Pred završne pripreme proračuna za 2012. te uoči dolaska MMF-a i rejting agencija u Zagreb, guverner HNB-a u intervjuu magazinu Banka objašnjava što Hrvatska ove godine mora poduzeti da očuva stabilnost ukupnog financijskog sustava i stvori uvjete za održiv rast i razvoj.

Loši izgledi za priljev kapitala u Hrvatsku, teškoće kroz koje prolaze vlasnici hrvatskih banaka i državna potrošnja koju nije lako rezati preko noći u milijardama kuna, odredit će sudbinu Hrvatske 2012. koja će biti najteža od svih kriznih godina, kaže guverner, dodajući da u 2012. neće  biti rasta, a BDP će u najboljem slučaju stagnirati.

Rohatinski u intervjuu upozorava na opasnost stvaranja deprecijacijskih očekivanja te govori o tome što su banke radile između dviju siječanjskih deviznih intervencija, nakon kojih je uslijedilo i povećanje stope obvezne rezerve na 15%.

Opasnost od rasta kamata 

Još u prosincu, predstavljajući monetarnu projekciju za 2012., guverner je dao do znanja da trošenje deviznih rezervi nije rješenje. Sad objašnjava da takav tip reakcije ima svoje suštinske i logičke granice.

- Suštinski, to je pitanje 'tolerantnog' smanjenja deviznih rezervi središnje banke koje ne bi od strane financijskih tržišta i vjerovnika bilo percipirano kao bitno smanjenje sposobnosti zemlje da uredno servisira svoje inozemne obveze. Logički, to je pitanje racionalnosti udovoljavanja deprecijacijskim očekivanjima motiviranoj potražnji za devizama smanjivanjem deviznih rezervi, umjesto da se ta potražnja jednostavno ograniči snažnijim smanjivanjem kunske likvidnosti, napominje guverner.

HNB je prodajom 327 mil. eura pokušala oslabiti deprecijacijske pritiske, ali to nije bilo dovoljno, pa je u istom mjesecu povećala obveznu rezervu bankama.

Vlada je pozvana da svojim mjerama smanji pritisak na devizne rezerve, što bi HNB-u olakšalo i održavanje stabilnosti tečaja. U protivnom, smanjenje kunske likvidnosti utjecat će na rast kamata i manju dostupnost kredita.

Dovoljna ponuda kredita za proizvodnju i izvoz uz povoljnije uvjete bila bi najveći mogući doprinos banaka oporavku gospodarstva, kaže guverner na pitanje o ulozi banaka te podsjeća na poznati stav HNB-a da bi uvođenje poreza mađarskog tipa bilo kontraproduktivno.