Stanko Gruden/STA
Stanko Gruden/STA

STIGAO SVOJ SVOJIMA: Tajne Putinovog posjeta Sloveniji 

Autor: 7Dnevno/4. kolovoza, 2016./Dr. Boštjan M. Turk, profesor na Sveučilištu u Ljubljani, član HAZUD-a

Ruski je šef naznačio da će s državama, koje su spremne na suradnju, stvarati „novu Europu“, bez obzira na Bruxelles i Washington. Stari je kontinent s Putinovim posjetom maloj zemlji još korak bliže dezintegraciji, a možda i ratu. S tom je porukom Slovenija opet ušla na kartu svijeta!

U nedjelju, 31. srpnja, posjet Vladimira Putina predstavio je neposrednom susjedstvu Slovenije, Europi i svijetu dva važna detalja. Prvi je da usred Europske unije, NATO saveza i eurozone postoje države poput Slovenije. U vrhu takvih država (govori se o tri grane vlasti – izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj) ne postoji nitko tko nema korijene u nedemokratskom sustavu ili da s njim nije povezan preko uže obitelji (slovenski premijer Miro Cerar). Takvi su Putinov posjet vidjeli kao protutežu zapadnoj kulturi i civilizaciji: Putin – čiji mentalitet nije indoeuropski, nego azijatski, kolektivistički, utječe na sjećanja bivših dužnosnika Komunističke partije kao poziv na izvorno jedinstvo. Moskva je, naime, uvijek bila središte njihova svijeta.

Sve u crvenom, a iznad svega petokraka

Iz tog su razloga hrvatski mediji s Putinovog posjeta odnijeli fotografije na kojima prvog čovjeka Kremlja u Ljubljani pozdravljaju s transparentima, zastavama i drugim grafičkim materijalima crvene boje, s crvenom zvijezdom. Svi ti ljudi, koji su se sa slovenske strane u nedjelju na Vršiču (ili u Ljubljani) rukovali s Putinom, dijele vrijednosti međunarodnog komunizma ili im u najvećoj mjeri pripadaju.

Borut Pahor, predsjednik Republike, je dva dana prije pada Berlinskog zida bio službeni kandidat za predsjednika Centralnog komiteta Saveza komunista Slovenije (7. studenoga 1998.) To je ujedno bila i direktorica nacionalne televizijske kuće – Ljerka Bizilj. Pored svih ostalih, Putin je u Sloveniji pronašao izgubljenu domovinu. Prisustvovao je otvaranju prvog – nakon pada Željezne zavjese – spomenika palim ruskim vojnicima iz (Prvog i) Drugog svjetskog rata u Europi. To je uputilo na neke osnovne činjenice: među palim borcima iz Prvog svjetskog rata, istima kojima je posvećena kapelica na Vršiču, je bilo manje od polovice Rusa. Ostalo su bili Ukrajinci i pripadnici drugih slavenskih naroda.  A to što su sovjetski vojnici oslobodili maleni komad Slovenije (Prekmurje), pri čemu ih je palo 3000, prouzročili nezamislive patnje ljudi (svaka deseta žena bila je silovana), je druga priča.

A da krenemo od ugovora Ribbentrop – Molotov

Putin je na otvaranju spomenika na groblju u Ljubljani podsjetio na „odlučujuću ulogu Sovjetskog Saveza pri oslobađanju Europe od nacizma“ i na „naš zajednički stav o neprihvatljivosti krivotvorenja povijesti i opraštanja zločina, koji su prouzročili smrt milijuna nedužnih ljudi za vrijeme Drugog svjetskog rata“.

Drugi svjetski rat su započeli (prouzročili) Sovjetski Savez i Hitlerova Njemačka, on je posljedica ugovora Ribbentrop – Molotov: u rujnu 1939. godine su podijelili Poljsku, a SSSR je okupirao baltičke države. U vrijeme kada je pala Belgija, Francuska do Dunkerqua, je SSSR bio na strani Hitlera. Kada je potonji napao Englesku (Bitka za Britaniju) – također. Prvu trećinu rata  su obje države (diktature) preživjele u zajedništvu. S tog je stajališta Putinov govor čista demagogija. Putina 80 posto Rusa ne podržava, već ga se boji! Iza njega ostaju leševi: prvo kod kuće, zatim u Čečeniji, Ukrajini, na Krimu, u Siriji, itd. I na kraju: tko god je nekoć bio pripadnik političke policije nedemokratskog režima se moralno srozao. Kako se to ispravlja? Vladimir Putin već zbog svoje prošlosti ne može biti  demokrat, čovjek etičnog mišljenja i držanja, a usto i vođa za budućnost kakvoga bismo trebali. Kao i njegovi slovenski kolege.

Pax Putiniana – za „novu Europu“!

Kako je slovenska delegacija, koja ga je pozvala, mislila na ponovnu reintegraciju u sovjetski raj, tako je Putin razmišljao o dezintegraciji Europske unije (u prvom redu barem što se sankcija tiče). To što nema više Britanije unutar EU-a povoljan mu je čin. A postoji još jedan daleko ozbiljniji detalj. Putin je rekao: „Zahvalio bih se za iskrenu želju za izgradnjom čvrstih temelja europskog jedinstva, jer je to jedina stvar na kojoj se može graditi budućnost Europe.“ S tim je ruski šef nagovijestio da je s državama, koje su spremne na suradnju, počeo stvarati „novu Europu“, bez obzira na Bruxelles i Washington (ili možda uz blagoslov potonjeg, jer je Trump „proruski“). Pax Putiniana, kako se sada imenuje novo „europsko jedinstvo“, bit će pod odlučujućim utjecajem Rusije. Putin je o tome ozbiljno promislio, kao što je po formi i genetskom materijalu njegovoj politici najbliža politika Josipa Visarionoviča i ludog slikara iz Braunaua na Innu. Već je na ovaj način počeo jedan rat u Europi. Stari je kontinent s Putinovim posjetom maloj zemlji još jedan korak bliže dezintegraciji, a možda i ratu. S tom je porukom Slovenija je ponovno ušla na kartu svijeta!

 

 

Autor: 7Dnevno/4. kolovoza, 2016./Dr. Boštjan M. Turk, profesor na Sveučilištu u Ljubljani, član HAZUD-a

ZADNJE VIJESTI