Podjela državnih tvrtki među koalicijskim partnerima je pri kraju. Poznat je i neslužbeni dobitnik, to je nesumljivo prvi potpredsjednik vlade Radimir Čačić.

Najnovijim instaliranjem (bez javnog natječaja) aferama opterećenog HNS-ovca Zlatka Koračevića na mjesto predsjednika Uprave HEP-a, ispunila mu se želja za kontrolom čitavog energetskog sektora države. Uz Janaf, Čačić će u svoje ruke dobiti i HEP i Plinacro.

On nesumljivo zna da se, osim neupitne važnosti koju energetski sektor ima za funkcioniranje cijelokupnog gospodarstva, radi o visoko profitabilnim tvrtkama koje godišnju dobit mjere u milijunima kuna. A poznata je hrvatska tradicija da s bogatog stola više 'mrvica' pada u stranačku blagajnu.

S druge strane, gubitnik je ostao premijer Zoran Milanović. SDP-u su pripali najveći državni gubitaši. Milanovićevi ljudi tako će upravljati autocestama, željeznicom, šumama i vodama. Riječ je o tvrtkama koje u najboljem slučaju posluju na 'pozitivnoj nuli'.

HNS 'masno' naplatio članstvo u koaliciji

Politički analitičar Željko Puhovski smatra da takav 'stranački pristup' vodi prema lošim rješenjima.

- Prvo stranke dobiju svoje tvrtke, onda se u te tvrtke dovedu sve redom stranački ljudi, a onda se događa i očekivana devijacija da u državne tvrtke dolaze nekompetentni kadrovi. Uz to, to je, prema već viđenom, recept za korupciju, tvrdi Puhovski.

Umjesto da u upravama državnih tvrtki sjede recimo tri SDP-ovca, dva HNS-ovca i jedan IDS-ovac, ističe, prihvaćena je praksa da stranački šefovi s popisa državnih poduzeća biraju koju će tvrtku uzeti.

- Takva praksa javnosti daje do znanja da stranke, a ne Vlada odnosno država, posjeduju javne tvrtke, kaže Puhovski.

A kad je već tako, zna Čačić, bolje je 'posjedovati' poduzeća koja zarađuju nego ona koja bilježe gubitke.

Plinacro, gdje će novi članovi Uprave biti narodnjacima bliski Mladen Antunović, Zoran Kopić i Ratimir Orešković, 2010. je ostvario dobit od 133, 8 milijuna kuna. Slično je poslovao i 2011.

Janaf, za kojeg se veže afera s optuženim HNS-ovcem Srećkom Ferenčakom, imao je u 2012. godini dobit od 72,5 milijuna kuna.

HEP-om će pak gospodariti spomenuti Zlatko Koračević koji je na Markov trg dospio kao zamjena za Čačića. Prije politike radio je u drvnoj industriji za koju ga vežu privatizacijske efere. Sada će upravljati kompanijom koja je prošle godine imala dobit veću od 900 milijuna kuna.

Linićev čovjek u posrnulom HAC-u

S druge strane, prema pisanju Večernjeg lista, Vlada će na čelo HAC-a imenovati Dražena Guština, navodno favorita Slavka Linića. Za razliku od Koračevića, Guštin ima menadžerskog iskustva jer je u HAC-u bio direktor sektora održavanja od 2001. do 2004. kad je smijenjen dolaskom HDZ-a na vlast. HAC je međutim prvih devet prošlogodišnjih mjeseci završio na 'pozitivnoj nuli', s koje bi vrlo lako mogao skliznuti u minus.

Osim HAC-a SDP bi trebao voditi i Hrvatske željeznice i to preko Renea Valčića. Na čelo Uprave Valčić dolazi kao čovjek iz HŽ-a, a dragocjeno iskustvo stekao je za Vlade Ivice Račana kad je od 2000. do 2004. bio zamjenik predsjednika Uprave HŽ-a Marijana Drempetića. HŽ Holding je u prvih osam prošlogodišnjih mjeseci izgubio 33,3 milijuna kuna. Do kraja godine gubitak se vjerojatno i povećao.

Prijatelj SDP-ova ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, Ivan Pavelić, imenovan je krajem siječnja čelnim čovjekom Hrvatskih šuma iako u šumarskom sektoru nikad nije radio. I Hrvatske vode trebale bi dobiti 'crvenog' predsjednika Uprave. U toj priči spominjao se Zvonimir Mršić, ali njemu je draža Podravka pa se traži novo ime.