Vlada je prihvatila zahtjev iz Bruxellesa kojim se dokida dosadašnja praksa obilnih državnih dotacija škverovima, koji su proteklih godina progutali milijarde proračunskih kuna. Splitskom se Brodosplitu, međutim, nakon neuspjelog prvog privatizacijskog kruga ukazala šansa za opstanak. Ponudu za preuzimanje dala je samoborska tvrtka DIV. No suprotno očekivanjima, 'spas' u obliku domaćeg kapitala nije naišao na dobrodošlicu u okoštalim sindikalnim strukturama. Štiteći vlastite pozicije opiru se prelasku Brodosplita iz državnog u privatno vlasništvo, svjesno gurajući kompaniju u propast. Do sada su podršku imali u bivšoj Vladi koja je bojeći se socijalnog bunta, protekle dvije godine odugovlačila cijeli proces i održavala status quo. Međutim vrijeme je isteklo, novca više nema, a nova će vlast u nekoliko narednih tjedana morati donijeti odluku, prodati Brodosplit jedinom ponuđaču ili suočiti njene radnike s neizvjesnom budućnosti. Tim povodom razgovarali smo s Darkom Pappom, članom Uprave samoborskog DIV-a.

Zašto toliko uporno želite kupiti Brodosplit? DIV dobro posluje, treba li Vam brodogradilište opterećeno gubicima?

- Mi smo hrvatsko poduzeće. Za razliku od nekog stranog investitora poznajemo dobro situaciju u Brodosplitu. Mi smo u metaloprerađivačkoj branši među vodećim poduzećima u Hrvatskoj, a Brodosplitova djelatnost, poslovni procesi tehnologije slični su našima, jedino je proizvod drugačiji. Znali bismo iskoristiti njegove potencijale. S druge strane nismo željeli da priča s hrvatskim brodogradilištima neslavno završi, a da ništa ne poduzmemo. Podsjećam da se u prvom krugu natječaja za privatizaciju tvrtke nitko nije javio. Mi smo u drugom krugu Brodosplitu pokušali dati šansu.

Zašto ste se odlučili baš za Brodosplit, a ne za neko drugo brodogradilište?

- Istina je da smo 'snimili' četiri brodogradilišta, Uljanik, 3.Maj, Brodosplit i Brodotrogir. Zaključili smo da Brodosplit, iako je kratkoročno u najlošijoj situaciji, ima najbolje potencijale dugoročno. Nama je zanimljiv bio i 3. Maj. No u to se vrijeme kao zainteresirani kupac pojavio i austrijski A-tec. Našu bi ponudu u odnosu na njihovu zacijelo odbili, zato se nismo natjecali.

Kakvu perspektivu nudite Brodosplitu?

- Mi smo je iznijeli u ponudi. Zadržali bi djelatnost brodogradnje. Treba napomenuti da se u sklopu tvrtke nalazi još 11 poduzeća. DIV grupa godišnje obradi oko 45 tisuća tona čelika, a kako su Brodosplitove djelatnosti kompatibilne, mi bi smo s njegovim potencijalima dobili još veću snagu u području kojim se bavimo. Osim brodogradnje želimo graditi naftne i plinske platforme kao i energetske objekte.

Vjerujete li da je nakon dvije godine otezanja, koliko je prošlo od vaše ponude, preuzimanje Brodosplita još uvijek moguće?

- Vjerujemo da proces sada ide u dobrom smjeru. Dok god ne dobijemo odgovor od prodavatelja, države, je li naša ponuda prihvatljiva ili ne, mi ćemo raditi sve što treba da se taj proces uspješno okonča.

Zbog čega se toliko oteže s cijelim procesom? Kome je to u interesu?

Pretpostavljamo da u biti nije postojala iskrena želja svih strana da se provede ta privatizacija. Očito je problem politike što se sindikat suprotstavlja najprije privatizaciji kao obliku za restrukturiranje pa onda i nama kao ponuđačima. Postoji interes nekih ljudi koji se predstavljaju da zastupaju interese radnika. Oni ne žele promjene. Političke strukture s druge strane uvijek razmišljaju kao političari. Radnici su ujedno i glasači. Boje se reakcija lokalne zajednice, pogotovo u uvjetima gospodarske krize. Zbog toga se sa svime čekalo ne bi li netko drugi to riješio. Uz sve to, radi se o izuzetno složenom procesu jer se po prvi puta u neku privatizaciju u Hrvatskoj uključila i Europska komisija. Ona je postavila dodatne uvjete i to je oduzelo određeno vrijeme. Ali treba reći da je to korišteno kao alibi za odugovlačenje zbog čega su svi imali štetu.

Na kakvu štetu mislite?

- Mi smo ponudu za Brodosplit predali 19. svibnja 2010. godine. Tada smo imali saznanja o stanju u tvrtki i na temelju toga smo koncipirali budućnost poslovanja poduzeća. U međuvremenu su se, međutim, dogodile promjene. Stanje poduzeća još je gore nego prije. Restrukturiranje nije provedeno. Ono će se u najboljem slučaju morati prolongirati na sljedeće dvije godine. Osim toga propuštene su određene prilike za narudžbu izgradnje novih brodova. Potencijalni kupci također zaobilaze tvrtku koja ima tako neizvjesnu poslovnu budućnost. Ako naruče brod žele biti sigurni da će ga za godinu ili dvije i dobiti.

Kako danas izgleda Brodosplitova knjiga narudžbi u odnosu na njegove kapacitete?

- Trenutno su ugovorena dva broda. Jedan za domaćeg brodara, za Jadroplov. Ugovoren je odmah nakon prihvaćanja našeg programa restrukturiranja početkom prošle godine. To je brod za rasute terete. Drugi je brod za teške terete, za nizozemskog naručitelja. On se još ne gradi već je u fazi razrade dokumentacije. To je sve što je potpisano. Postoje određene opcije za još jedan brod, ali još ništa nije realizirano.To je izuzetno malo s obzirom da Brodosplit ima kapacitet od otprilike pet tankera ili brodova za rasuti teret godišnje. Znači, u ove dvije godine je s obzirom na kapacitete u Brodosplitu trebalo izgraditi deset brodova, a ne samo dva. Štetu je zbog odugovlačenja restrukturiranja i privatizacije teško izračunati.

Koliko iznose gubici Brodosplita, ima li viška radnika u poduzeću?

- U posljednjih pet do šest godina akumulirani su gubici od oko 5,5 milijardi kuna. To je ogroman novac. Zaposlenih je oko 3.400. Ali oko 700 do 1000 ljudi je u biti 'na čekanju'. Oni su kod kuće. Imamo saznanja da neki i dolaze na posao, ali nemaju što raditi. Prije ili kasnije, restrukturiranje je neizbježno, bez obzira radilo se o novom vlasniku DIV-u ili bilo kom drugom. A tada će se očiti višak ljudi morati rješavati, sukladno zakonu.

Je li sindikat svjestan situacije u Brodosplitu? Ne bi li im bilo u interesu da tvrtka preživi?

- S obzirom da smo bili jedini ponuđač predložili smo sindikatu suradnju, čak i više od onoga što je u ugovoru traženo. Smatrali smo da, ako se udružimo, imat ćemo bolju poziciju u odnosu na prodavatelja, državu. No jedan od tri sindikata je konstantno protiv nas i u javnosti tako istupa. Time šteti najviše svojim radnicima. Skrivaju istinu od svojih kolega, 'mažući' im oči da postoji i neka druga opcija osim privatizacije za koju je interes iskazao jedino DIV. Da su prihvatili našu ispruženu ruku već smo mogli sve riješiti i to najbolje za same radnike. U konačnici, nama kao kompaniji, ako i ne preuzmemo Brodosplit, neće se dogoditi ništa. No s brodogradilištem je druga stvar, radnici nemaju alternativu. Ako sindikalci to ne znaju, onda ih je netko gadno zaveo. A ako znaju, onda se bojim da nemaju dobre namjere prema svojim ljudima.

Boje li se sindikati možda otpuštanja viška zaposlenih?

- Smisao sindikata je zaštita radnika, to je prirodno. No oni su zasigurno svjesni da postoji određeni broj ljudi koji tamo nemaju posla, a zaposleni su poraznim 'linijama'. Oni se sada ističu kao branitelji kompanije, ali na štetu onih koji u brodogradilištu imaju posla. Jednostavno nije više moguće poslovati na isti način kada državnih potpora više nema. Mi smo u programu koji smo iskazali jasno podastrijeli podatke o broju zaposlenih i to je kod sindikata izazvalo određeni strah. No postoji jedan važniji razlog njihovom otporu privatizaciji. Mi smo jasno rekli da utjecaj sindikata na poslovanje kompanije više nije moguć. Oni mogu štititi prava radnika, kolektivni ugovor i slično, ali mi nismo političari, ne dozvoljavamo miješanje sindikata u posao. Pritom određeni ljudi neminovno gube svoje pozicije te zbog toga ne žele privatizaciju. Uz to, tu je i razumljiv strah od prelaska iz sigurnosti i načina rada državne kompanije u privatnu tvrtku.

Dokle namjeravate čekati, ima li vaša ponuda rok s obzirom na dugotrajnost procesa?

- Odredili smo prvotni rok važenja naše ponude do 31. siječnja ove godine. No Vlada se promijenila, a i stanje u kompaniji. Zato smo na sastanku s potpredsjednikom Vlade Radimirom Čačićem dogovorili rok do 1.ožujka 2012. za dubinsko snimanje stanja u Brodosplitu, koje se u ove dvije godine promijenilo u odnosu na našu prvotnu ponudu. Tada ćemo znati naše pozicije što se brojki tiče. I nakon toga, u najkraćem roku očekujemo definitivnu odluku prodavatelja, prihvaća li našu ponudu ili ima neku drugu varijantu.

Ima li po vama još opcija za Brodosplit, je li moguć treći krug privatizacije?

- Možda, ali samo teoretski. Europska komisija dala je rok do 1.srpnja 2013. za privatizaciju brodogradilišta. Cijeli proces potrajao bi vjerojatno i duže.

Biste li prihvatili da netko s DIV-om zajedno uđe u preuzimanje Brodosplit?

- Nama je u interesu boljitak brodogradilišta Split i hrvatskog gospodarstva, zato smo otvoreni za sve opcije.