Ratko Martinović

‘Masoni su veliki humanisti, negativni prizvuk su im dali ljubomorni novinari kojima je odbijeno članstvo’

Autor:

Negativni prizvuk su Slobodnim zidarima dali oni koji im se nisu mogli pridružiti, a pri tome prvenstveno govorim o velikom broju novinara kojima nije omogućen pristup. Slobodni zidari biraju isključivo časne ljude! Dakle, sami biraju svoje članove i nema onoga da netko želi pristupiti i postane član.

Netom prije predstavljanja kapitalne trilogije 'Povijest Slobodnog zidarstva' Branka Šomena s autorom smo kratko porazgovarali o ovoj vrlo interesantnoj temi i knjizi.

Vaše kapitalno djelo 'Povijest Slobodnog zidarstva' prvi je dio trilogije o Masonima. Što ste sve prezentirali i koliki je zapravo obim Vašeg rada?

Prvi dio pod nazivom 'Mudrost' govori o samim počecima Slobodnog zidarstva u Hrvata, pa sve do Prvog svjetskog rata. Druga knjiga nosi naziv 'Snaga' i obuhvaća period od rata pa do današnjeg dana. Taj dio govori o stradanjima Slobodnih zidara tijekom Drugog svjetskog rata, kada ih je veliki broj bio zatvoren u Jasenovcu i Staroj Gradiški. Treći dio je enciklopedijski i sadrži imena 1.800 pokojnih Hrvata Slobodnih zidara, kako u domaćim, tako i u inozemnim ložama. Brojka je zbilja fascinantna jer se radi o intelektualcima koji su se posvetili radu u ovom društvu.

Masoni su kao tema iznimno popularni među širom populacijom. Čemu duguju takav renome?

Prvo da naglasim – ne volim izraz 'Masoni' jer je srpska i strana riječ, preferiram 'Slobodni zidari'. To je respektabilna organizacija koja je preživjela kroz stoljeća i danas također privlači veliki broj mladih ljudi u članstvo. U Hrvatskoj ih trenutno ima preko 350, u Austriji oko 2.000, u Francuskoj oko 30.000 dok u SAD-u prelaze brojku od dva milijuna. Dakle, zbrajanjem dolazimo do brojke od šest milijuna Slobodnih zidara diljem svijeta. To je jedan od razloga 'popularnosti'.

No, jedan dio popularnosti zasigurno duguju i tajnovitosti putem koje ih se stigmatizira. U Hrvatskoj ih, kao što navodite, ima oko 350, a mi ne znamo tko su te osobe. Čemu tolika skrivenost?

Razlog tomu je priroda društva – samozatajni su i bave se isključivo otkrivanjem samih sebe. To su veliki humanisti i odradili su brojne dobre stvari, a s time se nisu hvalili. Oni imaju doduše taj svoj ritual koji se provodi, a star je tisuće godina – prilično je jednostavan i podučava kako se ponašati u loži, a kako izvan. Što se u loži čuje, tamo se jedino i govori. Taj negativni prizvuk su Slobodnim zidarima dali oni koji im se nisu mogli pridružiti, a pri tome prvenstveno govorim o velikom broju novinara kojima nije omogućen pristup. Slobodni zidari biraju isključivo časne ljude! Dakle, sami biraju svoje članove i nema onoga da netko želi pristupiti i postane član.

Hiram Abif – stvarna ili mitska figura?

Svakako mitska. On je bio prvi mitski meštar koji je čuvao tajnu i zbog njezinog čuvanja su ga vlastiti pomoćnici htjeli pogubiti. Prava tajna ne postoji već je to znanje do kojeg se tijekom života dođe.

Za kraj, pitanje – jeste li Vi Slobodni zidar?

Jeste li Vi? (…smijeh…)

Nakon razgovora uslijedila je prezentacija knjige uz goste prof. dr.sc. Zlatu Živaković-Kerže, prof.dr.sc. Tvrtka Jakovinu i urednika Stjepana Ravića u Profil Mozaik Megastoreu, te je posebno naznačeno kako je istraživanje trajalo gotovo dvadeset godina i riječ je o zbilja najtemeljitijem štivu koje će izazivati mnoge kontroverze. Kako se već pričalo o 'Masonima' Ivi Andriću, Meštroviću i Maksimilijanu Vrhovcu najavljujemo osvrt nakon što pročitamo prvi dio trilogije.

Autor:

ZADNJE VIJESTI