- Reforme su neophodne kako bi se zemlja mogla suočiti s budućnošću, a mjere za smanjivanje deficita i javnog duga ne smiju se odlagati. Hrvatski građani su toga svjesni i stoga nema nikakva razloga za Vladino oklijevanje s reformama koje bi morale biti promišljene i sveobuhvatne, a ne parcijalne i ishitrene. Iako se može činiti da je to samo po sebi svima već jasno, dosadašnji potezi Vlade ne ukazuju da je i njoj samoj to jasno, prenosi T portal komentar Katarine Ott iz Instituta za javne financije.

Ističe da kao i sve prethodne vlade i ova prvo kreće s promjenama prihodne strane proračuna.

- Prvo valja razjasniti što se uopće može nazivati reformom. Nije, naime, dovoljno promijeniti stope pojedinih poreza ili uvesti neke nove poreze da bi se to nazvalo poreznom reformom. Reforma podrazumijeva skup suštinskih promjena s postavljenim konkretnim ciljevima usmjerenim na ostvarivanje pravednijeg, jednostavnijeg i efikasnijeg sustava kojim će, kad je potrebno, a u Hrvatskoj to trenutno jeste, ubirati i više prihoda, kaže Ott.

Ima li nade da Vlada ponudi takvu sveobuhvatnu reformu?

- Sudeći po dosadašnjim potezima – teško. Na prihodnoj strani predlaže se, primjerice, povišenje stope PDV-a i naknada za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama, a na rashodnoj, primjerice, dovođenje u normalnu mirovina saborskih zastupnika, sudaca Ustavnog suda i glavnog državnog revizora. Dakle, dosad se postupalo baš parcijalno, a tako će se prema najavama izgleda postupati i dalje. Šteta, jer Vlada sad ima odličnu priliku – nova je, zemlja se nalazi u teškoj krizi, bliži se ulazak u Europsku uniju. Kako su prethodne vlade - svi, pa i članovi sadašnje Vlade dok su bili u opoziciji - optuživali upravo zbog nepoduzimanja mjera, ova bi baš mogla poduzeti sveobuhvatne i koordinirane reforme, ističe Ott.