ploca-2

U Pragu postavljena spomen-ploča u čast Josipa Jurja Strossmayera (FOTO)

Autor: Ivan Raos

U Pragu na Trgu Josipa Jurja Strossmayera u petak 14. listopada 2016. postavljena je spomen-ploča koja dojmljivom pokazljivošću podsjeća stanovnike na zasluge ovog hrvatskog velikana i na njegove veze s češkim glavnim gradom, a podignuta na inicijativu Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba.

Metalna ploča većih dimenzija postavljena je na stambenoj zgradi ispod natpisa s imenom Strossmayerova trga, na kojoj tekst natpisa na češkom jeziku glasi: „Josip Juraj Strossmayer (1815. – 1905.), biskup đakovački i srijemski, veliki dobročinitelj hrvatskog naroda, osnivač Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i modernog Sveučilišta u Zagrebu, pobornik ekumenizma, suradnje slavenskih naroda i prijatelj Čeha, godine 1888. izabran je za počasnog građanina Praga koji mu se 1925. odužio davanjem imena ovom trgu. Povodom 200. godišnjice rođenja podižu Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Hrvatsko-češko društvo i Gradska četvrt Prag 7.“ Namjeru postavljanja spomen ploče 2015. osmislili su i pokrenuli Hrvatsko-češko društvo Zagreb i Hrvatsko veleposlanstvo u Češkoj kad se navršavala 200. Godišnjica Strossmayerova rođenja, za koju je financijsku potporu dao Grad Zagreb. Ploču je izradio Centar za dizajn iz Zagreba po skicama i nacrtima Vlade Milunića, poznatog češkog arhitekta hrvatskog podrijetla zagrebačkih korijena koji od 1956. živi u Pragu, slavnog projektanta Kuće koja pleše, najpoznatije zgrade ovodobne arhitekture u Pragu.

Josip Juraj Strossmayer promicao je političku i kultursku suradnju Hrvata i Čeha, bio je prijatelj s vodećim češkim političarima 19. stoljeća Františekom Palackim i Františekom Ladislavom Riegerom s kojima se zalagao za federalizaciju Habsburške monarhije na načelima austroslavizma, stoga je uživao veliku popularnost u Češkoj. Češki skladatelj Antonín Dvořák je 1876. Strossmayeru posvetio svoju pjesmu Dyby byla kosa nabróšená. Strossmayer je često dolazio u Prag, a o posjetu 1874. objavio je i putopis Put zlatnoga Praga u kojem je češku metropolu zbog ljepote usporedio s Rimom, Firencom i Venecijom.

Kao mecena, Strossmayer je dao novčanu pomoć Pragu nakon poplave 1890., a svojim savjetima pomogao je osnutak Češke akademije znanosti i umjetnosti koja je počela s radom iste godine.

Prag se primjereno Strossmayeru odužio 1888., povodom njegove 50. godišnjice svećeništva, kad ga je proglasio svojim počasnim građaninom, na prijedlog gradonačelnika Jindřicha Šolca. Češki povjesničar Václav Vladivoj Tomek tom je prigodom održao govor u kojem je podsjetio na Strossmayerove zasluge kazavši: „Muževi kao što je Strossmayer pripadaju najprije svomu narodu, ali oni pripadaju i cijelom čovječanstvu kao sjajni uzori kreposti koji svijetle i drugim narodima. Nama Česima je biskup bliži nego drugima kao pripadnik bratskoga nam naroda, kao pripadnik zajedničkoga velikog slavenskog plemena i kao pripadnik države, čija slava i moć nam je zajednička.“ U diplomi o dodjeli počasnog građanstva stoji da se Josip Juraj (naveden kao Josef Jiří) Strossmayer imenuje počasnim građaninom Praga „zbog neizmjernih njegovih zasluga koje si je stekao za širenje najvećih ideala čovječanstva uopće, kao i podupiranjem znanosti i dobročinih zavoda u domovini svojoj, čime je narodnu svijest u bratskom narodu hrvatskom probudio.“ Nepuna dva mjeseca prije smrti, 16. veljače 1905. Strossmayer se zahvalio Pragu na čestitki povodom 90. rođendana napisavši: „Molim dobrostivog Boga da vas sve zajedno blagoslovi, a zlatnom kraljevskom Pragu dade svako dobro i uspjeh. Neka bude biserom ne samo češkog kraljevstva, nego i cijelog slavenstva koje nosi na srcu. Bratski narod češki gledao je na mene uvijek kao na svog vlastitog sina. To mu ne ću zaboraviti nikada.“

Trg u Pragu sa svojim imenom Strossmayer je dobio 1925. Nalazi se u širem gradskom središtu u području Holešovice u Gradskoj četvrti Prag 7, a trgom dominira neogotička crkva svetog Antuna.

Strossmayerovo prezime uvelike je poznato i popularno u Češkoj, zahvaljujući i liku liječnika Josefa Štrosmajera iz omiljene serije Bolnica na kraju grada za koju je scenario napisao poznati češki autor Jaroslav Dietl koji se rodio u Zagrebu.

Na inicijativu ili zalaganjem Hrvatsko-češkog društva, u Pragu su postavljena još četiri spomen-obilježja u čast hrvatskih velikana koji su studirali na Karlovom sveučilištu – Vladimira Preloga, Stjepana Radića, Andrije Mohorovičića i Nikole Tesle kojem je spomenik otkriven 2014., a baš taj spomenik podignut ovom znamenitom izumitelju dimenzijama je najveći na svijetu. Još dvojica hrvatskih velikana na inicijativu Hrvatsko-češkog društva dobila su svoje spomen-ploče izvan Praga, u mjestima u kojima su se vjenčali, kako Josip Jelačić u Napajedli u istočnoj Moravskoj, tako i Nikola Šubić Zrinski u Jindřichovu Hradecu u južnoj Češkoj.

Autor: Ivan Raos

ZADNJE VIJESTI