Photo: Boris Scitar/Vecernji list

Hasan Čengić moćniji od države, opasniji od bilo kojeg kriminalca!?

Autor: Josip ŠIMIĆ/7Dnevno/19.05.2017.

Čengić je tijekom rata uvozio oružje i "humanitarnu pomoć" - uglavnom uz novčanu podršku Saudijske Arabije. Međunarodni istražitelji tvrde da je ostao uključen u krijumičarenje i nakon rata, i da su mnogi od njegovih poslova vezani za terorističke aktivnosti

Hasan Čengić, koji je u vrijeme embarga krijumičario oružje, ima svoje posebno mjesto u povijesti Bosne i Hercegovine i organiziranog kriminala. Čengić je koristio kontakte širom svijeta za postavljanje krijumičarskog kanala kojim su uvoženi oružje, novac i navodna humanitarna pomoć – uglavnom uz financijsku podršku iz Saudijske Arabije. Ali ti isti kontakti i krijumičarska mreža koju je izgradio – pretvorili su ga u cilj međunarodnih istražitelja, koji tvrde da je ostao uključen u krijumičarenje i nakon završetka rata, te da su mnogi od njegovih poslova povezani s terorističkim aktivnostima.

Hasan Čengić rođen je 30. kolovoza 1957. godine, živi u Sarajevu, gdje još uvijek obnaša dužnost predsjednika Sabora Islamske zajednice BiH. Prema sudskim dokumentima, policijskoj evidenciji i njemačkim obavještajnim dokumentima, te procjenama CIA-e i obavještajnih službi UN-a, Čengić važi za jednoga od najopasnijih ljudi, koji je optuživan, da je izravno povezan i uključen u međunarodni terorizam, krijumičarenje oružja, pranje novca, utaju poreza i prijevare. Prema Izvješćima, izravno je povezan s Bakirom Izetbegovićem i Senadom Šahinapašićem Šajom, koji se prema kosovskoj optužnici tereti za suorganizaciju ubojstva Ramiza Delalića – Ćele.

Povezan i s terorističkim napadom na SAD

Osuđen je 1983. godine na 12 godina zatvora zbog militantnih aktivnosti i podrške muslimanskom autoritetu. Hasan Čengić izaziva mnoge kontroverze. Označen je kao kriminalac povezan s terorističkim aktom u New Yorku 11. rujna 2001. godine, a ovdje u BiH imao je i svoga suradnika s kojim je ugovarao i financirao teroristički napad čovjeka po imenu Huskija Sinanović, sada već pokojnog.

Zbog navedenih aktivnosti bio je prisiljen odustati od funkcije zamjenika ministra obrane BiH, nakon pritužbi američkih vlasti upućenih Aliji Izetbegoviću. Već tri desetljeća Čengić predstavlja vrlo moćnog poduzetnika s vrlo jakim vezama, poslovnim partnerima i vrlo opasnim neprijateljima širom svijeta. To potvrđuju bezbrojne istražne evidencije, financijska izvješća, i na tisuće stranica dokumenata koje su prikupili agenti najmanje šest država. Svi ti materijali prikazuju Čengića kao vrlo moćnog, vrlo bogatog i vrlo tajnovitog čovjeka. Svjetska organizacija za praćenje kriminala i korupcije (OCCRP) optužuje Hasana Čengića da je povezan s nekim od svjetskih najzloglasnijih kriminalaca.

Vođa iranske obavještajne mreže u BiH?!

Datoteke OCCRP-a pokazuju da je Hasan Čengić prisustvovao vjenčanju sina Osame bin Ladena u siječnju 2001. godine, te da je bio redoviti gost u privatnom domu libijskog vođe Moammera Gadhafija. OCCRP također posjeduje originalnie ugovore kojima je Čengićeva tvrtka zakupljivala zrakoplove od društva koje je kontrolirao zloglasni “trgovac smrću tajkun Viktor Anatolyevich Bout, optužen u SAD-u kao najveći poznati svjetski trgovac oružjem. Službena komisija UN-a (UNMG) istraživala je krijumičarenje oružja čečenskim pobunjenicima tijekom 2003. godine. Dostavili su UN-u dopis u kojem izravno optužuju Viktora Bouta i Hasana Čengića za krijumičarenje oružja čečenskim pobunjenicima. Čengić po ovom izvješću nikada nije optužen netko iz UN-a blokirao je optužbe protiv njega.




Tijekom 2003. godine tzv. “joint terror task force”, sačinjen od istražitelja iz BiH, SAD-a, UN-a i NATO-a i drugih agencija, izravno je optužio Čengića da je špijun iranske obavještajne službe i da da vodi iransku obavještajnu mrežu u BiH. U izvješću je navedeno da je Hasan Čengić u to vrijeme po Sarajevu vozio automobil s iranskim diplomatskim tablicama. U 2005. godini Čengić je uhićen zbog zloupotrebe ovlasti (dok je bio na funkciji zamjenika ministra obrane tijekom rata) i te optužbe su odbačene zbog “nedostatka dokaza”. Vrhunski istražitelji Federacije BiH opisuju Čengića kao čovjeka koji je pomogao u osnivanju političke stranke SDA.Hasan Čengić je vrlo moćan i vrlo opasan čovjek. Moćniji od same države kazao je tijekom 2003. godine nekadašnji direktor FUP-a Zlatko Miletić, aktualni tajnik Demokratske fronte BiH.

Poslovi s Bin Ladenovim pobočnicima

Čengićevi poslovi oko krijumičarenja tijekom rata osiguravani su tajnom podrškom iranskih i američkih dužnosnika. Veliki dio novčanih sredstava dobio je iz Trans World Relief Agency (TWRA) u Beču, koja je primila šest milijardi američkih dolara, uglavnom iz Saudijske Arabije. Čengić je vodio TWRA zajedno s dr. el-Faith Ali Hassanein i Wael Jalaidanom, od kojih su obojica, kao i sam Hasan Čengić, na terorističkim crnim listama EU-a i SAD-a. Jalaidan je uz Bin Ladena jedan od osnivača terorističke organizacije alQuide.




No vratimo se sumnjivim transkacijama, a koje se prema našim izvorima iz Tužiteljstva BiH vežu uz Hasana Čengića. Tokom 2002. godine sačinjen je Izvještaj o stanju u području “Istraživanje oblasti financija u odnosu na traženje pravne pomoći u predmetu Az.Inv/10289/T09PH (245) od 27. 8. 2002. godine Ureda tužiteljstva (OTP) Internacionalnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u odnosu na TWRA, Beč, Austrija”. Predmet istraživanja, a po zamolbi Ureda tužitelja MKSJ, zbog postojanja sumnji za teške povrede humantiranog prava koje su počinjene od 1991. godine na području bivše Jugoslavije i konkretno u ovom Izvještaju na ilegalne aktivnosti Armije BiH i postojanja krivice visokorangiranih osoba iz vojnih i političkih struktura R BiH i u vezi s tim organizacijama pod imenom “Third World Relief Agency (TWRA). S obzirom da je državni tužitelj u Münchenu provodio istragu u peridu od 1996. do 1998. godine i istu obustavio, po zahtjevu za međunarodnu pravnu pomoć Ureda tužilaštva MKSJ tijekom 2002. godine uz stručnu financijsku pomoć i uz dodatna saznanja analizirano je 16 registara istražnih akata prikupljenih od strane državnog tužiteljstva u Muenchenu u kojima su između ostalih dokumenata bili i dokumenti koji se odnose na žiro račune TWRA u Beču. Dio te dokumentacije je uništen po proteku zakonskog roka za čuvanje dokumentacije u bankama.

I Alija Izetbegović radio u Upravi TWRA u Beču

TWRA je osnovan 1987. godine u Beču i članovi Uprave su bili: direktor dr. Elfatih Ali Hassanein, zamjenik Fouad Elegabani, zapisničar Mohamed Zorouk i blagajnik Kamal Abdalla, a kao blagajnik radio je i Sukarno Ali Hassanein, brat direktora. U Izvještaju se navode razni dopisi iz 1992., 1993., 1994., i drugi, iz kojih proizlazi da su u radu TWRA i to kao članovi Uprave učestvovali Alija Izetbegović, predsjednik R BiH, Ejup Ganić, zamjenik predsjednika R BiH, Haris Silajdžić, ministar vanjskih poslova, Irfan Ljevaković i Derviš Đurđević. Također se navode osobe ovlaštene za potpisivanje i novčane transakcije u TWRA Selim Šabić i Hasan Čengić. Donacije za navodnu pomoć su se prikupljale iz Europe, za što je bio odgovoran Selim Šabić, te iz “islamskog i arapskog svijeta”, za što je bio odgovoran dr. Elfatih Ali Hassanein, te su isti bili u obvezi izdavati priznanice o prijamu i isplaćivanju sredstava u skladu s uputama (proizlazi iz dopisa bez datuma na memorandumu stranke SDA). Predmet provjere bilo je više računa otvorenih kod banke “Die Erste Osterreichische Sparcasse” u Beču. U periodu od svibnja 1992. do rujna 1995. godine utvrđene su 803 transakcije, od kojih je 287 uplata u iznosu 212.045.360,63 američkih dolara i 516 isplata u iznosu od 207.178.578,14 američkih dolara na računu 513-64476. U Izvještaju se navodi i da je predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović potpisao “dopis” da sredstvima s ovog računa upravlja komisija od pet članova i to dr. Elfatih Ali Hassanein, Hasan Čengić, Irfan Ljevaković, Husein Živalj i Derviš Đurđević, te se spominje i odluka vezana za upravljanje sredstvima sa navedenog računa, kao i više dopisa u vezi s istom.

screenshot
screenshot

Hasan Čengić (u sredini)

Novčane transakcije TWRA vezane za Čengića

Iz Izvještaja dostavljenog nama iz Tužiteljstva BiH, navest ćemo samo transakcije koje se vežu za ime Hasana Čengića, i to: Wael Hamzah Jelaidan (Sudijska Arabija) uz kojeg se navodi šest transakcija, a zatim četiri isplate s računa TWRA u kojima je navedena svrha otplata duga Hasanu Čengiću u iznosu od 7.058.973,20 USD i dvije isplate s TWRA od oko šest milijuna američkih dolara u periodu 1993.-1994. godine. Ime ovog donatora u vrijeme sačinjavanja Izvještaja nalazilo se na sankcijskim listama koje izdaje UN, EU i SAD, EU direktiva, EG-VO 881 i predsjednička izvršna naredba (SAD) br. PO 13224, a radi međunarodnih mjera s ciljem da se u međunarodnim razmjerama teroristima ukine financijska baza putem zamrzavanja računa i zaplijene imovine; Hasan Čengić – za navedenog se provjere odnose za 22 transakcije gdje se spominje prezime Čengić, ali ne kao pošiljatelj ili primatelj. Od 23. 6. 1993. godine bio je jedan od ovlaštenih osoba za raspolaganje računa, a izdvajaju se četiri transakcije s imenom Wael Jelaidan i knjiženjem s naznakom da se radi o plaćanju računa Hasanu Čengiću u iznosu od 11.057.237,36 američkih dolara.

Nadalje, u zaključcima Izvještaja navodi se da je TWRA sa sjedištem u Beču kao navodna humanitarna organizacija pružala financijsku podršku BH vlastima u ostvarivanju “njihovih ciljeva”, te na bliske veze političkog vrha BiH i dr. Elfatih Ali Hassaneina, naročito ističući da je Izetbegović dobivao veće iznose novca, a da je Hasan Čengić bio ovlašten za raspolaganje sredstvima na jednom od računa u banci “Die Erste Osterreichische Sparcasse”. Ovo se ističe zbog toga što su BH lideri imali izravnu mogućnost da raspolažu financijskim sredstvima TWRA. Nadalje se ukazuje na to da svrha upotrebe sredstava nije razjašnjena, te da je u provedenoj financijskoj istrazi za TWRA utvrđeno da je postojala velika mreža osoba, organizacija i firmi s intezivnim kontaktima “u cjelokupnom Islamskom svijetu”; kao primjer navode se veze i kontakti Hasana Čengića s licem Jelaidan, koji je u kasnijem peroidu bio partner Bin Ladena. Iz Izvještaja proizlazi osnovana sumnja da su sredstva koja su bila namijenjena za humanitarne svrhe zloupotrebljena.

Razgranata Čengićeva mreža

Govoreći o analizi Hasana Čengića, te njegovoj povezanosti s drugim licima i organizacijama, kako iz BiH, tako i izvan BiH, suštinski se akcent stavlja na povezanost sa zemljama koje financiraju terorizam. Hasan Čengić u svemu se povezuje s Irfanom Ljevakovićem, Huseinom Živaljom, Đurđević Dervišom, a zatim Muhamedom Čatićem, Šabić Salimom, a svi navedeni s Fatihom Ali Hassaanein direktorom TWRA i financijskim tijekovima novca i relacijama između TWRA te više raznih organizacija i firmi u BiH i inozemstvu (TWRA, Dubai, Turska…). Navodi se i njegova povezanost s Bin Ladenom. U posjedu smo obavještajnih shema na engleskom jeziku vezanih za Hasana Čengića i period od 1993. do 2003. godine s navođenjem više imena: Irfan Ljevaković Husein Živalj, Bećir Čengić…, te organizacija i firmi TWRA, FAMB, BIO, BTS, AIR, BIO TOURS, AIRRPORT Visoko i jedan papir na kojem stoji oznaka OHR-a i ime Jonatahn Schmidt (II), a radi se o tužitelju koji je obavljao tužiteljsku funkciju u Tužiteljstvu BiH i koji je podigao optužnicu broj KT – 195/04 protiv Hasana Čengića, zbog kaznenog djela zloupotreba položaja i ovlasti iz člana 383., stav 2 KZ FBiH, na osnovi koje je Sud BiH donio presudu broj KPV-03/05 od 29. 6. 1995. godine, kojom je isti oslobođen od optužbe i koja je potvrđena presudom broj KPŽ-35/05 od 6. 10. 2005. godine. Optužnica se odnosi na radnje Hasana Čengića počinjene 14. 8. 1996. godine i to da je potpisao dopis kao zamjenik ministra obrane F BiH kojim je BIO d.j.l. Sarajevo ovlastio za proizvodnju eksploziva, oružja i streljiva. O sumnjivom poslovanju Čengićevih firmi ćemo u drugom dijelu objave.

Provjerom u CMS-u u Tužiteljstvu BiH utvrđeno je da se u Tužiteljstvu BiH nalazi više predmeta koji se odnose na ime Hasana Čengića, i to: KT-283/04 (CMS 3835 04), KTA 6141 07, KTA-206/07 i KTA-250/10.

Autor:Josip ŠIMIĆ/7Dnevno/19.05.2017.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.