Sakrij oglas
 Veličina slova Branko Šomen predstavio kapitalno djelo

'Masoni su veliki humanisti, negativni prizvuk su im dali ljubomorni novinari kojima je odbijeno članstvo'

  • Autor: Ratko Martinović
  • Datum: nedjelja, 17. ožujka 2013. u 12:00
Negativni prizvuk su Slobodnim zidarima dali oni koji im se nisu mogli pridružiti, a pri tome prvenstveno govorim o velikom broju novinara kojima nije omogućen pristup. Slobodni zidari biraju isključivo časne ljude! Dakle, sami biraju svoje članove i nema onoga da netko želi pristupiti i postane član.

Netom prije predstavljanja kapitalne trilogije 'Povijest Slobodnog zidarstva' Branka Šomena s autorom smo kratko porazgovarali o ovoj vrlo interesantnoj temi i knjizi.

Vaše kapitalno djelo 'Povijest Slobodnog zidarstva' prvi je dio trilogije o Masonima. Što ste sve prezentirali i koliki je zapravo obim Vašeg rada?

Prvi dio pod nazivom 'Mudrost' govori o samim počecima Slobodnog zidarstva u Hrvata, pa sve do Prvog svjetskog rata. Druga knjiga nosi naziv 'Snaga' i obuhvaća period od rata pa do današnjeg dana. Taj dio govori o stradanjima Slobodnih zidara tijekom Drugog svjetskog rata, kada ih je veliki broj bio zatvoren u Jasenovcu i Staroj Gradiški. Treći dio je enciklopedijski i sadrži imena 1.800 pokojnih Hrvata Slobodnih zidara, kako u domaćim, tako i u inozemnim ložama. Brojka je zbilja fascinantna jer se radi o intelektualcima koji su se posvetili radu u ovom društvu.

Masoni su kao tema iznimno popularni među širom populacijom. Čemu duguju takav renome?

Prvo da naglasim - ne volim izraz 'Masoni' jer je srpska i strana riječ, preferiram 'Slobodni zidari'. To je respektabilna organizacija koja je preživjela kroz stoljeća i danas također privlači veliki broj mladih ljudi u članstvo. U Hrvatskoj ih trenutno ima preko 350, u Austriji oko 2.000, u Francuskoj oko 30.000 dok u SAD-u prelaze brojku od dva milijuna. Dakle, zbrajanjem dolazimo do brojke od šest milijuna Slobodnih zidara diljem svijeta. To je jedan od razloga 'popularnosti'.

No, jedan dio popularnosti zasigurno duguju i tajnovitosti putem koje ih se stigmatizira. U Hrvatskoj ih, kao što navodite, ima oko 350, a mi ne znamo tko su te osobe. Čemu tolika skrivenost?

Razlog tomu je priroda društva - samozatajni su i bave se isključivo otkrivanjem samih sebe. To su veliki humanisti i odradili su brojne dobre stvari, a s time se nisu hvalili. Oni imaju doduše taj svoj ritual koji se provodi, a star je tisuće godina - prilično je jednostavan i podučava kako se ponašati u loži, a kako izvan. Što se u loži čuje, tamo se jedino i govori. Taj negativni prizvuk su Slobodnim zidarima dali oni koji im se nisu mogli pridružiti, a pri tome prvenstveno govorim o velikom broju novinara kojima nije omogućen pristup. Slobodni zidari biraju isključivo časne ljude! Dakle, sami biraju svoje članove i nema onoga da netko želi pristupiti i postane član.

Hiram Abif - stvarna ili mitska figura?

Svakako mitska. On je bio prvi mitski meštar koji je čuvao tajnu i zbog njezinog čuvanja su ga vlastiti pomoćnici htjeli pogubiti. Prava tajna ne postoji već je to znanje do kojeg se tijekom života dođe.

Za kraj, pitanje - jeste li Vi Slobodni zidar?

Jeste li Vi? (...smijeh...)

Nakon razgovora uslijedila je prezentacija knjige uz goste prof. dr.sc. Zlatu Živaković-Kerže, prof.dr.sc. Tvrtka Jakovinu i urednika Stjepana Ravića u Profil Mozaik Megastoreu, te je posebno naznačeno kako je istraživanje trajalo gotovo dvadeset godina i riječ je o zbilja najtemeljitijem štivu koje će izazivati mnoge kontroverze. Kako se već pričalo o 'Masonima' Ivi Andriću, Meštroviću i Maksimilijanu Vrhovcu najavljujemo osvrt nakon što pročitamo prvi dio trilogije.


  • Autor: Ratko Martinović
  • Photo: Ratko Martinović
  • Datum: nedjelja, 17. ožujka 2013. u 12:00
 

      
Zadnje vijesti
Kultura Ratni spektakl: Kad pogledate Broj 55 znate s kim trebate suosjećati

U filmu o skupini hrvatskih branitelja koji su u rujnu 1991. stradali u zasjedi u selu Kusonje kod Pakraca, glume Goran Bogdan, Marko Cindrić, Alan Katić, Darko Milas, Jan Kerekeš i drugi

Kultura Poznata hrvatska glumica: 'U Hrvatskoj se dobre filmske uloge dobivaju preko kreveta. Zato sam ih odbila četiri'

Upitana zašto nije prihvatila ulogu u nekom od hrvatskih filmova, ova mlada glumica je iznenadila odgovorom.

Kultura KONAČNO: Film 'Draga Gospa Ilačka' na HRT-u (VIDEO)

Film je dobitnik Nagrade za najbolji film festivala i Nagrade za najbolju glazbu na Festivalu hrvatskog vjerskog filma na Trsatu 2010. godine. Osim toga dobio je i posebno priznanje 14. ITF'CRO 2011.

Kultura Bravo, Hrvati: Spot o Hrvatskoj osvojio prvo mjesto i dobio nagradu! (VIDEO)

Najboljim filmom u kategoriji kratkih promotivnih filmova i reklama u konkurenciji sa još 68 filmova iz cijelog svijeta proglašen je film redatelja Ivana Perića.

Izdvojeno