaju većinu.

Clinton ima sigurno vodstvo u državama koje uvijek glasaju za demokratskog kandidata, i nose najveći broj glasova na izborima. To su “liberalna” Kalifornija, s 55 elektora, u kojoj Trump nema nikakvih izgleda, i New York s 29 elektora. Tu su i obalne države sjeveroistoka SAD, poput država Nove Engleske, koje također uvijek glasaju za Demokrate, Maine, Vermont, Massachussets, Connecticut, u kojima Trump nema nikakvih izgleda. Zanimljivo da, iako rođeni Njujorčanin, iz stare i ugledne njujorške obitelji, u svom gradu nema izgleda.

Clinton čvrsto drži i Illinois, s 20 elektorskih glasova, Minnesotu i Wisconsin na sjeveru s po 10, a nešto manje je sigurna, ali i dalje vrlo izgledna, njena pobjeda u Michiganu, koji nosi 16 glasova. Na zapadnoj obali, pored Kalifornije, drži i preostale dvije države – Washington i Oregon, a usto i Washington DC u Kolumbiji, gdje Trump nema nikakvih izgleda: to je dom političke kaste.

S druge strane, Trump čvrsto drži središnju SAD, države juga – Texas s 38 glasova, Oklahomu, Lousianu, Mississipi, Alabamu, Arkansas (iz kojeg su Clintonovi), Georgiu, Južnu Karolinu. Usto, njegova je pobjeda sigurna u obje Dakote, Montani na sjeveru, Idahu, Wyomingu, Nebraski, Kanzasu…

Clinton u ovom trenutku ima oko 250 elektorskih glasova praktički u džepu, za koje je sigurna. Trump tek oko 160. Trumpu treba malo čudo za pobjedu. Bez Floride, za početak, njegovi izgledi za pobjedu su nikakvi. Ukoliko izgubi 29 elektorskih glasova Floride, nema ih gdje nadoknaditi. Florida je za Trumpa “must win”. Zato se kampanja zadnjih dana najviše vodila tamo. Florida ima velik broj latino stanovnika, za koje se pretpostavlja da će glasati za Clinton. No Kubanci su otvoreno pitanje. Njima se Obama zamjerio ukidanjem sankcija Castru, a nekidan je Trump obećao da će to poništiti, nadajući se da će time vratiti taj dio biračkog tijela, koje inače uvijek glasa za Republikance,  sebi. Situacija na Floridi je za sad krajnje neizvjesna, a rezultati preliminarnog glasanja – velik broj država omogućava prijevremeno glasanje – nisu baš onakvi kakvima su se Demokrati nadali. Istina, za sad se ne zna tko je za koga glasao – ali u SAD se birači, pri registraciji, mogu izjasniti kao simpatizeri Demokrata ili Republikanaca. To ih, naravno, ne obvezuje da glasaju za bilo koju stranku, ali iz broja jedih i drugih koji su izašli na izbore se daju izvući određeni zaključci.

Izgubi li Trump Floridu, izgubio je izbore. Dobije li je, dalek mu je put do pobjede. Trebat će mu, za početak, Sjeverna Karolina, koja je u anketama do nedavno blago naginjala njemu, a zadnjih nekoliko dana ankete tamo daju blagu prednost Clintonovoj. No i tu još nema dovoljno. Treba mu još i pobjeda u Nevadi, gdje je rezultat u anketama također bio vrlo, vrlo izjednačen. No, Nevada ima osjetno više registriranih demokratskih birača nego republikanskih, i oni su u znatno većem broju izašli i na izbore. Čak 76% birača u Nevadi, od čega više registriranih Demokrata, je glasalo prijevremeno u Nevadi. Analitičari to tumače lošim znakom za Trumpa.

A čaka i da dobije i Nevadu, i Drugi kongresni okrug u Maineu – Maine i Nebraska su jedine dvije države gdje pobjednik ne dobiva sve glasove te države, već su podijeljene na okruge – ostaje mu problem: mora preoteti bar jednu državu u kojoj Clinton ima manje-više jasno vodstvo u anketama.

Najbliži tome je u New Hampshireu, smještenom na sjeveroistoku SAD, među državama gdje svi glasaju za Demokrate. Tamo je razlika razmjerno mala, oko 4% u korist Clinton. No, s gore navedenim državama, i New Hampshireom, Trump bi imao 270 glasova – dovoljno. Nategnuta, ali ne i nemoguća varijanta.

Što ako izgubi i jednu od tih država? Morao bi preoteti neku od “plavih” država, onih koje naginju Clinton po anketama. Pennsylvania i Colorado su jedine dvije takve u kojima ima ikakve šanse. Colorado je država u kojoj bijelci, doduše, izrazito naginju Republikancima – ali zato su četvrtina stanovnika latino, pretežno Meksikanci, koji Trumpa baš i ne vole. Pennsylvania je pak druga priča. Industrijska zemlja na sjeveroistoku, poharana ekonomskom politikom Baracka Obame, zadnje vrijeme bilježi rast potpore Trumpu, no bogata predgrađa Philladelphe, najvećeg grada, naginju Hillary Clinton. Ostvari li Trump čudo i odnese li Pennsylvaniu, s njenih 20 elektorskih glasova, te dobije li Floridu, može čak komotno izgubiti New Hampshire, pa i Nevadu. I svejedno pobijediti. Ali ne može, u tom scenariju, izgubiti Sjevernu Karolinu i njenih 15 glasova.

U prilog Clinton su sve statistike i ankete, te velik odziv latino birača, ali ih kvari razmjerno slabiji izlazak crnih birača nego kad je kandidat bio “njihov” Obama. U prilog Trumpu, smatraju neki i na lijevoj i desnoj strani američke politike, su “skriveni birači”, “Bradley effect”. Stvarno, online ankete pokazuju da Trump ima veću podršku kad se birači mogu izraziti posve anonimno, nego u telefonskim anketama. Ta razlika je naročito velika kod visokoobrazovanih amerikanca koji zarađuju preko 50.000 dolara godišnje. U anketama uživo, među tom populacijom Clinton vodi 21%. A kad se te iste ljude pita anonimno, njena prednost pada na svega 7%!! U SAD je strahovit pritisak, naročito na studente, homoseksualce, latino i obojenu populaciju, i bogatu srednju klasu, da glasaju za Clinton. Sloboda govora i odabira, po kojoj je Amerika nekoć bila čuvena u svijetu, danas više ne važi: javno podržati Trumpa, u višim društvenim krugovima, znači biti označen kao “izdajica” interesa elite, ili “manjine”, biti pribijen na stup srama, a lako je moguće dobiti i batine na Koledžu ili ostati bez napredovanja ili posla. Usto, mediji su redom na strani Hillary Clinton, preuveličavaju bezazlene Trumpove opaske a zataškavaju donacije Clinton fondaciji od Katara i Saudijske Arabije koje nije prijavila prekršivši zakone, njenu ulogu u ratovima na Bliskom istoku, prodaju oružja diktatorskim režimima dok je bila Državni tajnik (pandan ministru vanjskih poslova od nas), i tako dalje. Kandidatkinja zelenih Jill Stein, inače prononsirana ljevičarka i feministica, upozorava da je glas za Clinton glas za atomski rat: Clinton se može suočiti s time da brojni koji su podržali Sandersa jednostavno neće glasati za nju, kao i s tim da dio ljevičara i progresivista u Americi neće glasati za njenu politiku koja ide na ruku bankama, vojno industrijskom kompleksu, i koja je intervencionistička i militaristička, jer je protiv njihovih uvjerenja.

Trump, dakle, nema prevelike šanse, ali nije u onako lošoj situaciji kao Romney pred četiri godine. Izbori upravo počinju….

Autor:

ZADNJE VIJESTI