unnamed-6

NASTAVAK KULTNOG TAJNOG LEKSIKONA – TAJNI LEKSIKON 2

Autor: Dnevno.hr

Ovih dana u knjižarama će se pojaviti novi nastavak kultne osnovnoškolskelektirne knjige dječjega pisca Želimira Hercigonje - Tajni leksikon koja je izašla sada već davne 2001. godine u čuvenoj biblioteci Stribor, i do sada je objavljena u čak 7 izdanja te je jedna od najposuđivanijih knijiga u posljednjih 15 godina u hrvatskim javnim knjižnicama.

Knjiga je tijekom godina stekla brojne mlađe čitatelje koji će sada moći pratiti nove dogodovštine glavnih likova knjige: Anamarije, Bojane, Zale, Igora, Mraveca i Patricije. Novi nastavak Tajni leksikon 2 objavljuje zagrebačka Naklada Ljevak, a slijedit će ga uskoro i već dovršen Tajni leksikon 3, tako da će mladi čitatelji, vjerujem, doći na svoje.

Hercigonja je iznimno cijenjen autor, a po zadnje dostupnim podacima Ministarstva kulture za 2014. godinu nalazio se među deset najposuđivanijih pisaca u javnim knjižnicama u Hrvatskoj, i to ne samo onih za djecu, već svih, a to je doista respektabilan podatak. Njegov Tajni leksikon posuđivaniji je od bilo koje knjige iz serijala o Harryju Potteru, a to je zaista posebno postignuće jer u promidžbu Pottera je uloženo puno novca, dok hrvatski nakladnici nemaju dovoljno novca za zamjetniju medijsku promidžbu novoobjavljenih knjiga.

Do kraja godine iz tiska izlaz i još jedna autorova knjiga Priče iz šume, s livada, polja i jezera koju će objaviti Alfa, a ista je namijenjena nešto mlađim čitateljima, polaznicima trećih i četvrtih razreda osnovne škole. Iz tiska do ovogodišnjeg Interlibera izlazi i autorova knjiga – igrokaz za djecu Sovica Dar i šest dobrih anđela koju objavljuje Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade. Do sada je Želimir objavio cijeli niz romana za djecu: Tajni leksikon, Trn ljetne ljubavi, Dogodovštine s Drekrivera, Tanja – opori zapis iz domskog života , a uskoro sprema za tisak dva svoja nova dječja romana – Zebrina družba i Maca Buška i svijet oko nje.

Čitajući njegove romane za djecu imate doživljaj piščeve nevjerojatne lakoće pisanja pa poneseni tim saznanjem imate osjećaj da biste i sami mogli početi pisati i proslaviti se. Ali, sjetite se pjesama slavne liverpulske četvorke – Beatlesa koji su pisali nevjerojatno jednostavne i slušljive pjesme sa zaraznim refrenima koji slušatelja osvajaju od prve. No, zapravo je iznimno teško postići tu krajnje jednostavnu formu umjetničkoga izričaja bilo koje vrste koja stvara lažni privid da se to može lako postići.
Želimir smatra da je pisanje u konačnici, nakon mnogo godina književnog stvaralaštva, zamalo zanatski posao, ali ukoliko ne nosite u sebi taj umjetnički izričaj, riječ, rečenicu i stilistiku, onda ni kada nećete odmaknuti od počet noga zanatstva i kročiti u područje umjetničkoga izričaja.
Smije se kad čita da netko od kolega književnika održava radionice književnoga pisanja jer, kaže, nema te škole ni fakulteta koji će vas podučiti i naučiti umjetničkom pisanju! To ili imate u sebi, ili ne. Zgrožen je kad često “znalci” minoriziraju književno stvarala štivo za djecu. Takvima poručuje da pročitaju izjavu slavnoga Alberta Moravie koji je jednom prigodom izjavio da kada piše najbolje što zna, piše za djecu. I židovsko-američki književni nobelovac Isaac Bashevis Singer shvatio je koliko je to teško i zahtjevno kada se prvi put dohvatio pisanja za djecu.

Pored svega, slavu hrvatske pisane književne riječi prvi su diljem svijeta pronijeli uprav o dječji pisci: Ivana Brlić Mažuranić, Joža Horvat i Ivan Kušan. Želimir smatra da su naši pisci za odrasle prerazvikani, a s iznimkom nekolicine (Pavličić i Gavran) i iznimno slabo posuđivani i čitani u javnim knjižnicama što bjelodano pokazuju dostupni podaci Ministarstva kulture kod objave tih podataka zbog obeštećenja pisaca za pravo javne posudbe njihovih djela. A i od nos Ministarstva kulture prema dječjoj književnosti je, smatra, blago rečeno, loš i nepoticajan za dječje autore. Godina ma su to ministarstvo vodili ministri (Biškupić, Zlatar, Hasanbegović) koji nisu shvaćali iznimno važan značaj dječje književnosti, i nikako da nam se posreći da dođe netko stručan i upućen u tu problematiku. Ali, proteći će još mnogo vode ispod savskoga mosta dok ne dobijemo ministra kulture od formata, a ne političke figure koje politika gura u područje kojem su nisu posve dorasli. U Francuskoj je to jedno od najvažnijih ministarstava, a kod nas po svem uviđenom baš i ne. A svako visokorazvijeno društvo počinje i završava s kul turom. Jer bez kulture, sve je ništa, tako je barem pisalo na jednom jumbo plakatu u Njemačkoj tijekom frankfurtskog sajma knjiga.

Stoga primite Hercigonjino novo djelo Tajni leksikon 2 u ruke i uživajte kao što sam i ja uživala čitajući ga, jer je on iznimno vješt majstor fabuliranja i piše djeci zanimljive dječje dijaloge, a uvijek se pritom referira na aktualno stanje u društvu kojeg često ironično komentira i analizira kroz promišljanja svojih dječjih likova. Pritom ne štedi ni javne osobe, ni po često budalaste političare, a s veseljem oštro okrzne i crkvu i kler, premda poštuje vjeru i pravo svećenstvo i glorificira rad i djelovanje pape Franje (upravo u Tajnom leksikonu 2) koji nam je svima, a tako i njemu, jedino svjetlo na kraju tunela. Oduševljen je i Ruđerom Boškovićem i njegovo m iskrenom vjerom u Boga. Hercigonjino književno stvaralaštvo je samo naizgled jednostavno i jednoslojno, no dubljim poniranjem i analizom njegova djela suočavamo se s kompetentnim autorom kojeg treba polako i pomno čitati i iznova iščitavati da biste shvatili sve poruke koje šalje svo jim mladi. čitateljima. Kazao nam je da još uvijek strahovito uživa u pisanju, a iza njega je tridesetak objavljenih knjiga .

Zaključno, Želimir nam se povjerio da je posebno zadovoljan “ustoličenjem” nove ministrice kulture dr. sc. Nine Obuljen Koržinek koja je stručna i kompetentna i s bogatim radnim iskustvom na području kulture, pa ima velika očekivanja od nj epom pitanju poboljšanja statusa i recepcije dječje književnosti. A možda ćemo i mi konačno biti te sreće poput Francuza pa da nam se omakne ministar popu t njihova legendarnoga Jacka Langa u čija je dva mandata francuska kultura doživjela svoj snažni zamah i procvat.

Autor: Dnevno.hr

ZADNJE VIJESTI