Liberalizacijom deviznog poslovanja, kojom se od siječnja 2011. Hrvatima omogućuje slobodno otvaranje bankovnih računa u inozemstvu, građanima će postati dostupnije i sve vrste kredita pod kamatnim stopama koje vrijede na tim tržištima. Ako se zna da su u listopadu prosječne kamatne stope na primjerice stambene kredite u EU bile 2,76 posto, dok su u Hrvatskoj bile gotovo dvostruko više, oko 6,30 posto, postavlja se pitanje: isplati li se podignuti kredit u primjerice Sloveniji, Austriji ili Italiji i pod kojim će uvjetima od prvog dana iduće godine to biti moguće napraviti?

Najvažnije osiguranje kredita

Prema dostupnim informacijama, na mogućnost dobivanja kredita najviše će utjecati vrijednost 'kolaterala', odnosno sredstva kojim banka osigurava naplatu svoga kredita. Tako analitičar Damir Novotny vjeruje da je većina trenutačnog inozemnog kreditnog zaduženja uglavnom vezana uz police osiguranja uzete u primjerice Austriji, koje su poslužile kao jamstvo za povoljno zaduženje.

Upravo to je i iskustvo Milana Čurkovića, zagrebačkog poduzetnika, koji je stambeni kredit podignuo kod jedne od austrijskih banaka po kamatnoj stopi od oko 2,90 posto. Za Dnevno.hr je pojasnio postupak koji bi od iduće godine trebao biti znatno jednostavniji.

- Austrijske banke koje plasiraju kredite u Hrvatskoj obično imaju svojeg 'zastupnika', najčešće odvjetnike koji zastupaju njihove interese u papirnatom dijelu kao što su ugovori, fiducije, hipoteke, tužbe i slično. Hipoteka je temelj osiguranja vraćanja kredita uz bianco mjenicu ili zadužnicu. Kao dokaz solventnosti moraju se dokazati mjesečni prihodi tražitelja kredita. Kao uvjet se postavlja životno osiguranje gdje polica banci daje dodatnu sigurnost, a s druge strane to je i primatelju kredita korisna stvar u vidu štednje i garancije da u slučaju smrti supružnik ne ostane na cesti, objašnjava Čurković.

Stroge kontrole

Prema njemu na raspolaganju su sve vrste kredita od kupnje nekretnine, adaptacije stana, pokretanja posla kao i refinanciranje obveza s tim da je za sve 'obvezna' popratna dokumentacija.

- Može se dogovarati odnos visine gotovine i bančinog direktnog plasiranja temeljem namjene kredita do čak 100 posto iznosa kredita. Uz to, Austrijanci obavezno idu u kontrole da se novac ne bi potrošio nenamjenski. Ako se kredit prijavi kod HNB-a, rate se mogu plaćati doznakama iz Hrvatske. U suprotnom se svaki mjesec mora putovati u inozemstvo, napominje Čurković.

Da taj put ne bi morao biti dug pokušali smo provjeriti koliko iznose prosječne kamatne stope na stambene kredite u susjednim zemljama. U Sloveniji se, primjerice, prosječna kamata kreće oko 3,6 posto. No, neke banke, poput slovenskog SKB, u vlasništvu Société Généralea, odluku o kreditu donijeti će na temelju radne dozvole i vrste osiguranja kredita. Slično je i u Erste banci u Austriji gdje se prosječna kamatna stopa kreće oko 2,90 posto. Zbog toga je prije puta u inozemstvo poželjno provjeriti uvjete pod kojima hrvatski državljani mogu dobiti kredit u određenoj banci i državi.

Od svih država EU gdje su kamate oko 3 posto, jedino u Rumunjskoj i Bugarskoj one se kreću od 8 do 10 posto.

Slično je i u zemljama bivše Jugoslavije. U Srbiji je prosječna kamata na stambeni kredi oko 9,5 posto a i BiH čak 10 posto. Razmjerno većoj kamatnoj stopi i rizik zemlje je veći. Zbog toga izgleda da je od 1. siječnja iduće godine kredit najisplativije zatražiti u nekoj od nama susjednih država, članica EU. Naše su banke i ovako u njihovom vlasništvu što bi moglo i trebalo građanima olakšati dobivanje kredita.

Obveza prijave

Građani su već sada, navodi HNB, podigli 227 milijuna eura kredita u inozemstvu. Ne otkrivaju kakvi su ti krediti i odakle dolaze, a jedina obveza koju fizičke osobe imaju prema državi prijavljivanje je kredita iznad 500.000 kn HNB-u.