Povodom dvadesete godišnjice hrvatske samostalnosti nekoliko najvažnijih kreatora njene gospodarske politika suočili smo s podacima koji u najmanju ruku ne odgovaraju onome što su građani očekivali kada su se 1991. godine odlučili za odlazak iz SFRJ.

U protekla dva desetljeća udvostručen je broj umirovljenika, vanjski je dug čak 15 puta veći, a očajnika u potrazi za bilo kakvim zaposlenjem je skoro sto tisuća više nego ih je bilo u prvim danima rođenja nove države. Struktura BDP-a je potpuno promijenjena a o privatizaciji i pretvorbi uopće ne treba trošiti riječi.

Socijalistički mentalitet

Za to Borislav Škegro, bivši ministar financija i Tuđmanov potpredsjednik Vlade za gospodarstvo (1993.), najviše krivi 'naslijeđeni socijalistički mentalitet'.

- U ovih dvadeset godina velik dio ljudi kao da je samo promijenio 'republičko državljanstvo' u puno državljanstvo, petokraku zamijenio šahovnicom, a većinu ostalog zadržao. Najviše stav da 'država' svakome mora naći posao, riješiti stambeno pitanje, osigurati besplatno zdravstvo, besplatno studiranje do 40. godine, vrtić, tramvaj… i sve to bez visokih poreza, bez prodaje imovine, bez inozemnog zaduživanja, ističe bivši ministar financija, jedan do idejnih tvoraca hrvatske privatizacije, danas suvlasnik investicijske tvrtke Quaestus.

Njegov tadašnji šef, bivši premijer Nikica Valentić, danas građevinski poduzetnik, obuzdao je hiperinflaciju ranih 90-tih. Smatra da su gospodarski problemi toliko duboki i taloženi godinama da je teško očekivati da jedna politička opcija pronađe rješenje.

Rata nema a kriza sve veća

- Za razliku o nas koji smo nekad imali i rat, danas je jedini Vladin zadatak izvući državu iz krize, a za to su nužne potpune reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava, uključujući i rezove koji ne mogu biti popularni. Zato, smatra Valentić, taj posao odmah treba oduzeti političarima i prepustiti reforme stručnjacima koji će znati 'gdje treba uzeti, a gdje dodati'.

Puno je oštriji bivši ministar gospodarstva u koalicijskoj vladi Ivice Račana (2002.) Ljubo Jurčić.

- Hrvatska je u dvadeset godina potrošila, ponajviše upropastila u glupostima, oko 150 milijardi eura. Prije 20 godina bili smo u mnogo boljoj ekonomskoj poziciji nego danas, jer nismo bili zaduženi i imali smo veliku imovinu. Svu smo imovinu prodali, a maksimalno smo zaduženi, tvrdi Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i nezavisni saborski zastupnik, navodeći kako je glavni učinak hrvatske privatizacije 'stvaranje vlasnika imovine, a ne poduzetnika'.

Hrvatskom su vladali tuđim novcem

U dvadeset godina neovisnosti, Hrvatska je promijenila deset Vlada. Sa svakom novim premijerom rastao je vanjski dug. Primjerice, u četverogodišnjem premijerskom mandatu Zlatka Mateše (1996.-2000.) vanjski dug je porastao za 7,1 milijarde eura, prosječno 1,5 milijardi godišnje. U četverogodišnjem mandatu Ivice Račana (2000.-2004.) povećan je za 9,7 milijardi, prosječno 2,6 milijardi godišnje. Samo u prvih četiri godine mandata Ive Sanadera vanjski dug je porastao za 11,4 milijarde eura, prosječno 2,8 milijardi godišnje.