
Ukoliko glasaju za ulazak u EU, hrvatski građani morat će već prve godine članstva namaknuti dodatnih 2,1 milijardu kuna, koliku bi proračunsku rupu moglo stvoriti ukidanje carina na uvoz robe uz zemalja Europske unije.
Ukoliko glasaju za ulazak u EU, hrvatski građani morat će već prve godine članstva namaknuti dodatnih 2,1 milijardu kuna, koliku bi proračunsku 'rupu' moglo stvoriti ukidanje carina i drugih pristojbi na uvoz robe iz zemalja Europske unije.
Petar Sopek iz Instituta za javne financije naime upozorava da će nestankom carina i ovako ispražnjeni hrvatski državni proračun samo u prvoj godini članstva u EU ostati bez otprilike 0,44 posto BDP-a koji je 2010. iznosio oko 47,7 milijardi eura. To otprilike iznosi 280 milijuna eura, odnosno 2,1 mlrd kuna.
- Očekivani učinak pristupanja Uniji na hrvatski proračun u prvoj punoj godini članstva negativan je i iznosi oko -0,15 posto BDP-a. U pesimističnom scenariju taj negativan učinak raste na čak -1,24 posto BDP-a, upozorava Sopek.
Carinska uprava je tijekom 2010. godine na temelju carina na uvoz robe ukupno u državni proračun uprihodila 1.43 milijarde kuna. Na uvoz iz EU otpada otprilike 60 posto. To znači da je na carinama na EU proizvode Hrvatska u 2010. zaradila oko 895 milijuna kuna. Bez tog novca ostat će nakon srpnja 2013. ako postane članica EU.
Aktualnoj Vladi već sada glavobolju zadaje činjenica da zbog manjka prihoda budžet za 2012. treba srezati za najmanje 5 milijardi kuna. Članstvom u EU prihodovna strana proračuna dodatno će se smanjiti zbog ukidanja carina i drugih financijskih opterećenja na robu iz EU. Taj gubitak će se morati od nekud namiriti. Ako je suditi po dosadašnjoj praksi, novac će se namaknuti iz džepova hrvatskih građana.
Najveći pritisci u prvim godinama članstva
U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova tvrde međutim da ulazak u EU neće dodatno koštati hrvatske građane te imaju drugačije prognoze.
- Onoliko koliko će proračun izgubiti ukidanjem carina na robu iz Europske unije višestruko će kompenzirati drugim izvorima kao što su dohodovne potpore za poljoprivrednike iz proračuna Europske unije i EU fondova. Procjena je da će proračunska dobit od EU članstva biti oko 0,68 posto BDP-a, ističu u Ministarstvu.
U analizi 'Procjena utjecaja pristupanja Europskoj Uniji na hrvatski proračun', koju je izradio Institut za javne financije, kaže se međutim da se s pozitivnim kratkoročnim proračunskim učincima pristupanja EU može računati samo u najoptimističnijoj varijanti.
- Uzimajući u obzir brojna ograničenja provedene analize, očekivani učinak pristupanja Hrvatske EU na proračun RH u prvoj punoj godini članstva je negativan. Uz to, najveći pritisci na proračun očekuju se u prvim godinama članstva, znači već 2013., napominje se u analizi.
Latin će uređivati novi Dnevnik, koji će zasad zadržati uobičajeni termin emitiranja u 19.30 sati, iako je slavni urednik Latinice predlagao njegovo pomicanje na 19 sati. Konačnu odluku o tome donijet će nova upravljačka garnitura na HRT-u.
Na izborima u srijedu i četvrtak ovog tjedna najveći favorit je Abdel Moneim Abolfotoh, čovjek koji je izjavio da je Izrael neprijatelj Egipta i da je napad na WTC urota američke vlade.
O prof. dr. Slobodanu Langu i njegovim dobrim djelima govorili su i Branko Borković - Mladi Jastreb, admiral Davor Domazet - Lošo, prof. dr. Milan Kujundžić, Vesna Škare Ožbolt i fra Iko Skoko. Na svečanosti je Langovu pjesmu "Ranjeni Krist" pročitala glumica Kostadinka Velkovska.
Copyright © Dnevno.hr 2012.