Za većinu vodećih hrvatskih bankara ovo je tjedan zimskog odmora i skijanja pa su mahom ostali zatečeni najavama ministra financija Slavka Linića kako 'bankare čekaju teški trenuci' te kako bi im Zakon o financijskom poslovanju koji se priprema mogao biti 'teška obveza'.

Država je, izjavio je Linić, spremna za spašavanje radnih mjesta i proizvodnje odreći se dobrog dijela svojih potraživanja, a na istome će inzistirati i od najvećih vjerovnika – banaka.

U njihovo se ime kratkim priopćenjem oglasila jedino strukovna organizacija, Hrvatska udruga banaka ne otkrivši hoće li se Linićeve mjere u konačnici možda prebiti preko džepova građana u obliku povećanja kamata na kredite.

- Banke podržavaju sve one reforme koje služe jačanju sigurnosti financijske industrije te oporavku i osnaživanju gospodarstva. Zasigurno nas očekuje godina u kojoj ćemo u dijalogu s Vladom uložiti dodatne zajedničke napore u restrukturiranje i poticanje pokretanja rasta gospodarstva, a u sklopu kojih treba razraditi model kako restrukturirati dio postojećih potraživanja, ne samo banaka već i svih drugih vjerovnika. Novi Zakon možemo komentirati tek kada budemo upoznati s detaljima, navode u HUB-u.

Preuranjeni planovi?

Premda je o planovima progresivnog oporezivanja imovine u stečaju kao mehanizmu kojim bi se banke 'dodatno potaknulo na kooperativnost' već bilo naznaka, Vladini planovi još uvijek djeluju dosta apstraktno pa dio ekonomskih analitičara drži da bi se i te najave mogle pokazati preuranjenima. Stoga izražavaju sumnju u to da će se realizirati.

Linić se, čini se, uzda u "više nego dobre odnose s bankarima koji su u fazi priprema preuzimanja vlasti pokazali i više nego dobro razumijevanje stanja u domaćem realnom sektoru". No, ako će Zakon o financijskom poslovanju (kao i plan progresivnog oporezivanja imovine u stečaju) za banke biti udar na profite, ti će odnosi zasigurno doći na kušnju, neovisno o Linićevim nadobudnim tvrdnjama da se međusobno sigurno mogu razumjeti jer imaju isti cilj - zdravo gospodarstvo.

Problem je što gotovo sve iole značajnije banke u nas imaju (privatne, strane) vlasnike čiji je redoslijed ciljeva ipak nešto drukčiji.

- Kao i niz drugih ideja s kojima je Vlada dosad izašla, i najnovija je lansirana bez dovoljno elemenata za suvisle procjene pa se u većini banaka ni ne žele upuštati u javne komentare. Ona se predstavlja kao nešto što bi trebalo biti na tragu svojevrsnog američkog modela stečaja koji tjera vjerovnike i dužnike da se pokušaju dogovoriti u izvansudskim nagodbama prije pokretanja stečaja ili tijekom njega, s tim da se država posrednički uključuje kad se u tome ne uspijeva, ističu upućeni.