Vlade, regulatori i međunarodni zajmodavci postigli su dogovor o suradnji kako bi pokušali spriječiti masovno povlačenje banaka iz istočne Europe u nastojanju da smanje izloženost riziku i lakše prebrode dužničku krizu u eurozoni.

Kako se navodi u zajedničkoj izjavi koja je jučer odaslana s konferencije Euromoney u Beču, nacionalne vlasti, tijela Europske unije i međunarodne financijske institucije dogovorili su donošenje druge po redu Bečke inicijative, dijelom osmišljene po uzoru na sličan sporazum iz 2009. godine, koji je spriječio financijski kolaps u istočnoj Europi nakon izbijanja krize.

- Postignuće ovog sastanka je izuzetan konsenzus. Sada treba sjesti za stol i zajedno s privatnim sektorom dogovoriti detalje, rekao je glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvoj Erik Berglof.

Međutim, analitičar Capital Economicsa William Jackson je za Bloomberg izjavio da su, iako su dogovorene mjere 'korisne', skeptični hoće li one biti dovoljne ako dođe do razvoja najgoreg scenarija.

Jackson je u svojim upozorenjima otišao i korak dalje i naglasio kako u brojnim zemljama istočne Europe, među kojima su Bugarska, Hrvatska, Mađarska i Rumunjska, postoji 'veliki rizik od bankarske krize'.

Problem je u tome što šest najvećih kreditora u istočnoj Europi (od kojih pet posluje i u Hrvatskoj), a radi se o UniCreditu, koji je vlasnik Zagrebačke banke, Erste Group, Raiffeisen Bank International, Société Générale, u čijim je rukama Splitska banka, KBC Group i vlasniku Privredne banke Zagreb Intesa Sanpaolo, moraju prikupiti 'svježi' kapital kako bi ispunili nove zahtjeve o adekvatnosti kapitala koje je nametnuo europski reuglator European Banking Authority.

Poseban problem postoji kod austrijskih banaka, odnosno kod Erste banke i Raiffeisena, budući da one uz europske propise moraju ispuniti i zahtjeve austrijskih vlasti prema kojima moraju osigurati da omjer novih kredita u lokalnom financiranju nije veći od 110 posto.

Počinje masovno izvlačenje novca iz PBZ-a i Zagrebačke banke?