Pixabay

‘ATOMSKA BUDUĆNOST’: Svijet iznova teži atomskoj energiji, uz onu iz obnovljivih izvora

Autor: Zoran Meter/7Dnevno

Budući da i Hrvatska, sa Slovenijom, koristi atomsku energiju iz nuklearke Krško, i time spada u red zemalja koje vladaju potrebnim znanjem upravljanja tim složenim sustavima, u svrhu određivanja buduće hrvatske energetske strategije, poglavito po pitanju iskorištavanja atomske energije i obnovljivih izvora energije, smatramo potrebnim detaljnije proanalizirati ovu problematiku na globalnoj razini.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) nedavno je objavila izvješće o budućnosti svjetske atomske energije. Prema njemu, količina ukupnog atomskog energetskog potencijala u svijetu povećat će se do 2050. za 123 %, u odnosu na stanje u 2016. godini.

U najlošijem scenariju, agencija predviđa kratkoročno sniženje, a nakon toga skok do spomenutih iznosa do 2050. godine.

Optimistični scenarij, naprotiv, predviđa porast energetske snage atomskih centrala od 2016. do 2030. za 42 %, do 2040. za 83 % i do 2050. za 123 %.

Temeljni čimbenici takvog scenarija su zajedničko priznanje o pozitivnim i negativnim stranama tih izvora energije, financiranje i stanje na energetskim tržištima.

U izvješću IAEA se navodi sljedeće: „Ako potencijal atomske energije, kao izvora energije s niskim sadržajem ugljičnog dioksida poraste, a usavršavanje izgradnje reaktora još više poboljša upravljanje sustavima …, iskorištenje atomske energije može značajno porasti.“ Krajem 2016.g. postojeća količina atomske energetske snage iznosila je 392 gigawata, što je najveći pokazatelj.

Međutim, financiranje i pitanje sigurnosti imat će odlučujuću riječ za razvoj tog oblika proizvodnje energije. „Pokazatelji sigurnosti atomskih centrala imaju odlučujuću ulogu za budućnost atomske energije. Za osiguranje zajedničkog priznanja važni su pozitivni pokazatelji sustava sigurnosti“, stoji u izvješću i navodi, kako je „financiranje atomskih projekata složeno, uzimajući u obzir visoku cijenu i strukturu takvih projekata, njihovu osjetljivost na kamatne postotke i rokove izgradnje“.

Agencija očekuje kako će u Sjevernoj Americi i Europi doći do smanjenja atomske energije, a da će kineski planovi u tom sektoru biti ključni čimbenik rasta. Ključnu kinesku ulogu u tom sektoru naglašavaju i naftni giganti BP i ExxonMobil, o čemu nešto više kasnije u tekstu.




Američka agencija za energiju EIA smatra kako će SAD prije ići na smanjenje nego na povećanje snage svoje atomske energije, jer na tržištu raste uloga i drugih energenata, poput prirodnog plina i obnovljivih izvora energije.  Na SAD otpada 20% proizvodnje električne energije. U američkom energetskom sustavu udio atomske energije do 2050.g. snizit će se za 20% u odnosu na prošlu godinu. Smanjenje konkurentnosti je glavni razlog prijevremenog smanjivanja dobivanja energije iz atomskih centrala: „Niske cijene prirodnog plina, poglavito u SAD-u, izazvane su ubrzanim rastom proizvodnje plina iz škriljevca, koji je iz temelja promijenio stanje na energetskim tržištima“.

Što se tiče Europe, Njemačka je već ranije pozvala na ubrzano zatvaranje 8 od svojih 17 nuklearnih reaktora nakon katastrofe u japanskoj nuklearci u Fukushimi. Berlin  do 2022. godine planira postupno zatvoriti sve svoje nuklearke. Što se tiče Japana, u toj zemlji je do spomenute katastrofe 2011.g. udio atomske energije u ukupnom energetskom sustavu zemlje iznosio visokih 30%.

Slično stanje je i u Švicarskoj, u kojoj trećinu električne energije osigurava pet starijih atomskih centrala. Švicarci su se početkom 2017.g. odlučili za postupno, a ne ubrzano  smanjenje atomske energije u korist one iz obnovljivih izvora. Naime, na referendumu o ubrzanom zatvaranju atomskih centrala pozitivno se izjasnilo svega 45,8%, nasuprot 54,2% onih koji su bili protiv brzog zatvaranja tamošnjih nuklearki.




Energetske prognoze BP-a i ExxonMobil-a iz 2017.g.

Dvije ponajveće svjetske naftne tvrtke, BP i ExxonMobil, u svojim energetskim prognozama iz 2017. godine, smatraju, kako „igra“ u sferi atomske energije ima utjecaj u prijelazu na globalni energentski miks.

Tako će, smatraju analitičari BP-a, obnovljivi izvori energije, atomska energija i energija iz hidrocentrala činiti polovicu porasta isporuka energije tijekom idućih 20 godina. Pa iako će se atomski potencijal u Europi do 2035.g. sniziti zbog zatvaranja starih atomskih centrala, Japan će se možda odlučiti na izgradnju novih reaktora ali ona neće dosegnuti razinu od prije katastrofe u Fukushimi.

Gotovo tri četvrtine globalnog rasta atomske energije odnosit će se na ambiciozni kineski plan o razvoju tog energetskog sektora. BP smatra kako će se pritom smanjiti uloga ugljena kao energenta u toj državi i da će do 2035.g. od ukupne kineske potrošnje energenata na ugljen otpadati svega  45%. Za usporedbu, ugljen je prošle godine  pokrivao gotovo dvije trećine kineskih energetskih potreba. Veći dio kineskih potreba za ugljenom zamijenit će obnovljivi izvori energije, hidroenergija i nuklearna energija.

S druge strane, ExxonMobil u svojim prognozama do 2040.g.  smatra, kako će atomski potencijal rasti, a da će se više od 50% tog rasta odnositi na Kinu.

ExxonMobil navodi sljedeće: „Nastojanje društava za iskorištavanje energije s niskom razinom ispusta (štetnih tvari) dovest će do značajnog povećanja uporabe atomske energije, kao i obnovljivih izvora energije – poput vjetra i sunca. Do 2040.g. atomska energija i svi obnovljivi izvori energije činit će 25% globalne proizvodnje energije.“

Kupnja udjela „Rosnjefta“ od strane kineske energetske korporacije

Međutim, sva ova predviđanja ipak ne daju previše nade onima koji misle kako je time došao kraj ere nafte i njezinih derivata. I naftni energetski sektor (čiji su istaknuti predstavnici, svakako, i spomenuti BP i ExxonMobil) itekako promišlja svoj budući razvoj i utjecaj na formiranje cijena na svjetskim energetskim tržištima. Naravno, on će morati ustupiti dio prostora kojim je ranije suvereno vladao i spomenutoj energentskoj „alternativi“, ali će i dalje biti dominantan, visokoprofitabilan i izrazito utjecajan u gospodarskom i političkom smislu.

A ubrzana promjena globalnih geopolitičkih odnosa i formiranje multipolarnog svijeta koje je de facto već na djelu, sve se više prebacuje i na globalno poslovno tržište. Tako je jedna od najzanimljivijih vijesti iz sfere biznisa i financija  iz energetskog sektora prošlog tjedna objavljena od strane Reutersa.

Prema informacijama te agencije, dionice ruskog državnog naftnog giganta „Rosnjefta“ skočile su za 2% nakon objave o mogućoj kupnji udjela te tvrtke od strane kineskog energetskog diva China Energy Company Limited (CEFC). Za sada nije jasno na koji način će se provesti investiranje: kroz kupnju novih dionica ili onih stavljenih u prodaju već ranije.

Prije svega, radi se o širokoj suradnji, između ostalog i kroz kineske kupovine udjela u burzovnom biznisu „Rosnjefta“. Prema informacijama na službenoj web stranici CEFC-a, posao podrazumijeva suradnju u svim sferama: od istraživanja nalazišta nafte i plina do financijskih usluga.

Još početkom ljeta bila je formirana radna grupa za razmatranje suradnje dviju tvrtki u sferi proizvodnje i prodaje ugljikovodika, rečeno je iz vrha ruske tvrtke. Ta odluka donesena je od strane čelnika tvrtke Igora Sechina i predstavnika vijeća direktora kineske korporacije Ye Jianminga.
Igor Sechin je izjavio: „Rosnjeft“ namjerava razvijati suradnju s kineskim partnerima u proizvodnji i preradi nafte, prijevozu i skladištenju energenata, trgovini naftom i njezinim derivatima, kao i u financijskoj sferi.“

Ovaj poslovni potez ne treba čuditi ako se prisjetimo kako je u svibnju ove godine, prigodom posjeta Pekingu, na forumu „Jedan pojas-jedan put“ ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio kako se Rusija ne boji Kine kao konkurenta u globalnoj ekonomiji i da je zainteresirana za suradnju s tom državom.

U srpnju su dvije tvrtke odlučile razraditi mogućnost osnivanja zajedničkog investicijskog fonda na teritoriju Ruske Federacije.

Sporazumi će omogućiti kineskoj korporaciji djelomično sudjelovanje u burzovnom poslovanju „Rosnjefta“ koje se odnosi na gotovo 3 tisuće benzinskih crpki, više od 150 naftnih skladišta i više od tisuću cisterni.

Reuters smatra, kako bi pristup energetskim rezervama i prerađivačkim kapacitetima „Rosnjefta“ pomoglo nastojanjima CEFC-a da postane najveći svjetski traider i iza sebe ostavi konkurenciju i takve igrače, poput Glencora, kontroverzne korporacije sa sjedištem u Švicarskoj, za koju većina običnih ljudi nikada nije čula, a navodno nadzire svjetske cijene sirovina i hrane.

Dakle, „naftaši“ se ne predaju iako će, nedvojbeno, u budućnosti sve više morati dijeliti primamljivi energetski kolač i s drugim igračima iz sfere obnovljivih izvora energije, hidroenergije i nuklearki. A Hrvatska, s Bogom danim resursima i klimatološkim uvjetima (vjetar, sunce, voda, vlastiti naftni i plinski izvori, kao i spomenuta nuklearka u Krškom) ima sve predispozicije, da pametnom energetskom strategijom i politikom ne samo zadovolji vlastite potrebe i osigura ekološki čisto nasljeđe budućim generacijama, već da višak svoje proizvedene energije isporučuje i na vanjsko energetsko tržište.

Autor:Zoran Meter/7Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.